Kako su nekada OTIMALI MLADE: RODITELJI su sami ukrali devojku KAKO BI IZBEGLI TROŠKOVE
Stari "običaj" koji se smatrao sramotom za celo selo.

Otmica devojke u našim krajevima nije bila retka. To se najčešće događalo u slučajevima kada roditelji devojke nisu odobravali brak sa nekim mladićem, pa je ona u dogovoru sa momkom bežala od kuće.
Nekoliko dana posle takvog bega, mladićev otac ili neki drugi član porodice odlazi u kuću te devojke i od njenih roditelja traži mir i saglasnost. U većini slučajeva roditelji pristaju na saglasnost i tada se ugovara venčanje i svadba.
Događalo se čak da su neki roditelji i sami organizovali prividno otimanje devojke, da bi se tako izbegli troškovi veridbe.
Možda vas zanima:

RUSKE UDAVAČE ŽELE ZA SRBE DA SE UDAJU: "On je muškarčina, ume da lupi šakom o sto", ali ih zbog ove osobine OBOŽAVAJU
Nekada su Ruskinje izjavljivale da su najpoželjnije neženje bili Amerikanci, Nemci i Italijani, i uopšte muškarci koji dolaze iz bogatih i razvijenih zapadnih zemalja, a sada su Srbi

OVO SU NAJZANIMLJIVIJI SVADBENI OBIČAJI U SRBIJI: Saznajte njihovu ulogu i značenje
Postoji mnoštvo rituala vezanih za venčanje, pri čemu su neki od njih deo bogate srpske tradicije
Možda vas zanima:

RUSKE UDAVAČE ŽELE ZA SRBE DA SE UDAJU: "On je muškarčina, ume da lupi šakom o sto", ali ih zbog ove osobine OBOŽAVAJU
Nekada su Ruskinje izjavljivale da su najpoželjnije neženje bili Amerikanci, Nemci i Italijani, i uopšte muškarci koji dolaze iz bogatih i razvijenih zapadnih zemalja, a sada su Srbi

OVO SU NAJZANIMLJIVIJI SVADBENI OBIČAJI U SRBIJI: Saznajte njihovu ulogu i značenje
Postoji mnoštvo rituala vezanih za venčanje, pri čemu su neki od njih deo bogate srpske tradicije
Možda vas zanima:

RUSKE UDAVAČE ŽELE ZA SRBE DA SE UDAJU: "On je muškarčina, ume da lupi šakom o sto", ali ih zbog ove osobine OBOŽAVAJU
Nekada su Ruskinje izjavljivale da su najpoželjnije neženje bili Amerikanci, Nemci i Italijani, i uopšte muškarci koji dolaze iz bogatih i razvijenih zapadnih zemalja, a sada su Srbi

OVO SU NAJZANIMLJIVIJI SVADBENI OBIČAJI U SRBIJI: Saznajte njihovu ulogu i značenje
Postoji mnoštvo rituala vezanih za venčanje, pri čemu su neki od njih deo bogate srpske tradicije
Kad neka devojka neće da se uda za nekog momka, koji bi hteo baš tom devojkom da se oženi, dolazi do otmice. Momak prikupi nekoliko poverljivih drugova, pa na zgodnom mestu sačeka devojku i silom je odvede svojoj kući. Posle otmice otac momka dolazi devojčinoj kući i trži mir. Ako devojka ne pristane da se uda za momka koji ju je oteo, njen otac je putem zakona može vratiti kući.
Događalo se i da mladić koji je oteo devojku, da bi dobio saglasnost od njenog oca, mora da plati izvesnu sumu novca kao naknadu za gubitak radne snage iz devojčine kuće.
Inače, otmica za devojku, pa i za samo selo iz koje je devojka je bila velika sramota. Često se događalo da se celo selo digne na noge čak i u pola noći da brani devojku iz svog sela, ukoliko se dogodi da momci iz nekog susednog sela pokušaju da otmu devojku.
Vuk Karadžić je zapisao: "U otmicu se ide oružjem kako god u vojsku. Namame devojku kod stoke, ili kad pođe na vodu, te je odvedu".
Prota Mateja Nenadović je 1804. godine sastavio zakon u kome je jedan od prvih članova bilo zabranjeno otimanje devojke. U kasnijem Karađorđevom zakonu je stajalo ovako: "Ko se usudi da otme devojku, taj mladoženja da se išiba kroz špalir od 300 momaka, devojka da se pusti i za koga ona hoće neka se uda, kumu da se udari 50 štapova, starom svatu i deveru 50, a ostalim svatovima po 30 štapova".
Danas otmice devojaka gotovo i da nema, ali stari običaj otkupljivanja mlade u mnogim krajevima se zadržao.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.

Zašto Desanka Maksimović đacima nikad nije davala jedinice?
Pesnikinja autentičnog izraza, dosledna sosptvenom viđenju sveta, bila je, kroz svoje pesme, sagovornica svih genercija, velika duša, mila i draga, a već samo njeno ime – Desanka Maksimović – u nama budi najlepša osećanja.

Rahela Ferari – glumica koja je bežala od Gestapoa i preko noći osedela
Kada se spomene ime Rahele Ferari, pred očima oživljavaju likovi baka, majki, komšinica, ali i ozbiljnih žena koje su obeležile pozorište i film. Njena karijera trajala je više od pola veka, a iza sebe je ostavila trag u preko 90 filmskih i televizijskih ostvarenja. Ali, njen život bio je mnogo dramatičniji od uloga koje je igrala.

Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.

Kako je Hajduk Veljko branio Negotin sa „Praskalicom“
Hajduk Veljko Petrović (1780–1813) upamćen je kao neustrašivi vojvoda Prvog srpskog ustanka. Njegova borba za slobodu bila je oličena u topu nadimka „Praskalica“, koji je branio Negotin i krajinu. Ime ovog junaka ostalo je u narodnim pesmama, a njegova junačka smrt postala je simbol nepokolebljive odbrane otadžbine.

MILUNKA SAVIĆ JE BILA BABA OVOM SRPSKOM GLUMCU! Njenog UNUKA je zadesila STRAŠNA bolest o kojoj BRUJALA SRBIJA
Glumac s ponosom ističe da je potomak heroine Prvog svetskog rata Milunke Savić
Komentari(0)