Iako sve deluje dosta složeno, postoje određena pravila koja nam pomažu da shvatimo njihovu prirodu.

Srpski jezik ima četiri akcenta koji se razlikuju po trajanju i tonu. Uz njih postoji i postakcenatska dužina.
- Akcenti:
- dugosilazni
- kratkosilazni
- dugouzlazni
- kratkouzlazni
Izdvajanje i isticanje određenog sloga u okviru reči naziva se akcenat. Akcenatski sistem srpskog jezika deluje dosta komplikovano. Većina nas se „plaši” susreta sa njima. Taj bojažljivi pristup najviše dolazi do izražaja kada treba spremati prijemni ispit za srednju školu. Kroz sledeći tekst pokazaćemo da akcenti nisu bauk!
Iako sve deluje dosta složeno, postoje određena pravila koja nam pomažu da shvatimo njihovu prirodu.
Možda vas zanima:

NAJTUŽNIJA REČ SRPSKOG JEZIKA: Vezuje se za veliku tragediju
Mnoge arhaične srpske reči imaju duboko tragično značenje.

MELANIJA PROGOVORILA NA SRPSKOM: "Dobar dan" i "kako ste" usred Amerike
Prva dama Amerike Melanija Tramp zbunila je sve prisutne prilikom obilaska porodica čije su kuće izgorele u požarima u Kaliforniji.
Možda vas zanima:

NAJTUŽNIJA REČ SRPSKOG JEZIKA: Vezuje se za veliku tragediju
Mnoge arhaične srpske reči imaju duboko tragično značenje.

MELANIJA PROGOVORILA NA SRPSKOM: "Dobar dan" i "kako ste" usred Amerike
Prva dama Amerike Melanija Tramp zbunila je sve prisutne prilikom obilaska porodica čije su kuće izgorele u požarima u Kaliforniji.
Možda vas zanima:

NAJTUŽNIJA REČ SRPSKOG JEZIKA: Vezuje se za veliku tragediju
Mnoge arhaične srpske reči imaju duboko tragično značenje.

MELANIJA PROGOVORILA NA SRPSKOM: "Dobar dan" i "kako ste" usred Amerike
Prva dama Amerike Melanija Tramp zbunila je sve prisutne prilikom obilaska porodica čije su kuće izgorele u požarima u Kaliforniji.
Silazni akcenti
Jednosložne reči imaju samo silazne akcente. Kada reč ima samo jedan slog, akcenat je dugosilazni, kao u rečima mrâv, đâk, jêž, ili kratkosilazni cȁr, brȁt, kȍš. Treba obratiti pažnju kada menjamo određenu jednosložnu reč kroz padeže. Ukoliko menjamo reč koja označava nešto živo, ona neće menjati akcenat. Kada menjamo reč koja označava nešto neživo, onda će ona promeniti akcenat iz silaznog u uzlazni: glâs – o glásu, zûb – o zúbu. Izgovorite ove primere i čućete da ne zvuče isto!
Mali savet: obavezno izaberite po dve reči da vam budu kalup za svaki primer na koji naiđete. Tako ćete najlakše odrediti akcenat u datoj reči. Naši primeri su drûg i sȁn.
Pokušajte sami da akcentujete sledeće primere: miš, film, vek, krš, lom, zid, top.
pixabay
Uzlazni akcenti
Unutrašnji slog višesložnih reči ima samo uzlazne akcente. Ova tvrdnja odmah nas usmerava na to da se silazni akcenti ne mogu naći na unutrašnjim slogovima, pa nam to olakšava posao. U primerima sigúrnost, nagovárati, vedrìna, matemàtika, vozáči, astronòmija imamo dugouzlazne i kratkouzlazne akcente.
Evo primera za vežbanje: barikada, balada, krivina, spavaćica, pretrčati.
Dakle, znamo da idu uzlazni akcenti, treba samo odrediti da li su kratki ili dugi.
Na prvom slogu može stajati bilo koji akcenat.
E, ovo nam zadaje dosta muka. Kako odrediti akcenat? Kada naiđemo na neku višesložnu reč, prvo određujemo mesto akcenta (u ovom slučaju prvi slog), a onda i dužinu (Da li izgovaramo baaaalon ili balon). U mnogim primerima može nam pomoći i dijalekat. Setite se serije Selo gori… i njihovog izgovora npr. reči lekar? Akcenat je na poslednjem slogu: lekâr. Pošto u srpskom standardnom jeziku akcenat nikada ne stoji na poslednjem slogu, on se mora pomeriti za jedan slog napred. Tada on menja i ton – prelazi iz silaznog u kratkouzlazni. Tako dobijemo lèkar. Takve su i reči: beleška, zubar, krunisati, karmin, lažov itd.
Naša dva primera kao kalup za uzlazne akcente su rúka i àtlas.
Neakcentovani slogovi mogu biti kratki i dugi. Dugi slog može biti samo iza akcentovanog sloga i naziva se postakcenatska dužina. Kòpam, čìtam su primeri gde nam opet može pomoći dijalekat. Ako je u dijalektu akcentovan poslednji slog (kopâm, čitâm), u standardnom jeziku silazni akcenat prelazi napred, a na tom mestu ostaje dužina, pa dobijamo kòpām, čìtām.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu. BONUS VIDEO:

SRPSKE BAJALICE ZA LEČENJE: Kako su stare žene čuvale tajne narodne medicine kroz reči i molitve?
Bajalice su vekovima predstavljale važan deo tradicionalne narodne medicine Srbije. Stare žene, koje su ih koristile, smatrane su čuvarima tajanstvenog znanja o isceljivanju bolesti kroz reči, molitve i rituale, prenošene s generacije na generaciju.

VASKRŠNJI OGANJ I „NEIZGORELA“ SVEĆA: Kako su naši preci tumačili čudesne znake tokom Uskrsa?
Uskrs je jedan od najvažnijih hrišćanskih praznika koji je u srpskoj tradiciji ispraćen mnogim običajima i verovanjima. Među njima posebno mesto zauzima verovanje u vaskršnji oganj i tzv. „neizgorelu sveću“, čiji su se plamen i ponašanje pažljivo pratili radi predskazivanja budućnosti i zaštite doma.

KAD POTOK „PROGOVORI“: Srpska narodna verovanja o lekovitim i magičnim svojstvima vode sa prvog prolećnog otapanja snega
U srpskoj tradiciji postoje brojna verovanja vezana za vodu, a posebno mesto zauzima prvi potok nastao od otapanja snega u proleće. Naši preci verovali su da ova voda poseduje čudesnu moć isceljenja, pročišćenja i čak predskazivanja budućnosti.

ZAŠTO SE NA SPASOVDAN BERU BREZOVE GRANE: Tajna simbolika jednog starog običaja
Jedan od najlepših srpskih prolećnih praznika, Spasovdan, obeležen je brojnim običajima, a jedan od najpoznatijih je branje brezovih grana i njihovo postavljanje na ulaze u kuće. Iza ovog običaja krije se duboka simbolika čišćenja, obnove i zaštite domaćinstva od svega negativnog.

JOVAN DUČIĆ I IZGUBLJENA PESMA: Kako je jedan od najvećih srpskih pesnika spasao svoju poeziju od nacista?
Jovan Dučić, jedan od najznačajnijih srpskih pesnika, poznat je po svojoj lirici koja odiše dubokom emotivnošću i filozofskim promišljanjima. Međutim, manje je poznato kako je u vreme nacističke okupacije uspeo da sačuva svoje rukopise, među kojima je bila i pesma za koju se dugo smatralo da je zauvek izgubljena.
Komentari(0)