IGRAJU SATIMA, NE OSEĆAJU BOL I PADAJU U TRANS Vrteći derviši slede misli čuvenog filozofa Mevlane Rumija i vekovima su prava misterija
U ovom turskom gradu se nalazi njihova loža

Derviši, mistični pripadnici islamske religije, decenijama unazad privlače pažnju. Veruje se da oni mogu videti budućnost, a sebe dovode plesom do transa. Derviški red nastao je nakon smrti čuvenog mislioca Mevlane Rumija, a upravo oni su bili naslednici njegove filozofije i požrtvovani sledbenici. Njihov mistični ples način je da izraze ljubav prema Bogu i prema ljudima. U gradićui Konija u Anadoliji nalazi se jedinstven u svetu, Muzej letećih derviša.
"Prvi deo plesa započinje tako što plesači triput obiđu dvoranu. Prvi krug predstavlja spoznaju Boga, drugi viđenje Boga a treći istinu o jedinstvu. Derviši plešu sa jednom rukom podignutom ka nebu, a drugom ispruženom.. što simbolizuje uzimanje Božje milosti koju dele sa ljudima. Oči su im tokom izvođenja plesa sve vreme zatvorene, a plešući se okreću sve brže, dok im se haljine rastvaraju poput cveta. Čitav ovaj ples u svakom segmentu i celini je prožet dubokom simbolikom", izjavio je za RINU derviš Celalettin Beberoglu iz Konije.
Rina
Da bi stupili u Red derviša muškarci prvo idu na ritualno kupanje, kako bi sa sebe simbolično skinuli svu ovozemaljsku prljavštinu i ostali čiste duše. Zatim, kandidat odlazi u posebnu ćeliju u kojoj tri dana meditira, kako bi u potpunosti preispitao sebe da li je spreman da postane derviš. Kada izađe dobija zvanje čiledži i novu odeću u kojoj kasnije i izvodi ples - belu bluzu, bele pantalone i široku belu suknju, koja se oblači preko pantalona.
Rina
"Tokom plesa derviša takođe se poštuje hijerarhija i stroga pravila. U sredini je šeik koji čita stihove koje samo oni razumeju. Glave su im zabačene, a suknje lepršaju. Oni se neprestano okreću oko sebe i kruže po podijumu. Ova igra može da potraje satima i tokom nje derviši doživljavaju određeni potpuni zanos, da u tim trenucima ne bi bili u stanju da osete nikakvu fizičku bol. Taj zanos im održava koncentraciju, uvodi ih u posebno stanje", kaže Celalettin Beberoglu.
Rina
Za derviše je ples način života, usko povezan sa postojanjem svakog bića, on ujedinjuje um, duh i telo. Pripadnike ovog reda nazivaju još i vrtećim dervišima. Muzika koja tada svira ulazi u svaku poru ne samo onima koji igraju, već i onima koji se nalaze u publici.
Rina
"Ovim plesom oni ulaze u srž svog bića. Derviši sve ove vekove šire Rumijeve misli ističući kao i on, da smo svi jednaki pred Bogom, kao i da ljubav prema njemu i i ljudima treba da bude beskrajna. Ljude ne razlikuju po veri, boji kože ili jeziku kojim govore. Derviši šire jedinstvo koje ne zna za granice. To je glavna misaona ideja Mevlane, ali i njegovih sledbenika", kaže Tarik Guluckuturuk.
Rina
Početkom dvadesetog veka, zabranjeno je delovanje Derviškog reda na teritoriji Turske, ali krajem pedesetih godina revitalizovana je njihova loža u gradiću Konija i ona danas važi za izuzetnu kulturno-istorijsku riznicu. Godišnje ovaj posebna ples vidi na stotine turista iz čitavog sveta.
Rina
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:

Kada ptica udari u prozor: Upozorenje iz narodnog predanja ili slučajnost?
Zašto su naši preci smatrali da je ptica na prozoru znak smrti, bolesti ili velike promene

Veliki petak: Dan kad voda postaje lek, a tišina obaveza
Zašto se na ovaj dan ništa ne pere, ne peva i ne sipa vino – i zašto se voda sa Velikog petka čuva cele godine

Dodajte 1 namirnicu u lukovinu i dobićete magične boje: Začas ćete imati najlepša uskršnja jaja ako isprobate sledeći trik
Donosimo vam sjajnu caku koja je tradicionalan način farbanja jaja učinila još lepšim!

Zašto se ne sme gledati mesec kroz staklo? Srpsko verovanje koje skriva strah od duhovnog ogledanja
Kako je mesečina postala portal drugog sveta, a prozor mesto nesanice i bolesti

Crveni konac oko ruke: Kako su Srpkinje štitile sebe od smrti posle porođaja
Zaboravljena amajlija za majke – šta znači crvena nit na zglobu i zašto je važna baš tih 40 dana
Komentari(0)