Osim duhovne dimenzije, hleb u srednjem veku ima veliku ulogu u društvenom životu

Ono što danas nazivamo srpskom nacionalnom kuhinjom, utvrđeno je tokom vladavine dinastije Nemanjića, te se njen razvoj može pratiti tokom čitave vladavine i bogate istorijske zaostavštine.
„Predavanje „Hleb naš nasušni na srpskim srednjovekovnim freskama “, po mom mišljenju, ima višestruki značaj i poruku“, kaže Marina Lukić Cvetić, istoričarka umetnosti.
Ona dodaje da, pored toga što je hleb primarna životna namirnica, on je ujedno i deo Evharistije (jedna od dve najvažnije svete tajne), u kojoj Sveti duh , tokom pričešća na Liturgiji sjedinjuje vernike sa Hristom, koji ovim činom simbolično svedoče ostvarenju njegovog prisustva.
Možda vas zanima:

LISTA NAJRELIGIOZNIJIH ZEMALJA: Srbija na iznenađujućem mestu
Jedan istraživački centar sproveo je analizu i objavio listu zemalja u Evropi čiji stanovnici najviše veruju u Boga, a možda neočekivano jedna zemlja u komšiliku se našla na prvom mestu.

LAZARICE, KOLEDARKE, ŽENSKI BOŽIĆ Domaćin prilikom mešenja česnice obavezno pokriva glavu ženskom maramom, a naučnici objašnjavaju zašto
U srpskoj tradiciji često možemo videti ženska imena običaja, kao što su lazarice, koledarke, čak i ženski Božić. To najbolje odražava strukturu društva u kojoj su se ovi običaji kroz istoriju razvijali, i kasnije održavali.
Možda vas zanima:

LISTA NAJRELIGIOZNIJIH ZEMALJA: Srbija na iznenađujućem mestu
Jedan istraživački centar sproveo je analizu i objavio listu zemalja u Evropi čiji stanovnici najviše veruju u Boga, a možda neočekivano jedna zemlja u komšiliku se našla na prvom mestu.

LAZARICE, KOLEDARKE, ŽENSKI BOŽIĆ Domaćin prilikom mešenja česnice obavezno pokriva glavu ženskom maramom, a naučnici objašnjavaju zašto
U srpskoj tradiciji često možemo videti ženska imena običaja, kao što su lazarice, koledarke, čak i ženski Božić. To najbolje odražava strukturu društva u kojoj su se ovi običaji kroz istoriju razvijali, i kasnije održavali.
Možda vas zanima:

LISTA NAJRELIGIOZNIJIH ZEMALJA: Srbija na iznenađujućem mestu
Jedan istraživački centar sproveo je analizu i objavio listu zemalja u Evropi čiji stanovnici najviše veruju u Boga, a možda neočekivano jedna zemlja u komšiliku se našla na prvom mestu.

LAZARICE, KOLEDARKE, ŽENSKI BOŽIĆ Domaćin prilikom mešenja česnice obavezno pokriva glavu ženskom maramom, a naučnici objašnjavaju zašto
U srpskoj tradiciji često možemo videti ženska imena običaja, kao što su lazarice, koledarke, čak i ženski Božić. To najbolje odražava strukturu društva u kojoj su se ovi običaji kroz istoriju razvijali, i kasnije održavali.

Možda vas zanima:

LISTA NAJRELIGIOZNIJIH ZEMALJA: Srbija na iznenađujućem mestu
Jedan istraživački centar sproveo je analizu i objavio listu zemalja u Evropi čiji stanovnici najviše veruju u Boga, a možda neočekivano jedna zemlja u komšiliku se našla na prvom mestu.

LAZARICE, KOLEDARKE, ŽENSKI BOŽIĆ Domaćin prilikom mešenja česnice obavezno pokriva glavu ženskom maramom, a naučnici objašnjavaju zašto
U srpskoj tradiciji često možemo videti ženska imena običaja, kao što su lazarice, koledarke, čak i ženski Božić. To najbolje odražava strukturu društva u kojoj su se ovi običaji kroz istoriju razvijali, i kasnije održavali.
Možda vas zanima:

LISTA NAJRELIGIOZNIJIH ZEMALJA: Srbija na iznenađujućem mestu
Jedan istraživački centar sproveo je analizu i objavio listu zemalja u Evropi čiji stanovnici najviše veruju u Boga, a možda neočekivano jedna zemlja u komšiliku se našla na prvom mestu.

LAZARICE, KOLEDARKE, ŽENSKI BOŽIĆ Domaćin prilikom mešenja česnice obavezno pokriva glavu ženskom maramom, a naučnici objašnjavaju zašto
U srpskoj tradiciji često možemo videti ženska imena običaja, kao što su lazarice, koledarke, čak i ženski Božić. To najbolje odražava strukturu društva u kojoj su se ovi običaji kroz istoriju razvijali, i kasnije održavali.
Možda vas zanima:

LISTA NAJRELIGIOZNIJIH ZEMALJA: Srbija na iznenađujućem mestu
Jedan istraživački centar sproveo je analizu i objavio listu zemalja u Evropi čiji stanovnici najviše veruju u Boga, a možda neočekivano jedna zemlja u komšiliku se našla na prvom mestu.

LAZARICE, KOLEDARKE, ŽENSKI BOŽIĆ Domaćin prilikom mešenja česnice obavezno pokriva glavu ženskom maramom, a naučnici objašnjavaju zašto
U srpskoj tradiciji često možemo videti ženska imena običaja, kao što su lazarice, koledarke, čak i ženski Božić. To najbolje odražava strukturu društva u kojoj su se ovi običaji kroz istoriju razvijali, i kasnije održavali.
Možda vas zanima:

LISTA NAJRELIGIOZNIJIH ZEMALJA: Srbija na iznenađujućem mestu
Jedan istraživački centar sproveo je analizu i objavio listu zemalja u Evropi čiji stanovnici najviše veruju u Boga, a možda neočekivano jedna zemlja u komšiliku se našla na prvom mestu.

LAZARICE, KOLEDARKE, ŽENSKI BOŽIĆ Domaćin prilikom mešenja česnice obavezno pokriva glavu ženskom maramom, a naučnici objašnjavaju zašto
U srpskoj tradiciji često možemo videti ženska imena običaja, kao što su lazarice, koledarke, čak i ženski Božić. To najbolje odražava strukturu društva u kojoj su se ovi običaji kroz istoriju razvijali, i kasnije održavali.
Možda vas zanima:

LISTA NAJRELIGIOZNIJIH ZEMALJA: Srbija na iznenađujućem mestu
Jedan istraživački centar sproveo je analizu i objavio listu zemalja u Evropi čiji stanovnici najviše veruju u Boga, a možda neočekivano jedna zemlja u komšiliku se našla na prvom mestu.

LAZARICE, KOLEDARKE, ŽENSKI BOŽIĆ Domaćin prilikom mešenja česnice obavezno pokriva glavu ženskom maramom, a naučnici objašnjavaju zašto
U srpskoj tradiciji često možemo videti ženska imena običaja, kao što su lazarice, koledarke, čak i ženski Božić. To najbolje odražava strukturu društva u kojoj su se ovi običaji kroz istoriju razvijali, i kasnije održavali.
Srpska kuhinja na najznačajnijim freskama
O tome koliko je specifična bila srpska kuhinja upečatljivo govore neke od naših najznačajnijih fresaka.
„Mnoge freske su verni svedoci vremena koje za srednjovekovnu kulturu, a i danas imaju veliku kulturnu, istorijsku i duhovnu vrednost”, kaže Marina Lukić Cvetić.
pixabay
Marina dalje navodi da o specifičnostima srpske kuhinje danas nam mnogo kazuju: „Studenička tajna večera“, kao i ona iz Pećke patrijaršije, čuvena „Carska gozba“ iz manastira Resava, zatim „Svadba u Kani“ iz Kalenića ili „Sveta Trojica“ iz Đurđevih stupova.
„O proroku Iliji, kome u pećinu hleb donosi gavran, svedoči monumentalna freska iz Manastira Morača, čak je i Pablo Pikaso uvrstio u remek dela svetske umetnosti“, zaključuje Marina Lukić Cvetić.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu.
BONUS VIDEO:

OVDE SE KRIJE KRUNA CARA DUŠANA Put će vas, ako ne baš do blaga Nemanjića, dovesti do vizantijskog utvrđenja Sokolica koje datira od petog veka (VIDEO)
Kroz ovo mesto u Šumadiji prošao je i Đurađ Branković, koji je prema predanju, u pećini na Ostrici sakrio pune sanduke zlata i srebra, a među vrednim nakitom nalazila se i kruna koja je pripadala caru Dušanu.
U samo 1 rečenici je Vladeta Jerotić pojasnio šta razboli i uništi svakog čoveka: Mudrost koja otkriva sve
Vladeta Jerotić je u jednoj rečenici objasnio šta čoveka razboli i uništi.

JOVAN JE BIO NAJLEPŠI SRBIN SREDNJEG VEKA I DESNA RUKA CARA DUŠANA: Zbog lepote radio ono što muškarci NE MOGU DA SMISLE (FOTO)
Stranica na Instagramu "Putevi srpske istorije" često objavljuje zanimljive priče iz srpske istorije o kojima smo malo znali, a jedna od njih je i priča o velmoži Jovanu Oliveru, desnoj ruci cara Dušana.

Kareja: Mesto tišine gde je Sveti Sava ostavio srce
Na Svetoj Gori, među uskim kaldrmisanim ulicama Kareje, skriva se sveta tišina – isposnica Svetog Save, mesto gde je prvi srpski arhiepiskop živeo, pisao i molio se.

Tri knjige koje bi, prema veštačkoj inteligenciji, svako treba da pročita barem jednom u životu
U sve digitalizovanijem svetu, veštačka inteligencija (VI) menja način na koji pristupamo i konzumiramo znanje, uključujući i kada su u pitanju knjige.
Komentari(0)