TAJNI DNEVNIK ISIDORE SEKULIĆ: Kako je pronađen rukopis slavne književnice decenijama nakon njene smrti?
Isidora Sekulić, jedna od najvažnijih srpskih književnica, poznata po svojoj dubokoj refleksiji, izvanrednoj erudiciji i osebujnom stilu, dugo je intrigirala čitalačku publiku svojom povučenošću i enigmatičnošću. Međutim, prava senzacija dogodila se kada je decenijama nakon njene smrti otkriven dnevnik, koji je bacio potpuno novo svetlo na njen unutrašnji svet i stvaralaštvo.
Neočekivano otkriće dnevnika
Dnevnik Isidore Sekulić pronađen je sasvim slučajno, više od pola veka nakon njene smrti. Prilikom detaljne reorganizacije i čišćenja jednog starog beogradskog stana, koji je nekada pripadao bliskom prijatelju Isidore Sekulić, pronađena je dobro skrivena kutija. Unutar nje nalazio se pažljivo uvijen rukopis, obmotan platnom i dodatno zaštićen od oštećenja.
Kada su stručnjaci za književnost pregledali rukopis, odmah su prepoznali autentičan rukopis Isidore Sekulić. Otkriće ovog dnevnika smatrano je jednim od najvažnijih književnih događaja u Srbiji u poslednjih nekoliko decenija.
Možda vas zanima:
Odnos Isidore Sekulić i Ive Andrića do danas intrigira: Dok je on voleo ženu koje nema, Isidora mu pisala pisma
Odnos između nobelovca Ive Andrića i književnice Isidore Sekulić predstavlja jedan od najzanimljivijih i najkompleksnijih u istoriji srpske književnosti
PROBUDI SE, SRPSKA ŽENO: Govorila je sedam jezika, doktorirala u Berlinu i bila prva članica SANU
Gordog i prekog pogleda, mudra, stamena i hrabra, a zapravo osetljiva, krhka i nežna, tako bi se mogla opisati Isidora Sekulić, književnica, publicista, likovna kritičarka, esejista i prva članica Srpske akademije nauke i umetnosti.
Možda vas zanima:
Odnos Isidore Sekulić i Ive Andrića do danas intrigira: Dok je on voleo ženu koje nema, Isidora mu pisala pisma
Odnos između nobelovca Ive Andrića i književnice Isidore Sekulić predstavlja jedan od najzanimljivijih i najkompleksnijih u istoriji srpske književnosti
PROBUDI SE, SRPSKA ŽENO: Govorila je sedam jezika, doktorirala u Berlinu i bila prva članica SANU
Gordog i prekog pogleda, mudra, stamena i hrabra, a zapravo osetljiva, krhka i nežna, tako bi se mogla opisati Isidora Sekulić, književnica, publicista, likovna kritičarka, esejista i prva članica Srpske akademije nauke i umetnosti.
Možda vas zanima:
Odnos Isidore Sekulić i Ive Andrića do danas intrigira: Dok je on voleo ženu koje nema, Isidora mu pisala pisma
Odnos između nobelovca Ive Andrića i književnice Isidore Sekulić predstavlja jedan od najzanimljivijih i najkompleksnijih u istoriji srpske književnosti
PROBUDI SE, SRPSKA ŽENO: Govorila je sedam jezika, doktorirala u Berlinu i bila prva članica SANU
Gordog i prekog pogleda, mudra, stamena i hrabra, a zapravo osetljiva, krhka i nežna, tako bi se mogla opisati Isidora Sekulić, književnica, publicista, likovna kritičarka, esejista i prva članica Srpske akademije nauke i umetnosti.
Šta je otkrio dnevnik o Isidori?
Dnevnik Isidore Sekulić otkrio je mnogo detalja koji nisu bili poznati javnosti. Njen unutrašnji život, razmišljanja o životu, smrti, ljubavi, ali i političkim i društvenim događajima njenog vremena, sada su postali dostupni istraživačima i široj publici.
Jedan od najzanimljivijih aspekata dnevnika bio je detaljan opis njenih putovanja i susreta sa istaknutim evropskim književnicima i intelektualcima. Zabeleške o razgovorima sa znamenitim piscima poput Tomasa Mana, sa kojima je razmenjivala misli o literaturi, filozofiji i stanju društva, predstavljaju neprocenjive uvide u njen književni opus i evropski intelektualni krug tog vremena.
Isidorina intimna razmišljanja i refleksije
Dnevnik je takođe pružio duboko intiman pogled na Isidorinu ličnost, njene borbe i dileme. U njemu se jasno vidi koliko je Isidora bila introspektivna osoba, često opterećena mislima o prolaznosti, smislu života i ulozi umetnika u društvu.
Značajan deo dnevnika posvećen je njenim razmišljanjima o sopstvenom pisanju, gde često izražava sumnju, nesigurnost, ali i veliku posvećenost svom književnom radu. Upravo ova iskrena razmišljanja omogućavaju čitaocima da bolje razumeju njena dela, kao što su „Saputnici“ i „Kronika palanačkog groblja“.
Zašto je dnevnik toliko važan za srpsku književnost?
Otkriće ovog dnevnika ima izuzetnu važnost ne samo zbog sadržaja već i zbog činjenice da pruža novi uvid u život i delo jedne od najvećih srpskih književnica. Sada, zahvaljujući ovim zapisima, naučnici i istraživači književnosti mogu bolje da razumeju društveni, kulturni i istorijski kontekst u kojem je Isidora stvarala, kao i njenu jedinstvenu percepciju sveta.
Pored toga, dnevnici pružaju izuzetno dragocene informacije o drugim ličnostima srpske i evropske kulture sa kojima je Isidora imala kontakt, što ih čini neprocenjivim za buduća istraživanja kulturne istorije Srbije i Evrope.
Kako će dnevnik biti sačuvan i prezentovan javnosti?
Dnevnik Isidore Sekulić trenutno se pažljivo proučava, restaurira i digitalizuje kako bi bio dostupan što širem krugu istraživača, ali i opštoj javnosti. Planirano je da rukopis bude predstavljen kroz specijalne izložbe, publikacije i onlajn platforme koje će omogućiti zainteresovanima da se direktno upoznaju sa njegovim sadržajem.
Značaj očuvanja nasleđa Isidore Sekulić
Otkrivanje ovog dnevnika podseća nas koliko je važno sačuvati kulturno nasleđe i brinuti o njemu. Isidora Sekulić ostavila je dubok trag u srpskoj književnosti i kulturi, a ovi novi zapisi pomažu da bolje razumemo ne samo njeno delo već i epohu u kojoj je živela i stvarala.
Ovo otkriće dodatno ističe važnost istraživanja, očuvanja i promovisanja srpske kulturne baštine za buduće generacije.
Ko je bila Jelena Karađorđević: Izbegla silovanje, svedočila oceubistvu, na sahrani joj bilo „pola Šumadije“
Kroz položaj žena vladara Srbije, njihovu ulogu i uticaj u javnom, društvenom i političkom životu ogleda se napredak i razvoj naše zemlje od početka pretprošlog do sredine prošlog veka i njen razvoj od ustaničke teritorije, preko vazalne kneževine do kraljevine i samostalne države, smatra istoričar Uroš Milivojević auror knjige „Supruge srpskih vladara iz dinastija Karađorđević i Obrenović”.
ZAŠTO SE KAŽE "MRKA KAPA"? Iza izraza se krije SREDNJOVEKOVNI OBIČAJ za koji verovatno niste čuli
Sigurno i vi koristie ovaj izraz… Kada je mala verovatnoća da se nešto desi svi kažemo “mrka kapa”, ali značenje ovog izraza, kao i poreklo, zapravo su potpuno drugačiji.
Od svih načina izvršenja smrtne kazne ovaj smatraju NAJPRAVEDNIJIM, a PRIMENJIVAN JE U SRBIJI sve do 19. veka
Smrtna kazna u Srbiji je zvanično ukinuta 2002. godine iako već tada punu deceniju niko zapravo nije pogubljen. U prošlosti je ovaj način kažnjavanja bio daleko rasprostranjeniji, a jedna metoda u Srbiji je smatrana naročito efikasnom i “pravednom”.
"Kada je sveštenik čuo moje IME, odbio je da mi krsti decu"
Imena trojice braće iz Gradiške u Republici Srpskoj snažno asociraju na istorijske ličnosti iz burnih vremena srpske prošlosti.
PRAVILA BOŽIĆNOG POSTA: Jedna dan je najstroži, a ovo su izuzeci
Božićni post za pravoslavne vernike predstavlja vreme duhovnog smirenja, molitve i pripreme za rođenje Hristovo.
Komentari(0)