OVAKO JE PETAR PETROVIĆ NJEGOŠ GOVORIO O ŽENAMA: Jednu je umalo oženio - "Da nijesam vladika, eto kneginje Crnoj Gori"
Mnogi smatraju da je najveća prepreka monaškom životu Petra Petrovića Njegoša bila njegova velika ljubav prema ženama
Petar Petrović Njegoš smatran je za jednog od najatraktivnijih vladika. Neki su nagađali da je njegovom monaškom životu najviše "smetala" njegova sklonost ka ženskom polu. I kao da je i sam vladika Rade znao za svoju "boljku" često je o ženama znao i pogrdno da kaže u svojim književnim delima.
Samo godinu dana pre smrti, svojoj pesmi “Noć skuplja vijeka”, Njegoš je o ženama rekao sledeće: “Neki su me sovjetovali da oči na ženski pol ne okrećem, a čovjek ne može i sa samrtnoga odra da oči ne baci na krasno stvorenije”.
Kao vladici, nije mu bilo dozvoljeno da stupa u odnose, međutim postoje tvrdnje da se tog “zaveta” nije pridržavao. Njegoš je svojevremeno važio za izuzetno lepog muškarca, a poznato je da mu je za oko zapala i pesnikinja Milica Stojadinović Srpkinja.
Možda vas zanima:
KAD JE UMRO, NJEGOŠ JE IMAO SAMO 38 GODINA: Njegova majka ožalila ga je ovim rečima - "Za tobom nikad neću zaplakati"
Crnogorci su voleli da kažu kako "Njegoš nije bio samo poezija i vladikovanje", bio je mnogo više od toga - i fizički i duhovno
TAJNA PRVOG OTISKA "GORSKOG VIJENCA": Kako je Njegoševo delo skriveno i spaseno od cenzure?
"Gorski vijenac", epsko delo Petra II Petrovića Njegoša, danas je jedan od simbola srpske i crnogorske kulture, ali malo je poznato koliko je dramatična bila njegova štamparska istorija. Prvo izdanje ovog slavnog dela, objavljeno 1847. godine u Beču, štampano je pod izuzetno teškim uslovima i uz veliku tajnost, kako bi se sačuvalo od stroge austrougarske cenzure.
Možda vas zanima:
KAD JE UMRO, NJEGOŠ JE IMAO SAMO 38 GODINA: Njegova majka ožalila ga je ovim rečima - "Za tobom nikad neću zaplakati"
Crnogorci su voleli da kažu kako "Njegoš nije bio samo poezija i vladikovanje", bio je mnogo više od toga - i fizički i duhovno
TAJNA PRVOG OTISKA "GORSKOG VIJENCA": Kako je Njegoševo delo skriveno i spaseno od cenzure?
"Gorski vijenac", epsko delo Petra II Petrovića Njegoša, danas je jedan od simbola srpske i crnogorske kulture, ali malo je poznato koliko je dramatična bila njegova štamparska istorija. Prvo izdanje ovog slavnog dela, objavljeno 1847. godine u Beču, štampano je pod izuzetno teškim uslovima i uz veliku tajnost, kako bi se sačuvalo od stroge austrougarske cenzure.
Možda vas zanima:
KAD JE UMRO, NJEGOŠ JE IMAO SAMO 38 GODINA: Njegova majka ožalila ga je ovim rečima - "Za tobom nikad neću zaplakati"
Crnogorci su voleli da kažu kako "Njegoš nije bio samo poezija i vladikovanje", bio je mnogo više od toga - i fizički i duhovno
TAJNA PRVOG OTISKA "GORSKOG VIJENCA": Kako je Njegoševo delo skriveno i spaseno od cenzure?
"Gorski vijenac", epsko delo Petra II Petrovića Njegoša, danas je jedan od simbola srpske i crnogorske kulture, ali malo je poznato koliko je dramatična bila njegova štamparska istorija. Prvo izdanje ovog slavnog dela, objavljeno 1847. godine u Beču, štampano je pod izuzetno teškim uslovima i uz veliku tajnost, kako bi se sačuvalo od stroge austrougarske cenzure.
Printscreen: vikipedija
Možda vas zanima:
KAD JE UMRO, NJEGOŠ JE IMAO SAMO 38 GODINA: Njegova majka ožalila ga je ovim rečima - "Za tobom nikad neću zaplakati"
Crnogorci su voleli da kažu kako "Njegoš nije bio samo poezija i vladikovanje", bio je mnogo više od toga - i fizički i duhovno
TAJNA PRVOG OTISKA "GORSKOG VIJENCA": Kako je Njegoševo delo skriveno i spaseno od cenzure?
"Gorski vijenac", epsko delo Petra II Petrovića Njegoša, danas je jedan od simbola srpske i crnogorske kulture, ali malo je poznato koliko je dramatična bila njegova štamparska istorija. Prvo izdanje ovog slavnog dela, objavljeno 1847. godine u Beču, štampano je pod izuzetno teškim uslovima i uz veliku tajnost, kako bi se sačuvalo od stroge austrougarske cenzure.
Možda vas zanima:
KAD JE UMRO, NJEGOŠ JE IMAO SAMO 38 GODINA: Njegova majka ožalila ga je ovim rečima - "Za tobom nikad neću zaplakati"
Crnogorci su voleli da kažu kako "Njegoš nije bio samo poezija i vladikovanje", bio je mnogo više od toga - i fizički i duhovno
TAJNA PRVOG OTISKA "GORSKOG VIJENCA": Kako je Njegoševo delo skriveno i spaseno od cenzure?
"Gorski vijenac", epsko delo Petra II Petrovića Njegoša, danas je jedan od simbola srpske i crnogorske kulture, ali malo je poznato koliko je dramatična bila njegova štamparska istorija. Prvo izdanje ovog slavnog dela, objavljeno 1847. godine u Beču, štampano je pod izuzetno teškim uslovima i uz veliku tajnost, kako bi se sačuvalo od stroge austrougarske cenzure.
Možda vas zanima:
KAD JE UMRO, NJEGOŠ JE IMAO SAMO 38 GODINA: Njegova majka ožalila ga je ovim rečima - "Za tobom nikad neću zaplakati"
Crnogorci su voleli da kažu kako "Njegoš nije bio samo poezija i vladikovanje", bio je mnogo više od toga - i fizički i duhovno
TAJNA PRVOG OTISKA "GORSKOG VIJENCA": Kako je Njegoševo delo skriveno i spaseno od cenzure?
"Gorski vijenac", epsko delo Petra II Petrovića Njegoša, danas je jedan od simbola srpske i crnogorske kulture, ali malo je poznato koliko je dramatična bila njegova štamparska istorija. Prvo izdanje ovog slavnog dela, objavljeno 1847. godine u Beču, štampano je pod izuzetno teškim uslovima i uz veliku tajnost, kako bi se sačuvalo od stroge austrougarske cenzure.
Možda vas zanima:
KAD JE UMRO, NJEGOŠ JE IMAO SAMO 38 GODINA: Njegova majka ožalila ga je ovim rečima - "Za tobom nikad neću zaplakati"
Crnogorci su voleli da kažu kako "Njegoš nije bio samo poezija i vladikovanje", bio je mnogo više od toga - i fizički i duhovno
TAJNA PRVOG OTISKA "GORSKOG VIJENCA": Kako je Njegoševo delo skriveno i spaseno od cenzure?
"Gorski vijenac", epsko delo Petra II Petrovića Njegoša, danas je jedan od simbola srpske i crnogorske kulture, ali malo je poznato koliko je dramatična bila njegova štamparska istorija. Prvo izdanje ovog slavnog dela, objavljeno 1847. godine u Beču, štampano je pod izuzetno teškim uslovima i uz veliku tajnost, kako bi se sačuvalo od stroge austrougarske cenzure.
Možda vas zanima:
KAD JE UMRO, NJEGOŠ JE IMAO SAMO 38 GODINA: Njegova majka ožalila ga je ovim rečima - "Za tobom nikad neću zaplakati"
Crnogorci su voleli da kažu kako "Njegoš nije bio samo poezija i vladikovanje", bio je mnogo više od toga - i fizički i duhovno
TAJNA PRVOG OTISKA "GORSKOG VIJENCA": Kako je Njegoševo delo skriveno i spaseno od cenzure?
"Gorski vijenac", epsko delo Petra II Petrovića Njegoša, danas je jedan od simbola srpske i crnogorske kulture, ali malo je poznato koliko je dramatična bila njegova štamparska istorija. Prvo izdanje ovog slavnog dela, objavljeno 1847. godine u Beču, štampano je pod izuzetno teškim uslovima i uz veliku tajnost, kako bi se sačuvalo od stroge austrougarske cenzure.
Upravo je ona bila razlog zbog kog je sam Petar Petrović Njegoš u jednom trenutku pomislio šta bi bilo da nije crkveni poglavar, te je napisao sledeće: "Ja pojeta, ona pojeta, da nijesam vladika, eto kneginje Crnoj Gori".
Vladika Rade vladao je i živeo u vremenu koje je iziskivalo "bojovnike", a ne viteze srca. Evo kako je Njegoš pričao o ženama:
"Ćud je ženska smiješna rabota. Ne zna žena ko je kakve vjere; stotinu će promijenit vjerah da učini što joj srce žudi."
"Ništa ljepše nit’ je kada, niti od nje stvorit može."
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu.
MOMO KAPOR JE TO GENIJALNO OPISAO: Ovako se baš svaka Srpkinja svađa na moru
Čuveni Momo Kapor je primetio jednu vrlo zanimljivu stvar kada žena pokušava da se raspravlja sa mužem
Baka Ljubica ima 101, radi u bašti, a lekove ne pije: Tvrdi da je ovo jedini razlog zbog kog čovek doživi duboku starost
Baka Ljubica, kako ističe, ne pije nikakve lekove, a hrani se normalno
STIHOVI PESME MILENE PAVLOVIĆ LEDE KRV U ŽILAMA: Napisala je kad je imala 7 godina i kao da je predvidela jezivu sudbinu!
Najtužnija pesma ikada napisana
"UTEGNU SE DA SE SVE OCRTAVA"! Veroučiteljka o pravilima oblačenja u crkvi: Objasnila i da li je marama obavezna za žene
Veroučiteljka je govorila o pravilima oblačenja u crkvi.
Gavrilo Princip je povukao obarač, a ovaj čovek bio mozak operacije: Učesnici Sarajevskog atentata mučeni i pogubljeni, samo je jedan uspeo da pobegne
Kada se govori o atentatu na Franca Ferdinanda, neretko se čin povezuje samo sa Gavrilom Principom, koji jeste povukao ključan potez. Međutim, u samom atentatu je pored Principa učestvovalo još 6 osoba, a u pripremi i organizaciji još najmanje 10.
Komentari(0)