LEGENDARNOG GIDRU SU HAPSILI ZBOG VICEVA O TITU Kada su mu došli u posetu u zatvor doživeli su neverovatan šok
Neobična priča legendarnog glumca.
Dragomir Bojanić Gidra je srpski glumac čiju je karijeru obeležila uloga her Žike Pavlovića u filmskom serijalu "Lude godine". Rođen je 13. juna 1933. godine u Kragujevcu, a preminuo je 11. novembra 1993. godine u Beogradu.
Glumac je veoma rano ostao bez oba roditelja. Majka Novka je umrla od tuberkuloze, dok je otac Jovan, oficir srpske vojske, bio streljan. U Kragujevcu je pohađao srednju školu za preradu mesa, voća i povrća. Kvalifikaciju je stekao i u STŠ Kragujevac za hemijsko-tehnološki odsek.
Možda vas zanima:
KRALJ GLUME I BOEMA Ime mu je Petar, a za prezime bi se lako moglo reći da je zasluženo (VIDEO)
Rođen je 4. aprila 1941. godine u Zagrebu, kao sin jedinac oca Đorđa, profesora istorije u gimnaziji, poreklom sa Banije i majke Stanislave, devojački Kocan, profesorke geografije poljsko-ukrajinskog porekla. Početkom Drugog svetskog rata porodica se seli, prvo u Rumu, a potom u Sremsku Mitrovicu gde provodi detinjstvo.
NAJVEĆE MUDROSTI LEGENDE SRPSKOG GLUMIŠTA Reči Mije Aleksića kriju duboku poruku, a ovo su samo neke kojih se sećamo
Pored velikih glumačkih uloga koje je imao, pamtimo ga i po mudrosti koju je posedovao.
Možda vas zanima:
KRALJ GLUME I BOEMA Ime mu je Petar, a za prezime bi se lako moglo reći da je zasluženo (VIDEO)
Rođen je 4. aprila 1941. godine u Zagrebu, kao sin jedinac oca Đorđa, profesora istorije u gimnaziji, poreklom sa Banije i majke Stanislave, devojački Kocan, profesorke geografije poljsko-ukrajinskog porekla. Početkom Drugog svetskog rata porodica se seli, prvo u Rumu, a potom u Sremsku Mitrovicu gde provodi detinjstvo.
NAJVEĆE MUDROSTI LEGENDE SRPSKOG GLUMIŠTA Reči Mije Aleksića kriju duboku poruku, a ovo su samo neke kojih se sećamo
Pored velikih glumačkih uloga koje je imao, pamtimo ga i po mudrosti koju je posedovao.
Možda vas zanima:
KRALJ GLUME I BOEMA Ime mu je Petar, a za prezime bi se lako moglo reći da je zasluženo (VIDEO)
Rođen je 4. aprila 1941. godine u Zagrebu, kao sin jedinac oca Đorđa, profesora istorije u gimnaziji, poreklom sa Banije i majke Stanislave, devojački Kocan, profesorke geografije poljsko-ukrajinskog porekla. Početkom Drugog svetskog rata porodica se seli, prvo u Rumu, a potom u Sremsku Mitrovicu gde provodi detinjstvo.
NAJVEĆE MUDROSTI LEGENDE SRPSKOG GLUMIŠTA Reči Mije Aleksića kriju duboku poruku, a ovo su samo neke kojih se sećamo
Pored velikih glumačkih uloga koje je imao, pamtimo ga i po mudrosti koju je posedovao.
Odmah se zaposlio u fabrici konzervi Crvena zvezda gde se zadržao godinu dana. U tom periodu je počeo da se bavi glumom koja će postati njegov životni poziv. Kolege iz Kragujevačkog narodnog pozorišta su sakupile novac i kupile su mu odelo i kartu za Beograd gde je polagao prijemni na Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju.
Odmah je bio primljen i upao je u klasu profesora Raše Plaovića. Pošto je profesor znao da Gidra nema gde da spava, rekao je čistačicama da mu raspreme jednu ostavu za metle. Glumac je ubrzo počeo da igra u pozorištu i na filmu. Usledele su brojne uloge kojima se posvetio zbog čega nije i diplomirao. Na Akademiji je upoznao dvije godine stariju glumicu Ljiljanu Kontić koju je zvao Ljalja. Iako je ona nakon studija igrala u pozorištima u Užicu i Vršcu, njihova veza je opstala. 1966. godine Ljiljana i Gidra su se vjenčali. Oni su 1970. godine dobili kćerku Jelenu. Glumac je suprugu i tek rođenu bebu sačekao ispred porodilišta, a doveo je i muzičare da proslave.
Bio je veoma privržen porodici i ćerku je stalno obasipao ljubavlju i pažnjom. Krstio ju je u Moskvi dok je snimao film „Svadba“. Jelena se, kao i njeni roditelji, bavila glumom. Ljiljana i Gidra su se dva puta razvodili, ali su se mirili jer nisu mogli jedno bez drugog. Glumica je bila stub njihove kuće i žrtvovala je svoju karijeru zarad porodičnog mira. On je to znao da ceni i često je suprugu i kćerku vodio na snimanja da ne bi bili dugo razdvojeni. Gidra je bio omiljen među kolegama koje su za njega govorile da je „vickasta glumčina vedrog duha“.
Printscreen/Youtube
Podržavao je mlade glumce i delio im je savete. Petar Božović je Gidru i njegovu suprugu smatrao svojim roditeljima bez kojih je rano ostao. Nikola Kojo je u jednom intervjuu izjavio da ga je 1986. godine Gidra posetio dok je služio vojsku u Raškoj. Otišli su u kafanu, jeli i dao mu je novac. Rekao mu je da je došao jer je imao neke obaveze, ali to nije bilo tačno. Došao je samo zbog njega.
Voleo je da ide u kafanu i bio je veliki boem koji je svuda dočekivan sa osmehom. Takođe je izjavio da je Gidra jednom bio uhapšen jer je pričao viceve o Titu. Kada su mu došli u posetu, zatekli su ga kako zabavlja policajce pričajući im te iste viceve.
Pošto je oboleo od raka jetre, mesec dana se lečio na Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu. Umro je 11. novembra 1993. godine.
Sahranjen je u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju. Dvanaest godina kasnije njegova supruga je sahranjena pored njega. Iako je bio teško bolestan, u bolnici je zasmeavao ranjenike i medicinske sestre koje su mu krišom davale cigarete.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu.
BONUS VIDEO:
Da li znate ko je žena s najpoznatije jugoslovenske novčanice? "Sivu golubicu" niko nije uspeo da falsifikuje, a evo kako je postala slavna
Otkrijte fascinantnu priču o novčanici od 1.000 dinara iz SFRJ, poznatoj kao „siva golubica“, i ženi koja je bila inspiracija za njen portret.
Naša je dužnost da svetinju održavamo i ostavimo novim generacijama: Izvode se radovi na uređenju ulaza u Hram Svete Trojice u Gornjem Milanovcu
Ni na kraju godine radovi na teritoriji opštine Gornji Milanovac nisu stali. Samo jedna od lokacija na kojima se izvode jeste uređenje ulaza u Hram Svete Trojice.
LJUBAVNA PRIČA MOME KAPORA: Gledao ju je kao BOGINJU
Momo Kapor jedan od naših najčitanijih i najomiljenijih pisaca, je neko ko je obeležio jedno vreme u Beogradu, našoj prestonici koju je tako dobro opisivao. Kako je pisao, tako je i voleo!
Sveti Andrej Prvozvani: Zaštitnik je Karađorđevića i Rusije, umiruje zveri, a tog dana treba jesti ovu namirnicu
Srpska pravoslavna crkva 13. decembra proslavlja Svetog Andreja, prvog sledbenika Hristovog. Postradao je na krstu, zbog odanosti novozavetnoj veri. Slavi se kao krsna slava.
OVO ŽENSKO IME JE BILO POPULARNO U JUGOSLAVIJI: Skroz je PALO u ZABORAV, a ZNAČENJE niko NE ZNA
Nadimci koji prate ime Radmila su Rada i Rale
Komentari(0)