Smatralo se da u period velikog posta treba ući bez greha, pa su poklade dan za praštanje i veselje.
Zato je najzastupljeniji običaj da se na ovaj dan opraštaju svađe i uvrede.
Prema narodnom običaju, deca obilaze roditelje, nose im na dar flašu pića i razne poklone.
Zet obavezno obilazi tasta, taštu, kuma, starojka i traži oprost da može časno da započne post.
Kada uđe u kuću, ljubi ruku tastu i govori: "Oprosti dedo", a tast mu odgovara: "Neka ti je prosto sinko".
U domaćinstvima se tradicionalno priprema bogata mrsna gozba, naročito beli mrs po kome je ovaj praznik dobio ime.
Veselje traje do ponoći, a u ponoć nastupa post.
Narodni običaji se razlikuju u zavisnosti o kom kraju Srbije je reč.
U Pčinji na ovaj dan naprave velike gomile slame na sred sela, i zapale ih. Ta vatra se naziva krleštica.
Na Kosovu se se po selima maskiraju i igraju igru koja se zove "mačka".
Inače, poklade su narodni praznik rasprostranjen u Evropi i Americi. Njegovi koreni su paganski i vezani za obeležavanje kulta Sunca i dolaska proleća.
Dan posle Belih poklada, za pravoslavne vernike počinje prva nedelja posta.
Višenedeljni veliki Vaskršnji ili Časni post završava se praznikom Vaskrsenja Isusa Hrista – Vaskrsom.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj
BONUS VIDEO:
Komentari (0)