Danas 14. januara praznuje se Mali Božić i Srpska Nova godina.

Sveti Vasilije rođen je u vreme cara Konstantina. Još kao nekršten učio se 15 godina u Atini filosofiji, retorici, astronomiji i svima ostalim svetskim naukama toga vremena. U zrelim godinama krstio se na reci Jordanu zajedno sa svojim bivšim učiteljem Evulom.

Bio je episkop Kesarije Kapadokijske blizu 10 godina. Veliki je pobornik Pravoslavlja, velika luča moralne čistote i revnosti verske, veliki bogoslovski um, veliki strojitelj i stub crkve Božje. Sačuvana su mnogobrojna dela ovoga Oca Crkve, bogoslovska, apologetska, podvižnička i kanonska; isto tako i služba, nazvana po njegovom imenu. Ova služba služi se 10 puta u godini, i to: 1. januara, uoči Božića, uoči Bogojavljenja, u sve nedelje Časnog posta osim Cvetne, na Veliki Četvrtak i na Veliku Subotu.

Vasiljevdan se kod Srba slavi kao krsna slava, a kod Grka i Rusa kao imendan. Kada je za kalendarski početak nove godine uzet 1. januar, tada je Mali Božić počeo da se slavi kao Srpska Nova godina.

Običaji

U mnogim krajevima spaljuju se ostaci badnjaka, ponegde mesi poseban obredni hleb, vasilica, u spomen Svetom Vasiliju Velikom.  U Vojvodini je postojao običaj, koji se u nekim mestima zadržao do danas, da se na raskršćima pale vatre, što, uz čistilačko dejstvo, ima i ulogu jačanja sunčeve svetlosti i toplote.

Novu godinu valja dočekati budan, pa su u ovom bdenju mnoge devojke gatale da li će se te godine i za koga udati.

U nekim krajevima se verovalo da će biti rodna godina ako na ovaj dan padne sneg ili bude oblačno.

Danas bi trebalo izbegavati svađe da se ne biste svađali cele godine.