SRBIJA JE JEDNA OD PRVIH U SVETU KOJA JE UKINULA ROPSTVO Nekoliko decenija pre Amerike i dok je u Belgiji postojao vrt za ljude (FOTO)
Ustav Kneževine Srbije bio je napredniji od svih ustava.
Zakon je glasio da svaki rob koji stupi na tlo Srbije, postaje slobodan čovek.
Bilo je to prvi put napisano u Sretenjskom ustavu koji je donet 1835. godine, nekoliko decenija pre nego što se desilo u Americi i vek pre nego što se desilo u nekim većim zemljama Evrope.
vikipedija
Proklamovana su prava i slobode građana, kao što su: neprikosnovenost ličnosti, nezavisnost sudstva i pravo na zakonito suđenje, sloboda kretanja i nastanjivanja, nepovredivost stana, pravo na izbor zanimanja, ravnopravnost građana, bez obzira na veru i nacionalnost. Ustavom su ukinuti ropstvo i feudalni odnosi.
Možda vas zanima:
"SRETENJE SA SOPSTVENOM SENKOM" Na dan državnosti saznajemo i koliko će još zima trajati?
Najzanimljivije od sretenjskih verovanja jeste da mlade devojke treba da paze koga će prvo ujutru sresti, jer će im mladoženja baš takav biti po izgledu i karakteru
GLIGORIJE VOZAROVIĆ Imao je tu čast i dužnost da poveže i ukoriči Sretenjski ustav
Tako je ime jednog Fruškogorca, Ležimirca, zauvek ostalo zapisano u istoriji obnavljanja srpske državnosti.
Možda vas zanima:
"SRETENJE SA SOPSTVENOM SENKOM" Na dan državnosti saznajemo i koliko će još zima trajati?
Najzanimljivije od sretenjskih verovanja jeste da mlade devojke treba da paze koga će prvo ujutru sresti, jer će im mladoženja baš takav biti po izgledu i karakteru
GLIGORIJE VOZAROVIĆ Imao je tu čast i dužnost da poveže i ukoriči Sretenjski ustav
Tako je ime jednog Fruškogorca, Ležimirca, zauvek ostalo zapisano u istoriji obnavljanja srpske državnosti.
Možda vas zanima:
"SRETENJE SA SOPSTVENOM SENKOM" Na dan državnosti saznajemo i koliko će još zima trajati?
Najzanimljivije od sretenjskih verovanja jeste da mlade devojke treba da paze koga će prvo ujutru sresti, jer će im mladoženja baš takav biti po izgledu i karakteru
GLIGORIJE VOZAROVIĆ Imao je tu čast i dužnost da poveže i ukoriči Sretenjski ustav
Tako je ime jednog Fruškogorca, Ležimirca, zauvek ostalo zapisano u istoriji obnavljanja srpske državnosti.
Ustav Kneževine Srbije bio je napredniji od svih ustava.
Pritiskom jačih sila Austro-Ugarske, Rusije i Turske, taj ustav je oboren posle 55 dana, ali svaki čovek koji je došao u Srbiju posle toga bio je slobodan čovek dok je u velikim evropskim zemljama još uvek postojao robovlasnički sistem.
I to nije sve, čak i u 20. veku su postojale prostorije gde su ljudi drugih rasa bili zatvoreni u kaveze kako bi odrasli i deca mogli da ih obilaze i poigraju se sa njima, kao što je danas u zoološkim vrtovima.
Danas se original jednog od najvrednijih pravnih akata iz novog veka (1453–1918) na Balkanu, koji povezao i ukoričio Gligorije Vozarović, čuva u Arhivu Srbije. Danas se u Srbiji 15. i 16. februar proslavljaju kao Dan državnosti.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:
Urezano u prag: Zašto su Srbi nekada svoje ime urezivali na kući
U selima zapadne i južne Srbije, na starim drvenim kućama i danas se mogu videti urezana imena, godine i poneki krstić iznad vrata. Neki misle da su to samo oznake starih majstora ili dekorativni detalji, ali zapravo se iza tih tragova krije ozbiljan običaj i snažna poruka domaćina.
Običaj „nošenja noći“: Zašto su naši stari decu nosili preko praga kad padne mrak
Kad dete plače noću, budi se u isto vreme ili gleda „u ćošak“, narod je znao: noć mu je „ušla u dušu“. Zato su ga nosili tri puta preko praga – da ga vrate iz senke
Tri dana pred Mitrovdan: Verovalo se da tada duhovi obilaze domove i gledaju ko ih pamti
Uoči praznika Svetog Dimitrija, narod je ćutao, palio sveće i nije otvarao vrata posle mraka – jer se verovalo da mrtvi još jednom dolaze pred kuću
Vekovni prsten na prstu mrtvog: Zašto se pokojnici sahranjuju sa burmom i šta se dešava ako se skine
U srpskoj tradiciji, burma nije samo znak braka – već veza između duša. Zato se i posle smrti ostavlja na ruci, da pokojnik zna kome pripada – i da ne zaboravi put ka miru
Srbi na grob za Zadušnice prostiru stolnjake kao da je slava: Sveštenik otkrio koji je stav Srpske pravoslavne crkve o bizarnom običaju
U mnogim sredinama u Srbiji na groblje se za Zadušnice pored sveća iznosi i mnogo hrane.
Komentari(0)