MISTERIJU o smrti prvog viteza Srbije, despota Stefana Lazarevića, RAZREŠILE DNK ANALIZE
Arheološka istraživanja u manastiru Manasiji dala su odgovore na to gde je sahranjen despot Stefan Lazarević.

Iako se od ranije sumnja gde je despot mogao biti sahranjen, tu misteriju razrešile su antropološke i dnk analize, a zajedno sa istorijskim izvorima se zna kako je umro.
On je na povratku iz Šumadije, gde je bio u svom letnjem dvoru, zastao nedaleko od današnjeg Kragujevca, da bi se odmorio i ručao, posle čega je otišao u lov.
Tokom njega, dok je bio na konju, despotu Stefanu je na rame sletela ptičica – slavuj ili vrabac, kaže priča. Izgledalo je, kaže legenda, kao da mu nešto šapuće, i despot ju je nežno uzeo u ruke i nešto joj govorio.
Možda vas zanima:

Čudo Koporina: manastir koji daruje veru u plodnost i potomstvo
Na svega nekoliko kilometara od Velike Plane, skriven među šumama Šumadije, nalazi se manastir Koporin. Iako manje poznat od velikih zadužbina poput Studenice ili Manasije, ovaj manastir čuva uspomenu na jednog od najsvetlijih vladara Srbije – despota Stefana Lazarevića. Pored istorijske vrednosti i retkih fresaka, Koporin je poznat i po predanjima o čudima, naročito onima koja govore da na ovom mestu nerotkinje pronalaze utehu i dobijaju decu.

Despot Stefan Lazarević: Vladar i pesnik koji je doneo viteške turnire u Srbiju
Kako je srpski despot spojio vojnu snagu, umetnost i evropsku vitešku tradiciju
Možda vas zanima:

Čudo Koporina: manastir koji daruje veru u plodnost i potomstvo
Na svega nekoliko kilometara od Velike Plane, skriven među šumama Šumadije, nalazi se manastir Koporin. Iako manje poznat od velikih zadužbina poput Studenice ili Manasije, ovaj manastir čuva uspomenu na jednog od najsvetlijih vladara Srbije – despota Stefana Lazarevića. Pored istorijske vrednosti i retkih fresaka, Koporin je poznat i po predanjima o čudima, naročito onima koja govore da na ovom mestu nerotkinje pronalaze utehu i dobijaju decu.

Despot Stefan Lazarević: Vladar i pesnik koji je doneo viteške turnire u Srbiju
Kako je srpski despot spojio vojnu snagu, umetnost i evropsku vitešku tradiciju
Možda vas zanima:

Čudo Koporina: manastir koji daruje veru u plodnost i potomstvo
Na svega nekoliko kilometara od Velike Plane, skriven među šumama Šumadije, nalazi se manastir Koporin. Iako manje poznat od velikih zadužbina poput Studenice ili Manasije, ovaj manastir čuva uspomenu na jednog od najsvetlijih vladara Srbije – despota Stefana Lazarevića. Pored istorijske vrednosti i retkih fresaka, Koporin je poznat i po predanjima o čudima, naročito onima koja govore da na ovom mestu nerotkinje pronalaze utehu i dobijaju decu.

Despot Stefan Lazarević: Vladar i pesnik koji je doneo viteške turnire u Srbiju
Kako je srpski despot spojio vojnu snagu, umetnost i evropsku vitešku tradiciju
U jednom trenutku, ptičica je odletela, a već sledećeg trenutka Stefan Lazarević je pao sa konja. O ovoj lepoj legendi pisala je u svojoj knjizi “Beogradski spomenarnik – Ličnosti u beogradskim spomenicima“ književnica Neda Kovačević.
Posle pada despot Stefan je prenet u svoj šator u kome je i preminuo. Na mestu njegove smrti, njegov pratilac Đurađ Zubrović je podigao mermerni stub sa natpisom, koji se danas nalazi u porti seoske crkve u Markovačkim Crkvinama kod Mladenovca.
Printscreen/Youtube
Manastir Manasija bila je ktitorska zadužbina i mesto večnog počinka despota Stefana Lazarevića.
Sistematska arheološka iskopavanja u manastiru Manasiji nastavljena su 2005. godine, pod rukovodstvom M. Brmbolića, a u organizaciji Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Beograda. Godinu dana kasnije pristupilo se istraživanju manastirske crkve. Tom prilikom otkrivena su i istražena tri groba (grobovi 1, 2 i 3) u kojima je bilo sahranjeno ukupno četiri pokojnika.
Ktitorski grob-grob br. 1
Grob 1 otkriven je u naosu, uz južni zid zapadnog traveja. U grobu su pronađeni ostaci sanduka položenog na dva kamena bloka, koji je bio obložen opekama i obzidan u suhozidu. Preko toga bile su postavljene poklopne opeke, a potom sloj zemlje i sige. Primećeni su tragovi nasilnog otvaranja groba. U pitanju je bio pokušaj pljačke eventualnih dragocenosti, o čemu svedoče oštećenja duž severne strane grobne konstrukcije.
Sa pokojnikom nije bilo dragocenosti, a tragovi manjih komada tkanine sa zlatnom i srebrnom srmom nagoveštavaju da je pokojnik bio sahranjen u odori koja je bila bogato ukrašena. Može se pretpostaviti da je grobnica opljačkana 1439. godine, upravo onda kada je i sam manastir Manasija prvi put stradao od Turaka.
S obzirom da su u jugozapadnom delu crkve sahranjivani isključivo ktitori i vladari zemni ostaci pronađeni u ovom grobu mogli su pripadati jedino ktitoru manastira Manasije – despotu Stefanu Lazareviću.
Analize su potvrdile da ostaci pripadaju despotu
Antropološke i molekularno-genetičke analize u velikoj meri potvrđuju da su u naosu, uz južni zid zapadnog traveja pronađeni zemni ostaci despota Stefana Lazarevića.
Analiza je pokazala da skeletni ostaci pripadaju muškarcu, starosti 50 godina, koliko je i sam despot imao u trenutku smrti (1377-1427).
Dnk analize pokazale su prvi stepen srodstva sa ocem knezom Lazarom (99, 93%). Na kostima su pronađene brojne patološke promene i „hirurške“ intervencije koje odgovaraju opisima njegovog biografa i ostalih hroničara toga vremena.
Despot Stefan Lazarević je zaista bio visok za svoje vreme. Na osnovu dužina očuvanih dugih kostiju izračunata je srednja telesna visina od 178 ± 4 cm.
Paleopatološka analiza despotovih ostataka
Daljim pregledom kostiju dr Nataša Miladinović-Radmilović, sa Arheološkog instituta, otkrila je je povredu na desnom humerusu (nadlaktici) u vidu blage depresije. U pitanju je verovatno bila ozbiljnija povreda mekog tkiva praćena upalom ili infekcijom. Ova povreda nije morala da nastane u boju (tj. u direktnom sukobu) i ne bi trebalo ovo povezivati sa „okrvavljenom desnicom“ koju pominje Konstantin Filozof kada opisuje bitku kod Angore i Gračaničku bitku, jer je to simbolično rečeno. Vidi se i u nastavku samog teksta „A ovaj krvavljaše desnicu svoju u osveti krvlju svojih neprijatelja…“
Sa druge strane, oba femura (butne kosti) imaju tragove bolesti i povreda koje su svakako mogle da odgovaraju opisima njegovog biografa i drugih autora. Reč je o tragovima osteomijelitisa na desnom femuru. Na njemu se uočava i pravilan vertikalni rez koji je mogao biti načinjen samo oštrim i preciznim „hirurškim“ nožem. Na osnovu tragova zaceljenja može se konstatovati da je ovu intervenciju pokojnik dobro podneo i da je verovatno mogao i lakše da hoda. Na levom femuru pored ovih tragova postoje tragovi povrede i subperiostalnog hematoma.
Makroskopski pregled enteza na hvatištima mišića i ligamenata despota Stefana Lazarevića ukazuje na dugotrajno nošenje oklopa, korišćenje oružja, naročito mača i luka i strele, i jahanje. Ovakve promene na kostima su sasvim normalne za despota Stefana, jer se zna da je bio vitez-oklopnik, konjanik i dobar vojskovođa.
Uzrok smrti despota Stefana Lazarevića
Većina autora navodi da je despot umro od srčane kapi, a antropološka analiza pokazala je da je mogući uzrok smrti bio srčani ili moždani udar.
Promene na manubrijumu, odnosno ručici grudne kosti (moguća embolija ili aneurizam aorte), i medijalnom okrajku desne klavikule, odnosno desne ključne kosti (moguća embolija ili aneurizam a. subclaviae dextrae), govore u prilog lošeg stanja krvnih sudova (artherosclerosis). Ne treba zaboraviti i problem sa cirkulacijom i moguću pojavu tromba posle operacije, ali i na veoma izražene periapikalne cistične šupljine, odnosno zapaljenske procese na viličnim kostima.
Zemni ostaci despota Stefana su, po završetku antropoloških i molekularno-genetičkih analiza, položeni, kako to tradicija nalaže, u poseban drveni kovčeg – kivot.
Foto: Miro Radmilović
Upokojio se u Gospodu 19. jula 1427. godine. Srpska pravoslavna crkva ga je kanonizovala 500 godina nakon njegove smrti 19.07.1927. godine i slavi ga 01.08. (19.07. po julijanskom kalendaru).
(Sve o arheologiji)
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu.
BONUS VIDEO:

Rahela Ferari – glumica koja je bežala od Gestapoa i preko noći osedela
Kada se spomene ime Rahele Ferari, pred očima oživljavaju likovi baka, majki, komšinica, ali i ozbiljnih žena koje su obeležile pozorište i film. Njena karijera trajala je više od pola veka, a iza sebe je ostavila trag u preko 90 filmskih i televizijskih ostvarenja. Ali, njen život bio je mnogo dramatičniji od uloga koje je igrala.

Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.

Kako je Hajduk Veljko branio Negotin sa „Praskalicom“
Hajduk Veljko Petrović (1780–1813) upamćen je kao neustrašivi vojvoda Prvog srpskog ustanka. Njegova borba za slobodu bila je oličena u topu nadimka „Praskalica“, koji je branio Negotin i krajinu. Ime ovog junaka ostalo je u narodnim pesmama, a njegova junačka smrt postala je simbol nepokolebljive odbrane otadžbine.

MILUNKA SAVIĆ JE BILA BABA OVOM SRPSKOM GLUMCU! Njenog UNUKA je zadesila STRAŠNA bolest o kojoj BRUJALA SRBIJA
Glumac s ponosom ističe da je potomak heroine Prvog svetskog rata Milunke Savić

Milutin Milanković: profesor koji je promenio svetsku nauku iz kućnog pritvora
Ime Milutina Milankovića (1879–1958) danas stoji u udžbenicima širom sveta. Matematičar, klimatolog i astronom, on je tvorac teorije o klimatskim ciklusima koji zavise od Zemljine orbite i nagiba – tzv. Milankovićevi ciklusi. Ono što ovu priču čini posebnom jeste činjenica da je osnove svojih proračuna razradio u vreme kada je bio interniran tokom Prvog svetskog rata.
Komentari(0)