DA LI ZNATE ŠTA SU MEHANE Kako se razvijalo ugostiteljstvo u mladoj Kneževini Srbiji
Mehanski zanat u Kneževini Srbiji bio je primarni oblik ugotiteljstva i jedina i prva zanatska delatnost koja se orijentisala na pružanje usluga, a ne na proizvodnju kao što je to slučaj kod ostalih zanata.
Prve mehane, na prostoru današnje Srbije, nastale su s početka novog veka, za vladavine Osmanskog carstva, prvo u gradovima, a u skladu sa vremenom i nastalim promenama u srpskom društvu, za vladavine Miloša Obrenovića, i u selima. Tako je prema popisu iz 1834. godine u Beogradu radilo 132 mehandžije, a prema popisu iz 1866. godine, u Srbiji je radilo 1.083 krčmara (mehandžije) i 83 kafedžija, izvan okružnih varoši, i 515 krčmara, lebara i vodeničara u varošicama.
Mehanski zanat začet je na prostoru današnje Srbije za vreme viševekovne vladavine Osmanskog carstva. U tom istorijskom periodu mehana je bila isknjučivo dostupna Osmanlijama, odnosno muslimanskom stanovništvu, da u njoj popiju kafu, čaj, šerbe i popuše duvan, u skladu sa njihovim običajima i navikama.
Na dalji razvoj mehanskog zanata u Srbiji uticao je stav Kneževine Srbije, u vreme prve vladavine kneza Miloša, koja je iako oskudnim merama, stimulisala rad mehana, posebno onih u selima. Naime, od 1834. godine arenda za seoske mehane bila je upola niža od takse za varoške i iznosila je samo 5 talira godišnje...i...izuzetno povoljna mera podsticaja, posebno ako se uporedi sa politikom države prema seoskim dućanima.
Državni podsticaji, trajali su kratko. Okončani su već 1840. godine, kada je umesto aredne uvedeno plaćanje akciza, odnosno takse prema količini krčmljenog pića.
U vreme vladavine ustavobranitelja Kneževinom Srbijom i tokom sledeće decenije, državne vlasti, su promenile politiku, prema ugostiteljstvu, želeći da zakonskim uredbama suzbiju mehansko-kafanski zanat, uvereni u loš uticaj kafana i mehana na moral i radnu disciplinu, naročito seoskog stanovništva
Svoj talenat otkrila u vreme korone, a onda je hobi postao i posao: Jelena iz Čačka stvara heklane torbe na drvetu, stari zanat dobila je u nasledstvo
Upotreba pamuka u ručnim radovima, poput heklanja i pletenja, poznata je od davnina. Međutim, malo ko zna da se pamučni konac može koristiti i za izradu torbi od drveta, kao spoj prirodnog, umetničkog i modernog.
Bravo deco: Učenici Mašinsko-saobraćajne škole u Čačku kroz film oživeli lik i delo velikog Disa, Magdalena i Nikola sjajno doneli svoje uloge
Učenici Mašinsko-saobraćajne škole, nadahnuti životom i nasleđem zavičajnog pisca Vladislava Petkovića Disa, oživeli su njegovu autobiografiju i pesnički svet, od rodnog Zablaća pa sve do Krfa, mesta njegovog tragičnog kraja. Svo to putovanje pretočili su u film „Sa očima izvan svakog zla“. Ovo nije prvi put da profesorka srpskog jezika i književnosti Tamara Pantović sa svojim učenicima oživljava pisce i književna dela. Prošle godine to je bila Na Drini ćuprija, a ove godine Dis.
Narod je obožavao, a Miloš je varao na svakom ćošku: Kneginja Ljubica sahranila petoro dece, zbog jednog greha se kajala do kraja "Bog mi nikada neće oprostiti"
Za razliku od Karađorđeve supruge Jelene, koja je imala skromnu ulogu u javnom životu, kneginja Ljubica Obrenović bila je značajna ličnost u društvenim i političkim dešavanjima u Kneževini Srbiji u prvoj polovini 19. veka.
SKOČIO U LEDENU REKU DA SPASI DETE, PA SE RAZBOLEO: Patrijarhu Pavlu dali još 3 meseca života, a onda se dogodilo čudo
Patrijarh Pavle je smatrao da mu se bliži kraj, zbog čega je otišao u manastir Vujan da tamo preda dušu. Veruje se da se tada dogodilo čudo.
ČESTE KOD SRBA: Veruje se da ove navike privlače siromaštvo
Veruje se da atmosfera u kući treba da bude pozitivna.
Komentari(0)