DA LI ZNATE ŠTA SU MEHANE Kako se razvijalo ugostiteljstvo u mladoj Kneževini Srbiji
Mehanski zanat u Kneževini Srbiji bio je primarni oblik ugotiteljstva i jedina i prva zanatska delatnost koja se orijentisala na pružanje usluga, a ne na proizvodnju kao što je to slučaj kod ostalih zanata.
Prve mehane, na prostoru današnje Srbije, nastale su s početka novog veka, za vladavine Osmanskog carstva, prvo u gradovima, a u skladu sa vremenom i nastalim promenama u srpskom društvu, za vladavine Miloša Obrenovića, i u selima. Tako je prema popisu iz 1834. godine u Beogradu radilo 132 mehandžije, a prema popisu iz 1866. godine, u Srbiji je radilo 1.083 krčmara (mehandžije) i 83 kafedžija, izvan okružnih varoši, i 515 krčmara, lebara i vodeničara u varošicama.
Mehanski zanat začet je na prostoru današnje Srbije za vreme viševekovne vladavine Osmanskog carstva. U tom istorijskom periodu mehana je bila isknjučivo dostupna Osmanlijama, odnosno muslimanskom stanovništvu, da u njoj popiju kafu, čaj, šerbe i popuše duvan, u skladu sa njihovim običajima i navikama.
Na dalji razvoj mehanskog zanata u Srbiji uticao je stav Kneževine Srbije, u vreme prve vladavine kneza Miloša, koja je iako oskudnim merama, stimulisala rad mehana, posebno onih u selima. Naime, od 1834. godine arenda za seoske mehane bila je upola niža od takse za varoške i iznosila je samo 5 talira godišnje...i...izuzetno povoljna mera podsticaja, posebno ako se uporedi sa politikom države prema seoskim dućanima.
Državni podsticaji, trajali su kratko. Okončani su već 1840. godine, kada je umesto aredne uvedeno plaćanje akciza, odnosno takse prema količini krčmljenog pića.
U vreme vladavine ustavobranitelja Kneževinom Srbijom i tokom sledeće decenije, državne vlasti, su promenile politiku, prema ugostiteljstvu, želeći da zakonskim uredbama suzbiju mehansko-kafanski zanat, uvereni u loš uticaj kafana i mehana na moral i radnu disciplinu, naročito seoskog stanovništva
DANAS JE SVETI AGAPIJE: Evo šta treba da uradite da biste spoznali PRAVU LJUBAV
Svetac koji se slavi na današnji dan uči nas šta su iskrene emocije
NIJE PO ĆOPIĆU! Kako je Brankov most dobio ime i zašto je poznat po samoubistvima
Brankov most poznat je još i kao Most bratstva i jedinstva, jer se tako zvanično zvao za vreme socijalizma. Ipak, u našem narodu ustaljeniji je naziv Brankov most.
ZAŠTO ŽENA VUKA KARADŽIĆA NIKAD NIJE ŽELELA DA KROČI U SRBIJU: U jednom pismu, Ana je sve otkrila!
Žena Vuka Karadžića nije imala lepo mišljenje o Srbima
VERNIKE MUČI PITANJE DA LI MOGU IMATI INTIMNE ODNOSE TOKOM NAJSTROŽEG VASKRŠNJEG POSTA: Apostol Pavle imao JASAN odgovor
Postoje brojne dileme među ljudima oko pravila kojih se moramo pridržavati tokom posta, posebno tokom Vaskršnjeg, koji se smatra najstrožim.
DECENIJAMA JE ČEKAO DA BUDE NJEGOVA: Priča o zabranjenoj ljubavi Ive Andrića i Milice Babić
"Jelena, žena koje nema", jedna od najpoznatijih pripovetki legendarnog pisca, inspirisana je jednom ženom koja je za nobelovca bila vredna višedecenijskog čekanja i maštanja. Ali ta žena nije bila Jelena, već Milica. Milica Babić, supruga Nenada Jovanovića, bliskog prijatelja i saradnika Ive Andrića.
Komentari(0)