“CRNINU NOSITE 40 DANA, A OVO NIKAKO NE RADITE CELE GODINE” Ovaj običaj posle SMRTI BLISKE OSOBE mnogi SRBI poštuju
Reč je o posmrtnom običaju koji se ne razlikuje od kraja do kraja

Ma koliko bili svesni da je smrt sastavni deo čovekovog života, gubitak bliske osobe je najtragičniji događaj. Čak i kada slutimo da se rastanak sa najbližim bliži, nikada nismo dovoljno spremni da se pomerimo sa činjenicom da drago biće više nikada nećemo videti. Boli saznanje da više nećemo sa njim deliti radosne trenutke, niti ćemo moći da potražimo utehu u teškim danima.
U znak žalosti za pokojnikom, bližnji od trenutka smrti počinje da nosi crno odelo. Žene crnu maramu, a muškarci crnu košulju ili flor. Crnina se nosi godinu dana i za to vreme rodbina ne učestvuje u veseljima, ne igra i ne peva. Međutim, danas se dopušta da se crnina obavezno nosi do 40 dana, a po želji pola godine ili godina.
Shutterstock
Slava se ipak slavi
Ovde treba naglasiti da se, bez obzira, kada se desio smrtni slučaj u porodici, obavezno slavi krsna slava, na isti način kao i uvek. Kaže se, čak, da je potrebnije slavu slaviti pod tim okolnostima, jer se u molitvama za slavu molimo za pokoj duša naših umrlih srodnika.
Možda vas zanima:

SVEŠTENIK OTKRIO ŠTA TREBA URADITI SA ODEĆOM POKOJNIKA: Mnogi Srbi prave veliku grešku, a da nisu ni svesni
Sveštenik otkrio šta se radi sa odećom pokojnika, a mnogi su bili u zabludi.

ZNAKOVI I PRAZNOVERJA NA SAHRANAMA Zašto rođaci ne mogu nositi kovčeg i šta donosi nesreću? (FOTO/VIDEO)
Ne samo život čoveka, već i njegov prelazak u drugi svet prate brojni običaji i rituali, koje je izuzetno važno poštovati na sahranama i komemoracijama. Energija smrti je vrlo teška, a zanemarivanje znakova i praznoverja može dovesti do neugodnih posledica - niza neuspeha, bolesti, gubitka voljenih.
Možda vas zanima:

SVEŠTENIK OTKRIO ŠTA TREBA URADITI SA ODEĆOM POKOJNIKA: Mnogi Srbi prave veliku grešku, a da nisu ni svesni
Sveštenik otkrio šta se radi sa odećom pokojnika, a mnogi su bili u zabludi.

ZNAKOVI I PRAZNOVERJA NA SAHRANAMA Zašto rođaci ne mogu nositi kovčeg i šta donosi nesreću? (FOTO/VIDEO)
Ne samo život čoveka, već i njegov prelazak u drugi svet prate brojni običaji i rituali, koje je izuzetno važno poštovati na sahranama i komemoracijama. Energija smrti je vrlo teška, a zanemarivanje znakova i praznoverja može dovesti do neugodnih posledica - niza neuspeha, bolesti, gubitka voljenih.
Možda vas zanima:

SVEŠTENIK OTKRIO ŠTA TREBA URADITI SA ODEĆOM POKOJNIKA: Mnogi Srbi prave veliku grešku, a da nisu ni svesni
Sveštenik otkrio šta se radi sa odećom pokojnika, a mnogi su bili u zabludi.

ZNAKOVI I PRAZNOVERJA NA SAHRANAMA Zašto rođaci ne mogu nositi kovčeg i šta donosi nesreću? (FOTO/VIDEO)
Ne samo život čoveka, već i njegov prelazak u drugi svet prate brojni običaji i rituali, koje je izuzetno važno poštovati na sahranama i komemoracijama. Energija smrti je vrlo teška, a zanemarivanje znakova i praznoverja može dovesti do neugodnih posledica - niza neuspeha, bolesti, gubitka voljenih.
Najbolje je posavetovati se sa sveštenikom
Možda vas zanima:

SVEŠTENIK OTKRIO ŠTA TREBA URADITI SA ODEĆOM POKOJNIKA: Mnogi Srbi prave veliku grešku, a da nisu ni svesni
Sveštenik otkrio šta se radi sa odećom pokojnika, a mnogi su bili u zabludi.

ZNAKOVI I PRAZNOVERJA NA SAHRANAMA Zašto rođaci ne mogu nositi kovčeg i šta donosi nesreću? (FOTO/VIDEO)
Ne samo život čoveka, već i njegov prelazak u drugi svet prate brojni običaji i rituali, koje je izuzetno važno poštovati na sahranama i komemoracijama. Energija smrti je vrlo teška, a zanemarivanje znakova i praznoverja može dovesti do neugodnih posledica - niza neuspeha, bolesti, gubitka voljenih.
Možda vas zanima:

SVEŠTENIK OTKRIO ŠTA TREBA URADITI SA ODEĆOM POKOJNIKA: Mnogi Srbi prave veliku grešku, a da nisu ni svesni
Sveštenik otkrio šta se radi sa odećom pokojnika, a mnogi su bili u zabludi.

ZNAKOVI I PRAZNOVERJA NA SAHRANAMA Zašto rođaci ne mogu nositi kovčeg i šta donosi nesreću? (FOTO/VIDEO)
Ne samo život čoveka, već i njegov prelazak u drugi svet prate brojni običaji i rituali, koje je izuzetno važno poštovati na sahranama i komemoracijama. Energija smrti je vrlo teška, a zanemarivanje znakova i praznoverja može dovesti do neugodnih posledica - niza neuspeha, bolesti, gubitka voljenih.
Ne treba u godini dana posle smrti pokojnika praviti veselje u kući, svadbe, žurke, igranke… U svim ovim slučajevima i o svemu što je vezano za običaje o sahranama, dobro je posavetovati se sa sveštenikom, jer su običaji različiti u raznim krajevima, pa je ovde nemoguće ukazati na to da li je neki običaj dobar ili nije.
U Starom zavetu su znakovi žaljenja za upokojenim bili mnogo izraženiji, pa i kod muškaraca: posipanje po glavi pepelom, razdiranje svoje odeće, pokrivanje glave i hodanje bosi, brijanje glave i brade… U Novom zavetu žalost za upokojenim zamenjuje se radošću susreta i prebivanja upokojenih u blizini Božjoj i verom u vaskrsenje tela i život večni.

Nošenje crnine prema običajima sa sela
Za prave hrišćane nema mesta žalosti pri upokojenju bliskih srodnika i prijatelja, jer su svesni da je fizička smrt samo privremeni rastanak od upokojenih, da će se sretati i po upokojenju, a svi će svu biti zajedno kada vaskrsnu. Ipak, nošenje crnine kod žena i crnog flora kod muškaraca je ne samo izraz njihove žalosti za pokojnikom, već pre svega znak ostalim ljudima, sa kojima ožalošćeni dolaze u dodir, da se okolina prema njima ponaša pažljivije, da ne vređa njihovu žalost.
Crnina se, prema narodnim običajima, a ne crkvenim pravilima, obično nosi do četrdesetodnevnog parastosa, a za najbližim srodnicima (roditelji, brat, sestra, suprug) i godinu dana.
Majke na selu su često nosile crninu za decom i mužem doživotno. U gradovima se taj običaj gotovo izgubio, s obzirom na to da i žene rade u raznim ustanovama, gde se crnina ne može nositi ili nije rado viđena.
Ni crna odeća, ni flor ma kolike širine ili neobrijana brada, nisu stvarni pokazatelji odnosa porodice sa svojim upokojenim članom. Ljubav prema dragim pokojnicima izražavamo najbolje ako se za njih neprestano molilmo, palimo sveće za njihovu dušu i u ime njihovo činimo dobra dela.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu.
BONUS VIDEO:

Vojislav Ilić Mlađi i zaboravljena poezija o Šumadiji: stihovi u kojima se čuje miris zemlje i zvuk zvona
Vojislav Ilić Mlađi, često u senci slavnog imenjaka, ostavio je snažan pesnički trag u srpskoj književnosti početkom 20. veka. Njegove pesme o Šumadiji, narodu i običajima danas su nepravedno zaboravljene, iako su svedočanstvo o vremenu u kojem se narodna duša pretakala u stih.

Kako se izrađuje glina iz Jadranske Lešnice: zanat koji živi kroz lonce, pećnice i zemljane saksije
U selu Jadranska Lešnica kod Loznice i danas se vadi glina iz lokalnih oranica, koristi se za pravljenje lonaca, crepulja i pećarskih cigli, a znanje se prenosi kroz porodice. Ova glina je cenjena zbog svoje izuzetne čistoće i izdržljivosti.

"Ljiljkovanje" na Petrovdanske poklade: zaboravljeni dečji običaj iz sela kod Valjeva
Nekada su deca u valjevskom kraju na poklade trčala kroz selo s vencima od ljiljana na glavi, pevajući i prizivajući zdravlje. Danas taj običaj pamte samo stariji, ali u nekim selima još uvek živi u sećanjima.

Bio je srpski vladar iz senke: Pričalo se da je vanbračni sin kneza Miloša, posle ubistva Mihaila venčao se njegovom verenicom, a onda je misteriozno umro
Blaznavčevo delo i njegov uticaj na istoriju Srbije ostali su nedovoljno istraženi i istorijski nepotpuno ocenjeni. Poslednji sati u životu Milivoja Petrovića bili su veoma intrigantni, kao i čitav njegov život, a njegova iznenadna smrt je i dalje obavijena velom misterije.

„Beli medenjak“ iz Negotinske krajine: Zaboravljena sorta belog luka koja se suši u vencima
Luk koji ne pecka, već miriše na detinjstvo: Stara sorta iz Negotina čuva ukus zaboravljenih bašta
Komentari(0)