Tokom nacističke okupacije u Drugom svetskom ratu, na tlu nekadašnje Kraljevine Jugoslavije, okupatori su u saradnji sa domaćim izdajnicima oformili nekoliko logora duž čitave teritorije. Od toga, na prostorima države Srbije, najveći je bio Banjički, koji je služio kao sabirni centar za prihvatanje zatovrenika iz čitave Srbije.
Prema istorijskim podacima, mnogi od njih su streljani, dok su drugi bili prebacivani u radne logore koje su Nemci držali u okupiranoj Evropi.
Zloglasni Banjički logor u kojem je život izgubio veliki broj Jevreja, Roma i Srba, oformljen je po naređenju nemačke okupatorske vlasti 1941. godine i bio je u funkciji sve do trećeg oktobra 1944. godine.
Za loakciju je odabrana nekadašnja kasarna 18. Pešadijskog puka na Banjici. Prema podacima, prvi zatovrenici su pristigli 9. maja i bili su uglavnom Jevreji i Romi. Nakon što je Beograd porglašen za Judenfraj (grad očišćen od Jevreja u vreme nacističke Nemačke), u njega su počeli da pristižu zarobljeni partizani i komunisti.
Sam logor je imao dve sekcije, jednu koja je bila pod nadležnosti kvinšliške Specijalne policije i druge pod nadležnosti Gestapoa. Nažalost, ovaj logor će ostati poznat u našoj istoriji kao mesto odakle je veliki broj srpskog i nesrpskog življa odvođen na streljanje na stratište u Jajincima. Što se tiče brojeva onih koji su bili zatočeni i transportovani dalje, oni se kreću od nekoliko desetina hiljada pa naviše.
Logorom su upravljali Gestapo i Nedićeva specijalna jedinica
Banjicom je upravljala dvojna vlast, nemački Gestapo i kvislinška Specijalna policija. Međutim, oko svega su se pitali Nemci. U Banjicu su na prvom mestu odvođeni priadnici Romske i Jevrejske populacije.
Logor na Banjici bio je najveći koncentracioni logor na području okupirane Srbije (1941—1944). Nemačke okupatorske vlasti naredile su, u junu 1941, srpskoj kvislinškoj upravi da formira koncentracioni logor u Beogradu. Za smeštaj logora bilo je potrebno odabrati odgovarajući objekat, pa je komisija, u sastavu od jednog gestapovca, Miodraga-Mike Đorđevića, pomoćnika upravnika grada Beograda, i inž. Milana Janjuševića, direktora Tehničke dokumentacije Uprave grada, odlučila da za logor najviše odgovara kasarna 18. pešadijskog puka na Banjici. Logor je bio u funkciji od jula 1941. do početka oktobra 1944. godine. Imao je dvojnu nemačko-kvislinšku upravu, ali je bio pod nemačkom komandom.
Prvi zatvorenici stigli u maju 1941. godine
Prema istorijskim podacima, prvi zatočenici su bili Romi i Jevreji, zbog čega je do kraja 1941. godine, Beograd bio porglašen za Judenfrei.
Prvi zatvorenici dovedeni su 9. maja 1941. i to su bili Jevreji i Romi, a od kraja 1941, kada je Beograd proglašen za Judenfrei, uglavnom protivnici Nedićevog režima, većinom zarobljeni partizani i komunisti. Banjički logor predstavljao je po svojoj organizaciji zatvor koji je služio za prihvatanje zatočenika iz Srbije koji bi kasnije bili streljani u odmazdama. Mnogi zatvorenici iz Banjice bili su prebacivani u druge koncentracione i radne logore koje su Nemci držali pod svojom kontrolom u okupiranoj Evropi.
Žrtve stradale usled odmazde za ubijene Nemce
Pozadina masovnog streljanja zarobljenika iz logora, krila se u odmazdi okupatora koji je za svakog ubijenog nemačkog vojnika, ubijao sto civila.
Danas je nama, pripadnicima savremenih generacija i duhovnim potomcima čitavih porodica koje su stradale u tom strašnom grotlu mržnje i nasilja, itekako neophodna mera ljudskog pokajanja kako bismo očuvali sećanje na one koji su, dajući svoje živote, za nas podneli apsolutnu žrtvu.
PRAVO BLAGO KOJE TREBA POSETITI Jedinstvena crkva brvnara krije NEPROCENJIVE ruske IKONE, a nalazi se ovde
- Prvobitan krov brvnare je sačuvan, samo je preko šindre dodat lim. Prorezi na hramu, puškarnice pokazuju da je postojao način da se od turske vojske na vreme odbrani i tada su u hramu ostajali nahrabriji Srbi koji su svojim životima branili veru, kaže za RINU jerej Jovan Sekulić, paroh orovički.
OVAKO SE PARTIJALO 60-TIH U BEOGRADU: Bilo je alkohola, onaj ko dođe sa novom pločom je bio heroj! (FOTO)
Ko najbolje razume vašu želju da odete na žurku, izlazite do kasno i zabavljate se sa društvom? Ko je osoba koja najviše voli da sluša dok joj pričate kako je bilo u provodu i uvek vam tutne koji dinar u džep „za piće“? Naravno baka. A da li ste se zapitali zašto je tako?
Danas se slavi SVETI VASILIJE ISPOVEDNIK: Uradite DVE stvari za oprost grehova
Pravoslavni vernici i Srpska pravoslavna crkva danas obeželavaju dan posvećen Prepodobnom Vasiliju Ispovedniku
IGRE PRESTOLA STAROG BEOGRADA: Životna priča Tomanije Obrenović, žene koja je promenila tok istorije!
Kažu da iza svakog uspešnog muškarca stoji jaka žena. Da je tako svedoči i sudbina Jevrema Obrenovića, mlađeg brata kneza Miloša, koji je imao privilegiju da život deli sa gospa Tomanijom. Iako su joj često pripisivali oštrinu i sklonost ka spletkama, u svojoj intimi ova oštroumna žene bila je samo majka koja je svim srcem radila za dobrobit svojih potomaka. A i kako ne bi, imala ih je devetoro.
PRVU ŽENU JEDVA PREBOLEO, A LJUBAVNICA ZBOG NJEGA BILA U SRBIJI: Dve najveće ljubavi Mihajla Pupina!
Danas možemo reći da je Pupin imao dve ljubavne priče. Voleo je svim srcem svoju suprugu, a najveća kriza u životu nastupila je nakon njene smrti.
Komentari(0)