Srpski narodni običaji potiču iz davnih vremena i u skladu su sa starim verovanjima Srba, koji su opstali do danas.

Narodne običaje često prate razne tajanstvene i mistične radnje koje narod čini u raznim prilikama i iz raznih pobuda, verujući da će mu to nekako pomoći i koristiti.
Namena narodnih običaja je različita i može biti:
- da se zaštiti zdravlje ukućana,
- da se sačuva i poveća porod i imovina,
- da pada kiša i da se natope žedna polja,
- da se suzbiju i razbiju gradonosni oblaci.
- da se pridobije osoba koja se voli,
- da se izleči bolesnik,
- da se napakosti nekome, itd.
Postoji mnogo narodnih običaja: za svaku radnju, svaki događaj, svaki praznik, svaku priliku i nepriliku. Običaji su se u narodu dosta množili, menjali i dopunjavali.
Možda vas zanima:

STARA SRPSKA VEROVANJA O BOŽIĆU Jednu stvar nikako ne biste smeli da uradite na ovaj praznik
Ekipa Lepote Srbije vam želi srećan Božić! Hristos se rodi!

ŠTA ZNAČI KAD SVRBI LEVI DLAN Svi se kunu da su ova značenja 100 posto tačna!
U narodu je duboko ukorenjeno verovanje da čak i najsitnije promene na telu, kao što su svrab dlana ili igranje oka nose neko značenje.
Možda vas zanima:

STARA SRPSKA VEROVANJA O BOŽIĆU Jednu stvar nikako ne biste smeli da uradite na ovaj praznik
Ekipa Lepote Srbije vam želi srećan Božić! Hristos se rodi!

ŠTA ZNAČI KAD SVRBI LEVI DLAN Svi se kunu da su ova značenja 100 posto tačna!
U narodu je duboko ukorenjeno verovanje da čak i najsitnije promene na telu, kao što su svrab dlana ili igranje oka nose neko značenje.
Možda vas zanima:

STARA SRPSKA VEROVANJA O BOŽIĆU Jednu stvar nikako ne biste smeli da uradite na ovaj praznik
Ekipa Lepote Srbije vam želi srećan Božić! Hristos se rodi!

ŠTA ZNAČI KAD SVRBI LEVI DLAN Svi se kunu da su ova značenja 100 posto tačna!
U narodu je duboko ukorenjeno verovanje da čak i najsitnije promene na telu, kao što su svrab dlana ili igranje oka nose neko značenje.
Srbi su narod sa bogatom tradicijom, koji se, zbog različitih istorijskih okolnosti suočavao sa velikim iskušenjima njenog očuvanja. Međutim, mnogi običaji Srba su tokom dugog vremenskog perioda bili izgubljeni ili potisnuti. Danas, u izmenjenim okolnostima, unutar srpskog entiteta, postoji sve veća težnja da se većina običaja obnovi i utka u kontekst savremenog života. Najzastupljeniji i najpoznatiji običaji kod Srba su običaji životnog ciklusa, koji su u vezi sa rođenjem, krštenjem, venčanjem, odlazakom u vojsku, smrću itd. Koliko je čuvanje običaja bilo značajno za zajednicu govori i izreka “bolje zemlju prodati, nego običaj izgubiti”.
Vuk Karadžić je zabeležio dosta narodnih običaja i zahvaljujući njegovom radu, mnogi su i danas poznati. Narodni običaji vezani za narodne praznike opisivani su u raznim narodnim kalendarima koji se formiraju za jednu godinu ili više godina.

Posebni običaji
Običaji vezani za svadbu: Bidermajer – kada se završi ceremonija venčanja, mlada baca bidermajer. Devojka koja ga uhvati je po verovanjima sledeća za udaju.
Jabuka – kada mladoženja ide po mladu, običaj je da tast postavi jabuku na najviše drvo u mladinom dvorištu. Mladoženja ne može da odvede mladu sve dok puškom ne pogodi jabuku na drvetu.
Običaji vezani za sahrane: Priprema za sahranu, opelo, osvećenje vodice.
Običaji vezani za rođenje deteta: Stavljanje crvenog konca bebi na ruku – protiv uroka, darivanje deteta – najčešće zlatom, cepanje košulje.
Običaji vezani za rođendan: Izvlačenje (čupanje) ušiju, gašenje svećica, darivanje slavljenika.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:

Bio je srpski vladar iz senke: Pričalo se da je vanbračni sin kneza Miloša, posle ubistva Mihaila venčao se njegovom verenicom, a onda je misteriozno umro
Blaznavčevo delo i njegov uticaj na istoriju Srbije ostali su nedovoljno istraženi i istorijski nepotpuno ocenjeni. Poslednji sati u životu Milivoja Petrovića bili su veoma intrigantni, kao i čitav njegov život, a njegova iznenadna smrt je i dalje obavijena velom misterije.

„Beli medenjak“ iz Negotinske krajine: Zaboravljena sorta belog luka koja se suši u vencima
Luk koji ne pecka, već miriše na detinjstvo: Stara sorta iz Negotina čuva ukus zaboravljenih bašta

Manastir Jovanje – zaboravljeno svetilište na vodi u dolini srpskih svetinja
Najtiši manastir Ovčarsko-kablarske klisure: Jovanje – svetinja kojoj se pristupa čamcem i molitvom
Isposnica Svetog Save iznad Studenice – mesto gde je nastao prvi srpski tipik
Tišina visoko iznad Studenice: U steni iz koje je proizašao srpski monaški poredak

Manastir Gornjak i isposnica Grigorija Sinaita: Tišina stene u kojoj se čula molitva
U klisuri Mlave, pod senkom litica, i dalje stoji mesto gde se Srbi učili tišini – isposnica Grigorija Sinaita, jednog od duhovnih stubova srednjovekovne Srbije
Komentari(0)