Izreke u srpskom folkloru su se vremenom menjale kako su se prenosile s kolena koleno, ovo je jedna od tih.
Već početkom 14. veka Turci su postali pretnja za ceo Balkan.
I u Kosovskom boju 1389. godine im se suprotstavila jedino srpska vojska. Već u sledećem veku oni postaju velika pretnja za veliku mađarsku kraljevinu.
Tada je mađarske bitke vodio čuveni Sibinjanin Janko (Hunjadi).
Možda vas zanima:
„Šta ti je na umu, to ti je i na drumu“ – zašto Srbi veruju da se misao pretvara u stvarnost
Narod veruje da ono što misliš – ide ispred tebe. Misao nije samo unutrašnji svet, već početak svega što ti se može desiti
Kada su Srbi i Sibinjanin Janko odbranili Beograd: zašto i danas zvone zvona u podne
U julu 1456. godine, Beograd je postao poprište jedne od najpresudnijih bitaka srednjovekovne Evrope. Osmanlijski sultan Mehmed II Osvajač, već poznat po osvajanju Carigrada, krenuo je ka srcu Ugarske. Na braniku Beograda našli su se vojskovođa Janoš Hunjadi, franjevac Jovan Kapistran i brojne srpske čete koje su zajedno odbranile grad i zaustavile osmanski prodor ka srednjoj Evropi.
Možda vas zanima:
„Šta ti je na umu, to ti je i na drumu“ – zašto Srbi veruju da se misao pretvara u stvarnost
Narod veruje da ono što misliš – ide ispred tebe. Misao nije samo unutrašnji svet, već početak svega što ti se može desiti
Kada su Srbi i Sibinjanin Janko odbranili Beograd: zašto i danas zvone zvona u podne
U julu 1456. godine, Beograd je postao poprište jedne od najpresudnijih bitaka srednjovekovne Evrope. Osmanlijski sultan Mehmed II Osvajač, već poznat po osvajanju Carigrada, krenuo je ka srcu Ugarske. Na braniku Beograda našli su se vojskovođa Janoš Hunjadi, franjevac Jovan Kapistran i brojne srpske čete koje su zajedno odbranile grad i zaustavile osmanski prodor ka srednjoj Evropi.
Možda vas zanima:
„Šta ti je na umu, to ti je i na drumu“ – zašto Srbi veruju da se misao pretvara u stvarnost
Narod veruje da ono što misliš – ide ispred tebe. Misao nije samo unutrašnji svet, već početak svega što ti se može desiti
Kada su Srbi i Sibinjanin Janko odbranili Beograd: zašto i danas zvone zvona u podne
U julu 1456. godine, Beograd je postao poprište jedne od najpresudnijih bitaka srednjovekovne Evrope. Osmanlijski sultan Mehmed II Osvajač, već poznat po osvajanju Carigrada, krenuo je ka srcu Ugarske. Na braniku Beograda našli su se vojskovođa Janoš Hunjadi, franjevac Jovan Kapistran i brojne srpske čete koje su zajedno odbranile grad i zaustavile osmanski prodor ka srednjoj Evropi.
Kako bi zaustavio prodor Turaka, Sibinjanin Janko se odlučio da bitku sa Turcima vodi na Kosovu.
1448. godine se desio drugi Kosovski boj u kome je Turska vojska odnela veliku pobedu, a Janko se sa svojom vojskom vratio u svoje kraljevstvo.
U ovom pohodu nije učestvovao srpski despot Đurađ Branković (1427—1456), iako se bitka vodila na de facto njegovoj teritoriji. On je, kao i 1444. godine, procenio da je Osmansko carstvo suviše jako i da se ne treba zaletati. Zbog toga ga je Hunjadi smatrao neprijateljem i tokom svog pohoda se na tlu despotovine Srbije ponašao kao da se nalazi na neprijateljskoj teritoriji.
Kao posledicu takvog ponašanja despot Đurađ ga je zarobio prilikom povlačenja sa Kosova a od Mađara je zatražio veliki otkup na ime učinjene štete koju su pričinile Hunjadijeve snage. Iako su Osmanlije od njega zahtevala da im preda Hunjadija, on je to odbio i nakon što je dogovorio otkup od 100.000 dukata sa Mađarima, pustio je Hunjadija iz zatočeništva, piše vikipedija.
Da su se ranije pridružili srpskim vojskovođama, Turci bi još 1389. godine zauvek otišli sa Balkana.
Zato je u tim narodnim predanjima nastala izreka: "Kasno Janko na Kosovo stiže". Vremenom je Janko zamenjen sa Markom, pa nastaje izreka koju i danas koristimo.
Za njega se vezuje u srpskoj narodnoj tradiciji i izreka: „Stradao kao Janko na Kosovu“, koja se odnosi na težak poraz koji su Osmanlije nanele Hunjadijevim snagama.
O Hunjadijevom zatočeništvu u smederevskoj tamnici despota Đurđa govori narodna pesma Orao se vijaše nad gradom Smederevom.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu.
Bliži se pravi trenutak da posejete božićnu pšenicu: Evo kako da vam ispadne što lepša
Bliži se idealan dan da posejete božićnu pšenicu. Imamo proverene trikove za negu da vam bude najlepša i najgušća, puna sreće!
Mudri ljudi sa godinama prestaju da slave rođendane, a razlog je upravo ovaj
Mudri ljudi ne slave rođendane jer se s godinama gubi sjaj, Saznajte zašto zrelost bira mir umesto buke, ima veze sa potpunom slobodom
DANAS JE SVETI PROROK NAUM: Obavezno idite do crkve, pomolite se i zapalite sveće za zdravlje
Srpska pravoslavna crkva danas obeležavaju dan posvećen sećanju na Svetog Proroka Nauma i Svetog Filareta Milostivog.
Da li znate ko je žena s najpoznatije jugoslovenske novčanice? "Sivu golubicu" niko nije uspeo da falsifikuje, a evo kako je postala slavna
Otkrijte fascinantnu priču o novčanici od 1.000 dinara iz SFRJ, poznatoj kao „siva golubica“, i ženi koja je bila inspiracija za njen portret.
Naša je dužnost da svetinju održavamo i ostavimo novim generacijama: Izvode se radovi na uređenju ulaza u Hram Svete Trojice u Gornjem Milanovcu
Ni na kraju godine radovi na teritoriji opštine Gornji Milanovac nisu stali. Samo jedna od lokacija na kojima se izvode jeste uređenje ulaza u Hram Svete Trojice.
Komentari(0)