MISTERIJU o smrti prvog viteza Srbije, despota Stefana Lazarevića, RAZREŠILE DNK ANALIZE
Arheološka istraživanja u manastiru Manasiji dala su odgovore na to gde je sahranjen despot Stefan Lazarević.
![MISTERIJU o smrti prvog viteza Srbije, despota Stefana Lazarevića, RAZREŠILE DNK ANALIZE](/data/images/2022-04-19/25857_screenshot-5_f.png?timestamp=1677538800)
Iako se od ranije sumnja gde je despot mogao biti sahranjen, tu misteriju razrešile su antropološke i dnk analize, a zajedno sa istorijskim izvorima se zna kako je umro.
On je na povratku iz Šumadije, gde je bio u svom letnjem dvoru, zastao nedaleko od današnjeg Kragujevca, da bi se odmorio i ručao, posle čega je otišao u lov.
Tokom njega, dok je bio na konju, despotu Stefanu je na rame sletela ptičica – slavuj ili vrabac, kaže priča. Izgledalo je, kaže legenda, kao da mu nešto šapuće, i despot ju je nežno uzeo u ruke i nešto joj govorio.
Možda vas zanima:
![LEGENDA O SMRTI DESPOTA STEFANA: Šta li je šapnuo ptičici pre nego što je pao s konja?](/data/images/2022-06-09/29650_despot-stefan-lazarevic-manasija_f.jpg)
LEGENDA O SMRTI DESPOTA STEFANA: Šta li je šapnuo ptičici pre nego što je pao s konja?
Najinteresantnija priča koju ćete danas pročitati...
!["TVRĐAVA" SA JEDANAEST KULA Turci su ovaj manastir smatrali kao dobro strateško mesto! (FOTO/VIDEO)](/data/images/2022-08-09/34427_shutterstock-1950124846_f.jpg)
"TVRĐAVA" SA JEDANAEST KULA Turci su ovaj manastir smatrali kao dobro strateško mesto! (FOTO/VIDEO)
Manastir Manasija nalazi se kod Despotovca, u neposrednoj blizini reke Resave, po kojoj, osim imena Manasija, nosi i drugo ime - Resava.
Možda vas zanima:
![LEGENDA O SMRTI DESPOTA STEFANA: Šta li je šapnuo ptičici pre nego što je pao s konja?](/data/images/2022-06-09/29650_despot-stefan-lazarevic-manasija_f.jpg)
LEGENDA O SMRTI DESPOTA STEFANA: Šta li je šapnuo ptičici pre nego što je pao s konja?
Najinteresantnija priča koju ćete danas pročitati...
!["TVRĐAVA" SA JEDANAEST KULA Turci su ovaj manastir smatrali kao dobro strateško mesto! (FOTO/VIDEO)](/data/images/2022-08-09/34427_shutterstock-1950124846_f.jpg)
"TVRĐAVA" SA JEDANAEST KULA Turci su ovaj manastir smatrali kao dobro strateško mesto! (FOTO/VIDEO)
Manastir Manasija nalazi se kod Despotovca, u neposrednoj blizini reke Resave, po kojoj, osim imena Manasija, nosi i drugo ime - Resava.
Možda vas zanima:
![LEGENDA O SMRTI DESPOTA STEFANA: Šta li je šapnuo ptičici pre nego što je pao s konja?](/data/images/2022-06-09/29650_despot-stefan-lazarevic-manasija_f.jpg)
LEGENDA O SMRTI DESPOTA STEFANA: Šta li je šapnuo ptičici pre nego što je pao s konja?
Najinteresantnija priča koju ćete danas pročitati...
!["TVRĐAVA" SA JEDANAEST KULA Turci su ovaj manastir smatrali kao dobro strateško mesto! (FOTO/VIDEO)](/data/images/2022-08-09/34427_shutterstock-1950124846_f.jpg)
"TVRĐAVA" SA JEDANAEST KULA Turci su ovaj manastir smatrali kao dobro strateško mesto! (FOTO/VIDEO)
Manastir Manasija nalazi se kod Despotovca, u neposrednoj blizini reke Resave, po kojoj, osim imena Manasija, nosi i drugo ime - Resava.
U jednom trenutku, ptičica je odletela, a već sledećeg trenutka Stefan Lazarević je pao sa konja. O ovoj lepoj legendi pisala je u svojoj knjizi “Beogradski spomenarnik – Ličnosti u beogradskim spomenicima“ književnica Neda Kovačević.
Posle pada despot Stefan je prenet u svoj šator u kome je i preminuo. Na mestu njegove smrti, njegov pratilac Đurađ Zubrović je podigao mermerni stub sa natpisom, koji se danas nalazi u porti seoske crkve u Markovačkim Crkvinama kod Mladenovca.
![MISTERIJU o smrti prvog viteza Srbije, despota Stefana Lazarevića, RAZREŠILE DNK ANALIZE](/data/images/2022-05-10/27362_screenshot-4_f.png?t=1677544771)
Manastir Manasija bila je ktitorska zadužbina i mesto večnog počinka despota Stefana Lazarevića.
Sistematska arheološka iskopavanja u manastiru Manasiji nastavljena su 2005. godine, pod rukovodstvom M. Brmbolića, a u organizaciji Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Beograda. Godinu dana kasnije pristupilo se istraživanju manastirske crkve. Tom prilikom otkrivena su i istražena tri groba (grobovi 1, 2 i 3) u kojima je bilo sahranjeno ukupno četiri pokojnika.
Ktitorski grob-grob br. 1
Grob 1 otkriven je u naosu, uz južni zid zapadnog traveja. U grobu su pronađeni ostaci sanduka položenog na dva kamena bloka, koji je bio obložen opekama i obzidan u suhozidu. Preko toga bile su postavljene poklopne opeke, a potom sloj zemlje i sige. Primećeni su tragovi nasilnog otvaranja groba. U pitanju je bio pokušaj pljačke eventualnih dragocenosti, o čemu svedoče oštećenja duž severne strane grobne konstrukcije.
Sa pokojnikom nije bilo dragocenosti, a tragovi manjih komada tkanine sa zlatnom i srebrnom srmom nagoveštavaju da je pokojnik bio sahranjen u odori koja je bila bogato ukrašena. Može se pretpostaviti da je grobnica opljačkana 1439. godine, upravo onda kada je i sam manastir Manasija prvi put stradao od Turaka.
S obzirom da su u jugozapadnom delu crkve sahranjivani isključivo ktitori i vladari zemni ostaci pronađeni u ovom grobu mogli su pripadati jedino ktitoru manastira Manasije – despotu Stefanu Lazareviću.
Analize su potvrdile da ostaci pripadaju despotu
Antropološke i molekularno-genetičke analize u velikoj meri potvrđuju da su u naosu, uz južni zid zapadnog traveja pronađeni zemni ostaci despota Stefana Lazarevića.
Analiza je pokazala da skeletni ostaci pripadaju muškarcu, starosti 50 godina, koliko je i sam despot imao u trenutku smrti (1377-1427).
Dnk analize pokazale su prvi stepen srodstva sa ocem knezom Lazarom (99, 93%). Na kostima su pronađene brojne patološke promene i „hirurške“ intervencije koje odgovaraju opisima njegovog biografa i ostalih hroničara toga vremena.
Despot Stefan Lazarević je zaista bio visok za svoje vreme. Na osnovu dužina očuvanih dugih kostiju izračunata je srednja telesna visina od 178 ± 4 cm.
Paleopatološka analiza despotovih ostataka
Daljim pregledom kostiju dr Nataša Miladinović-Radmilović, sa Arheološkog instituta, otkrila je je povredu na desnom humerusu (nadlaktici) u vidu blage depresije. U pitanju je verovatno bila ozbiljnija povreda mekog tkiva praćena upalom ili infekcijom. Ova povreda nije morala da nastane u boju (tj. u direktnom sukobu) i ne bi trebalo ovo povezivati sa „okrvavljenom desnicom“ koju pominje Konstantin Filozof kada opisuje bitku kod Angore i Gračaničku bitku, jer je to simbolično rečeno. Vidi se i u nastavku samog teksta „A ovaj krvavljaše desnicu svoju u osveti krvlju svojih neprijatelja…“
Sa druge strane, oba femura (butne kosti) imaju tragove bolesti i povreda koje su svakako mogle da odgovaraju opisima njegovog biografa i drugih autora. Reč je o tragovima osteomijelitisa na desnom femuru. Na njemu se uočava i pravilan vertikalni rez koji je mogao biti načinjen samo oštrim i preciznim „hirurškim“ nožem. Na osnovu tragova zaceljenja može se konstatovati da je ovu intervenciju pokojnik dobro podneo i da je verovatno mogao i lakše da hoda. Na levom femuru pored ovih tragova postoje tragovi povrede i subperiostalnog hematoma.
Makroskopski pregled enteza na hvatištima mišića i ligamenata despota Stefana Lazarevića ukazuje na dugotrajno nošenje oklopa, korišćenje oružja, naročito mača i luka i strele, i jahanje. Ovakve promene na kostima su sasvim normalne za despota Stefana, jer se zna da je bio vitez-oklopnik, konjanik i dobar vojskovođa.
Uzrok smrti despota Stefana Lazarevića
Većina autora navodi da je despot umro od srčane kapi, a antropološka analiza pokazala je da je mogući uzrok smrti bio srčani ili moždani udar.
Promene na manubrijumu, odnosno ručici grudne kosti (moguća embolija ili aneurizam aorte), i medijalnom okrajku desne klavikule, odnosno desne ključne kosti (moguća embolija ili aneurizam a. subclaviae dextrae), govore u prilog lošeg stanja krvnih sudova (artherosclerosis). Ne treba zaboraviti i problem sa cirkulacijom i moguću pojavu tromba posle operacije, ali i na veoma izražene periapikalne cistične šupljine, odnosno zapaljenske procese na viličnim kostima.
Zemni ostaci despota Stefana su, po završetku antropoloških i molekularno-genetičkih analiza, položeni, kako to tradicija nalaže, u poseban drveni kovčeg – kivot.
Foto: Miro Radmilović
Upokojio se u Gospodu 19. jula 1427. godine. Srpska pravoslavna crkva ga je kanonizovala 500 godina nakon njegove smrti 19.07.1927. godine i slavi ga 01.08. (19.07. po julijanskom kalendaru).
(Sve o arheologiji)
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu.
BONUS VIDEO:
![Kleopatra Karađorđević](/data/images/2024-07-26/95468_341420-kleopatrakaradjordjevic-ff_f.jpg)
SRBI SU IMALI KLEOPATRU KARAĐORĐEVIĆ Posvećena joj je NAJLEPŠA LJUBAVNA PESMA, njena ljubav s knezom ostala je MISTERIJA
Ukoliko ste ikada posetili porodičnu grobnicu Karađorđevića na Oplencu, moguće je da vas je iznenadilo jedno ime. Pored Petra, Aleksandra, Đorđa, Zorke, Jelene i Jelisavete, počiva još jedan član dinastije Karađorđević. U pitanju je — Kleopatra.
![SRPSKI KOVIN A NIJE U SRBIJI Mesto u kojem su SRBI ostavili dubok trag pa i ime, nalazi se u OVOJ ZEMLJI](/data/images/2022-08-15/34740_shutterstock-2020733015_f.jpg)
SRPSKI KOVIN A NIJE U SRBIJI Mesto u kojem su SRBI ostavili dubok trag pa i ime, nalazi se u OVOJ ZEMLJI
Srpski Kovin ili Racki Kovin (mađ. Ráckeve — Rackeve) je mesto u Mađarskoj, smešteno na ostrvu Čepel, 40 km južno od Budimpešte, u Peštanskoj županiji. Ovo malo turističko mesto je veoma posećeno zbog zanimljivih istorijskih i kulturnih spomenika.
![DANAS SLAVIMO LETNJI ARANĐELOVDAN: Obavezno izgovorite ovu molitvu svecu koji se smatra simbolom mira i ljubavi](/data/images/2022-11-20/40783_shutterstock-1956020653_f.jpg)
DANAS SLAVIMO LETNJI ARANĐELOVDAN: Obavezno izgovorite ovu molitvu svecu koji se smatra simbolom mira i ljubavi
Pravoslavni vernici 26. jula obeležavaju praznik posvećen Svetom arhangelu Gavrilu, vesniku dobrih i radosnih vesti
![Brak](/data/images/2023-02-28/47603_shutterstock-264037133_f.jpg)
PO OCU ANDREJU: Ovo je muškarcu NAJVAŽNIJE u braku
Koji su faktori koji dovode do raspada porodice, objašnjava sveštenik Andrej Tkačev.
![prvi svetski rat](/data/images/2024-07-25/95285_360404-serbian-gun-battery-on-the-front-near-nish-ls_f.jpg)
Tužna sudbina Milete i njegovog druga: Malo ko zna pravu istinu koja se krije iza čuvene pesme
Mali broj ljudi zna pravu pesmu o Miletu i lajkovačkoj pruzi. U pitanju je tužna sudbina tokom Velikog rata.
Komentari(0)