Osim duhovne dimenzije, hleb u srednjem veku ima veliku ulogu u društvenom životu

Ono što danas nazivamo srpskom nacionalnom kuhinjom, utvrđeno je tokom vladavine dinastije Nemanjića, te se njen razvoj može pratiti tokom čitave vladavine i bogate istorijske zaostavštine.
„Predavanje „Hleb naš nasušni na srpskim srednjovekovnim freskama “, po mom mišljenju, ima višestruki značaj i poruku“, kaže Marina Lukić Cvetić, istoričarka umetnosti.
Ona dodaje da, pored toga što je hleb primarna životna namirnica, on je ujedno i deo Evharistije (jedna od dve najvažnije svete tajne), u kojoj Sveti duh , tokom pričešća na Liturgiji sjedinjuje vernike sa Hristom, koji ovim činom simbolično svedoče ostvarenju njegovog prisustva.
Možda vas zanima:

LISTA NAJRELIGIOZNIJIH ZEMALJA: Srbija na iznenađujućem mestu
Jedan istraživački centar sproveo je analizu i objavio listu zemalja u Evropi čiji stanovnici najviše veruju u Boga, a možda neočekivano jedna zemlja u komšiliku se našla na prvom mestu.

LAZARICE, KOLEDARKE, ŽENSKI BOŽIĆ Domaćin prilikom mešenja česnice obavezno pokriva glavu ženskom maramom, a naučnici objašnjavaju zašto
U srpskoj tradiciji često možemo videti ženska imena običaja, kao što su lazarice, koledarke, čak i ženski Božić. To najbolje odražava strukturu društva u kojoj su se ovi običaji kroz istoriju razvijali, i kasnije održavali.
Možda vas zanima:

LISTA NAJRELIGIOZNIJIH ZEMALJA: Srbija na iznenađujućem mestu
Jedan istraživački centar sproveo je analizu i objavio listu zemalja u Evropi čiji stanovnici najviše veruju u Boga, a možda neočekivano jedna zemlja u komšiliku se našla na prvom mestu.

LAZARICE, KOLEDARKE, ŽENSKI BOŽIĆ Domaćin prilikom mešenja česnice obavezno pokriva glavu ženskom maramom, a naučnici objašnjavaju zašto
U srpskoj tradiciji često možemo videti ženska imena običaja, kao što su lazarice, koledarke, čak i ženski Božić. To najbolje odražava strukturu društva u kojoj su se ovi običaji kroz istoriju razvijali, i kasnije održavali.
Možda vas zanima:

LISTA NAJRELIGIOZNIJIH ZEMALJA: Srbija na iznenađujućem mestu
Jedan istraživački centar sproveo je analizu i objavio listu zemalja u Evropi čiji stanovnici najviše veruju u Boga, a možda neočekivano jedna zemlja u komšiliku se našla na prvom mestu.

LAZARICE, KOLEDARKE, ŽENSKI BOŽIĆ Domaćin prilikom mešenja česnice obavezno pokriva glavu ženskom maramom, a naučnici objašnjavaju zašto
U srpskoj tradiciji često možemo videti ženska imena običaja, kao što su lazarice, koledarke, čak i ženski Božić. To najbolje odražava strukturu društva u kojoj su se ovi običaji kroz istoriju razvijali, i kasnije održavali.

Možda vas zanima:

LISTA NAJRELIGIOZNIJIH ZEMALJA: Srbija na iznenađujućem mestu
Jedan istraživački centar sproveo je analizu i objavio listu zemalja u Evropi čiji stanovnici najviše veruju u Boga, a možda neočekivano jedna zemlja u komšiliku se našla na prvom mestu.

LAZARICE, KOLEDARKE, ŽENSKI BOŽIĆ Domaćin prilikom mešenja česnice obavezno pokriva glavu ženskom maramom, a naučnici objašnjavaju zašto
U srpskoj tradiciji često možemo videti ženska imena običaja, kao što su lazarice, koledarke, čak i ženski Božić. To najbolje odražava strukturu društva u kojoj su se ovi običaji kroz istoriju razvijali, i kasnije održavali.
Možda vas zanima:

LISTA NAJRELIGIOZNIJIH ZEMALJA: Srbija na iznenađujućem mestu
Jedan istraživački centar sproveo je analizu i objavio listu zemalja u Evropi čiji stanovnici najviše veruju u Boga, a možda neočekivano jedna zemlja u komšiliku se našla na prvom mestu.

LAZARICE, KOLEDARKE, ŽENSKI BOŽIĆ Domaćin prilikom mešenja česnice obavezno pokriva glavu ženskom maramom, a naučnici objašnjavaju zašto
U srpskoj tradiciji često možemo videti ženska imena običaja, kao što su lazarice, koledarke, čak i ženski Božić. To najbolje odražava strukturu društva u kojoj su se ovi običaji kroz istoriju razvijali, i kasnije održavali.
Možda vas zanima:

LISTA NAJRELIGIOZNIJIH ZEMALJA: Srbija na iznenađujućem mestu
Jedan istraživački centar sproveo je analizu i objavio listu zemalja u Evropi čiji stanovnici najviše veruju u Boga, a možda neočekivano jedna zemlja u komšiliku se našla na prvom mestu.

LAZARICE, KOLEDARKE, ŽENSKI BOŽIĆ Domaćin prilikom mešenja česnice obavezno pokriva glavu ženskom maramom, a naučnici objašnjavaju zašto
U srpskoj tradiciji često možemo videti ženska imena običaja, kao što su lazarice, koledarke, čak i ženski Božić. To najbolje odražava strukturu društva u kojoj su se ovi običaji kroz istoriju razvijali, i kasnije održavali.
Možda vas zanima:

LISTA NAJRELIGIOZNIJIH ZEMALJA: Srbija na iznenađujućem mestu
Jedan istraživački centar sproveo je analizu i objavio listu zemalja u Evropi čiji stanovnici najviše veruju u Boga, a možda neočekivano jedna zemlja u komšiliku se našla na prvom mestu.

LAZARICE, KOLEDARKE, ŽENSKI BOŽIĆ Domaćin prilikom mešenja česnice obavezno pokriva glavu ženskom maramom, a naučnici objašnjavaju zašto
U srpskoj tradiciji često možemo videti ženska imena običaja, kao što su lazarice, koledarke, čak i ženski Božić. To najbolje odražava strukturu društva u kojoj su se ovi običaji kroz istoriju razvijali, i kasnije održavali.
Možda vas zanima:

LISTA NAJRELIGIOZNIJIH ZEMALJA: Srbija na iznenađujućem mestu
Jedan istraživački centar sproveo je analizu i objavio listu zemalja u Evropi čiji stanovnici najviše veruju u Boga, a možda neočekivano jedna zemlja u komšiliku se našla na prvom mestu.

LAZARICE, KOLEDARKE, ŽENSKI BOŽIĆ Domaćin prilikom mešenja česnice obavezno pokriva glavu ženskom maramom, a naučnici objašnjavaju zašto
U srpskoj tradiciji često možemo videti ženska imena običaja, kao što su lazarice, koledarke, čak i ženski Božić. To najbolje odražava strukturu društva u kojoj su se ovi običaji kroz istoriju razvijali, i kasnije održavali.
Srpska kuhinja na najznačajnijim freskama
O tome koliko je specifična bila srpska kuhinja upečatljivo govore neke od naših najznačajnijih fresaka.
„Mnoge freske su verni svedoci vremena koje za srednjovekovnu kulturu, a i danas imaju veliku kulturnu, istorijsku i duhovnu vrednost”, kaže Marina Lukić Cvetić.
pixabay
Marina dalje navodi da o specifičnostima srpske kuhinje danas nam mnogo kazuju: „Studenička tajna večera“, kao i ona iz Pećke patrijaršije, čuvena „Carska gozba“ iz manastira Resava, zatim „Svadba u Kani“ iz Kalenića ili „Sveta Trojica“ iz Đurđevih stupova.
„O proroku Iliji, kome u pećinu hleb donosi gavran, svedoči monumentalna freska iz Manastira Morača, čak je i Pablo Pikaso uvrstio u remek dela svetske umetnosti“, zaključuje Marina Lukić Cvetić.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu.
BONUS VIDEO:

Na krovu Svete Gore: Kapela Preobraženja na 2033 metra visine
U zoru kada cela Evropa još spava, prvi sunčev zrak obasja mesto koje se nalazi bliže nebu nego ljudskoj svakodnevici – vrh planine Atos. Na njemu, skromno i tiho, stoji kamena kapela posvećena Preobraženju Gospodnjem.

OVO SU 3 NAJPAMETNIJE SRPSKE POSLOVICE KOJE SVAKOG OD NAS TREBA DA VODE KROZ ŽIVOT: Uz njih ćete UVEK dobro postupiti
Od davnina naš narod je veoma mudrno zborio, prretočivši neprocenjivo iskustvo u poslovice koje se i danas vrlo često koriste u brojnim situacijama.

Greška koja skupo košta! Veroučiteljka Andrea otkrila šta se nikako ne jede tokom posta, a Srbi to rade stalno
Šta je najvažnije da ne jedemo tokom posta?

Kareja: Mesto tišine gde je Sveti Sava ostavio srce
Na Svetoj Gori, među uskim kaldrmisanim ulicama Kareje, skriva se sveta tišina – isposnica Svetog Save, mesto gde je prvi srpski arhiepiskop živeo, pisao i molio se.

Kula Prosforion u Uranopolisu – čuvar kapije Svete Gore koja krije legendu o luli cara Dušana
Na obali Egejskog mora, na samom pragu Svete Gore, stoji impozantna kamena kula iz 14. veka – istorijska stražarnica, simbol moći i duhovnosti pravoslavnog sveta.
Komentari(0)