TAJNA KNEGINJE LJUBICE Žena koja je volela Srbiju više od muža i nije se bojala da povuče okidač
Intrige na beogradskom dvoru koje su menjale tok srpske istorije

U školskim knjigama kneginja Ljubica Obrenović često se pominje samo kao “supruga kneza Miloša”, ali iza tog jednostavnog opisa krije se jedna od najsnažnijih i najintrigantnijih figura srpske istorije. Hrabra, obrazovana i beskompromisna, kneginja Ljubica je u tišini dvora vodila političke bitke, čuvala obraz porodice i – ubila muževljevu ljubavnicu.
Kneginja koja nije ćutala
Rođena 1788. godine u Srezojevcima kod Gornjeg Milanovca, Ljubica je u mladosti naučila da čita, piše i razmišlja. U braku sa Milošem Obrenovićem rodila je osmoro dece, ali nije bila samo supruga već i savetnik, saborac i – korektiv njegove samovolje.
Možda vas zanima:

MALO KO JE ČUO ZA OVOG VLADARA Na vlasti bio samo 26 dana, umro u najtežim mukama i niko ga ne pamti
Novovekovna istorija Srbije pamti mnoge tragične sudbine naših vladara – voždu Karađorđu je odsečena glava, knez Mihailo je upucan, kralj Aleksandar i kraljica Draga ubijeni u u svojoj spavaćoj sobi, kralj Aleksandar Karađorđević je izrešetan u Marselju… Ipak, po mnogo čemu ovaj vladar je imao najtužniji kraj – osim što je vladao samo 26 dana i umro u najgorim mukama, snašla ga je još jedna tuga – zaborav!

POSLEDNJA VEČERA U DVORU: Šta je Kralj Aleksandar zaista jeo pre nego što je ubijen i tajna poslednje želje za suprugu
Atentat na Kralja Aleksandra I Karađorđevića u Marseju 1934. godine bio je jedan od najdramatičnijih događaja 20. veka. Otkrivamo malo poznate, emotivne detalje iz njegovih poslednjih sati: šta je jeo, o čemu je razmišljao i kakav je bio emotivni rastanak sa Kraljicom Marijom pred polazak.
Možda vas zanima:

MALO KO JE ČUO ZA OVOG VLADARA Na vlasti bio samo 26 dana, umro u najtežim mukama i niko ga ne pamti
Novovekovna istorija Srbije pamti mnoge tragične sudbine naših vladara – voždu Karađorđu je odsečena glava, knez Mihailo je upucan, kralj Aleksandar i kraljica Draga ubijeni u u svojoj spavaćoj sobi, kralj Aleksandar Karađorđević je izrešetan u Marselju… Ipak, po mnogo čemu ovaj vladar je imao najtužniji kraj – osim što je vladao samo 26 dana i umro u najgorim mukama, snašla ga je još jedna tuga – zaborav!

POSLEDNJA VEČERA U DVORU: Šta je Kralj Aleksandar zaista jeo pre nego što je ubijen i tajna poslednje želje za suprugu
Atentat na Kralja Aleksandra I Karađorđevića u Marseju 1934. godine bio je jedan od najdramatičnijih događaja 20. veka. Otkrivamo malo poznate, emotivne detalje iz njegovih poslednjih sati: šta je jeo, o čemu je razmišljao i kakav je bio emotivni rastanak sa Kraljicom Marijom pred polazak.
Možda vas zanima:

MALO KO JE ČUO ZA OVOG VLADARA Na vlasti bio samo 26 dana, umro u najtežim mukama i niko ga ne pamti
Novovekovna istorija Srbije pamti mnoge tragične sudbine naših vladara – voždu Karađorđu je odsečena glava, knez Mihailo je upucan, kralj Aleksandar i kraljica Draga ubijeni u u svojoj spavaćoj sobi, kralj Aleksandar Karađorđević je izrešetan u Marselju… Ipak, po mnogo čemu ovaj vladar je imao najtužniji kraj – osim što je vladao samo 26 dana i umro u najgorim mukama, snašla ga je još jedna tuga – zaborav!

POSLEDNJA VEČERA U DVORU: Šta je Kralj Aleksandar zaista jeo pre nego što je ubijen i tajna poslednje želje za suprugu
Atentat na Kralja Aleksandra I Karađorđevića u Marseju 1934. godine bio je jedan od najdramatičnijih događaja 20. veka. Otkrivamo malo poznate, emotivne detalje iz njegovih poslednjih sati: šta je jeo, o čemu je razmišljao i kakav je bio emotivni rastanak sa Kraljicom Marijom pred polazak.
Kada su je pitali zašto se udala za Miloša, rekla je: “Nisam se udala za njega zbog para, nego zbog junaštva.” Ali upravo to junaštvo često je znalo da pređe granicu.
Ubistvo Petrijinog tipa: Kako je Ljubica likvidirala muževljevu ljubavnicu
Jedan od najpoznatijih skandala na dvoru desio se 1830-ih godina, kada je kneginja Ljubica lično ubila Petriju, najlepšu beogradsku devojku i otvorenu ljubavnicu kneza Miloša. U besu i poniženju, Ljubica je upala u sobu gde su bili Miloš i Petrija, i ispalila metke – pravo u ženu koja joj je pretila i privatno i politički.
Događaj je bio zataškan, ali narod ga nikada nije zaboravio. Ljubicu su mnogi opravdali – jer nije ubila iz ljubomore, već iz borbe za čast i autoritet koji je već uveliko bio narušen.
Zašto je kneginja bila politički važna?
Ljubica je u više navrata smirivala narod kada je Miloš donosio nepopularne odluke, a u pozadini je vodila brojne diplomatske i porodične igre. Njena inteligencija i snaga duha bili su stub porodice Obrenović.
Nakon Miloševog odlaska s vlasti, povukla se iz javnosti, ali je i dalje imala uticaj na politička dešavanja. Umrla je 1843. godine, a sahranjena je u Crkvi Svetog Marka u Beogradu.
Danas: Zaboravljena heroina ili uzor?
U vreme kada su žene retko imale ikakvu moć, kneginja Ljubica je uspela da bude više od “kneginje”. Bila je majka, državnik, i žena koja se nije bojala da stane u odbranu svog dostojanstva – po svaku cenu.
Muzej u njenoj nekadašnjoj kući – Konak kneginje Ljubice u Beogradu, i danas čuva sećanje na ovu nesvakidašnju ženu. Ako još niste, obavezno ga posetite – i otkrijte istoriju iz perspektive žene koja nije pristala da bude u senci.

POSLEDNJA VEČERA U DVORU: Šta je Kralj Aleksandar zaista jeo pre nego što je ubijen i tajna poslednje želje za suprugu
Atentat na Kralja Aleksandra I Karađorđevića u Marseju 1934. godine bio je jedan od najdramatičnijih događaja 20. veka. Otkrivamo malo poznate, emotivne detalje iz njegovih poslednjih sati: šta je jeo, o čemu je razmišljao i kakav je bio emotivni rastanak sa Kraljicom Marijom pred polazak.

NEVIDLJIVA GRANICA: Zašto se na reci Savi i danas praktikuje "kupanje mrtvih" i ko su bile Savske vodene vile
Reka Sava, moćna i mistična, oduvek je bila granica svetova: od Austrougarske do turske imperije, ali i granica između života i smrti. Otkrivamo drevna paganska verovanja vezana za Savu, mit o njenom imenu i zašto se u krajevima Posavine i danas čuva ritual pranja pokojnika vodom sa reke, kao i legenda o vodenim vilama koje su bile opasnije od utapanja.

Staroslovensko ime koje ima dugu istoriju: Ko se zove ovako, snažan je i spretan
Ukoliko poznajete nekog Borisa, pošaljite mu ovu priču o poreklu i značenju njegovog imena

Magija zelenog sveta: Zašto je srpski seljak verovao da biljke leče, proriču sudbinu i prizivaju natprirodne sile
Od drena i bosiljka do gloga i vrbe: Detaljna analiza Veselina Čajkanovića o kultnom značaju bilja u srpskim narodnim verovanjima, mnogo pre nego što je nauka otkrila njihova svojstva.

Krmokolj u zapadnoj Srbiji: Jesenji običaj koji spaja porodicu i selo
U jesenjim mesecima, kada zahladi i približi se zima, u mnogim selima zapadne Srbije nekada je bio obavezan običaj poznat kao krmokolj. To je bio veliki porodični i seoski događaj, kada se klalo svinje i pripremalo meso za predstojeće mesece. Iako se na prvi pogled radilo samo o poslu, krmokolj je bio mnogo više od toga – prava gozba, druženje i prilika da se učvrste rodbinske i komšijske veze.
Komentari(0)