Sigurno ste prisustvovali činu u kojem se novopočenom ocu cepa odeća, a mnogi su i sami učestovali u ovom srpskom običaju

Mnogi ne znaju šta znači i zbog čega izvodi ovaj neobičan ritual, a ovo su neka od tumačenja:
Neki smatraju da cepanje treba da pokaže da (energetskoj) auri roditelja u ekspanziji dosadašnja odeća više nije odgovarajući omotač.
Drugi pak, veruju da ovaj običaj vodi korene iz davnih vremena, kada se deca nisu rađala u porodilištima, već u kući, na ulici, u njivi, u šumi i drugim mestima. Dete je trebalo da se uvije u neki komad tkanine zbog zaštite od hladnoće, a zbog nekog drugog verovanja se izbegavala ženska odeća kad god ima neka muška košulja u blizini.
Možda vas zanima:


Kada selo slavi – zavetina, praznik zajedništva i radosti
Od davnina, svako srpsko selo imalo je svog zaštitnika, a zavetina je bila trenutak kada se okupljalo celo mesto – u molitvi, pesmi i gostoprimstvu.
Možda vas zanima:


Kada selo slavi – zavetina, praznik zajedništva i radosti
Od davnina, svako srpsko selo imalo je svog zaštitnika, a zavetina je bila trenutak kada se okupljalo celo mesto – u molitvi, pesmi i gostoprimstvu.
Možda vas zanima:


Kada selo slavi – zavetina, praznik zajedništva i radosti
Od davnina, svako srpsko selo imalo je svog zaštitnika, a zavetina je bila trenutak kada se okupljalo celo mesto – u molitvi, pesmi i gostoprimstvu.
Ako se dete rodi u kući, onda se odevni predmet uzimao iz ormana, a ako se porođaj dogodi napolju, onda se zaustavljao prvi muškarac koji se nađe u blizini, te bi se od njega uzimala košulja.
Veruje se, takođe, da se onima koji učestvuju u cepanju košulje, a to su radili samo muškarci muškarcima (sada često i žene učestvuju u tome), prenosi neka vrsta sreće muškarca koji je postao otac, i da će oni koji je cepaju isto postati očevi. Ovo bi, dakle, na neki način, bio ekvivalent hvatanju bidermajera od strane devojaka na venčanjima.
Neki smatraju i da ovaj običaj potiče od verovanja da će onaj ko uzme delić iscepane košulje dobti takođe isti pol deteta kao i otac čiju košulju cepaju, a opet, u drugim krajevima se verovalo i da to vodi ka dobijanju bebe suprotnog pola.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu.
BONUS VIDEO:

Milutin Milanković: profesor koji je promenio svetsku nauku iz kućnog pritvora
Ime Milutina Milankovića (1879–1958) danas stoji u udžbenicima širom sveta. Matematičar, klimatolog i astronom, on je tvorac teorije o klimatskim ciklusima koji zavise od Zemljine orbite i nagiba – tzv. Milankovićevi ciklusi. Ono što ovu priču čini posebnom jeste činjenica da je osnove svojih proračuna razradio u vreme kada je bio interniran tokom Prvog svetskog rata.

Ko je bio Marko Kraljević i zašto je Šarac uvek uz njega : Zaštitnik sirotinje i junak pesama
Marko Kraljević (oko 1335–1395) bio je istorijski vladar Prilepa, ali u narodnoj tradiciji prerastao je u epskog junaka. Njegovo ime i podvizi ušli su u pesme, priče i legende, gde je predstavljen kao zaštitnik sirotinje, neustrašivi ratnik i simbol slobode. U središtu svake priče uz njega je njegov verni konj – Šarac.

Kako je Srbin pravoslavac napisao HRVATSKU HIMNU?
Činjenica da je Josif Runjanin bio pravoslavni Srbin često se zanemaruje ili osporava, a njegovo ime se u Hrvatskoj neretko menja u u Josip.

OVO O VELJKU BULAJIĆU I BATI ŽIVOJINOVIĆU SIGURNO NISTE ZNALI: Bili su VIŠE OD KOLEGA, 1 ime ih je ZAUVEK POVEZALO
Veliko prijateljstvo između legendarnog glumca i slavnog reditelja s vremenom je postalo još čvršće.
Neustrašivi bard : glas koji je odjekivao scenom i filmom
Kada se pomene ime Ljube Tadića (1929–2005), prva asocijacija gotovo svakog ljubitelja pozorišta i filma jeste – glas. Dubok, autoritativan, prodoran, bio je njegovo najmoćnije oružje. Uz njega, išla je i pojava koja je plenila – visoka figura, snažan izraz i stav glumca koji nikada nije poznavao strah na sceni.
Komentari(0)