Teška narodna beda nastala neprijateljskim pljačkanjem utkana u jednu od najlepših pesama Alekse Šantića!
Najveća dela stvarao je krajem 19. i početkom 20.veka
Aleksa Šantić je bio srpski pesnik i akademik, rodom iz Mostara gde je boravio i stvarao veći deo svog života.
Njegove pesme pune su emocionalnog bola, rodoljublja, ljubavne čežnje i prkosa za nacionalno i socijalno ugrožen srpski narod.
Zbog svojih pesama tokom Prvog svetskog rata je zatvoren kao talac i optuživan. Po završetku rata izabran je u Mostaru za člana Srpskog odbora.
Možda vas zanima:
ALEKSA ŠANTIĆ JE IMAO SAMO 55 GODINA KADA JE UMRO: Na samrtnoj postelji napsao je MOLITVU za koju se veruje da LEČI
Bolestan od tuberkoloze u februaru 1924. godine, Aleksa Šantić je preminuo. Iza njega je ostala MOLITVA, reči za koje se veruje da leče i daju utehu
Naš pesnik samo je jednu ženu za života voleo i sve pesme njoj posvetio: Majka ga pred ikonom zaklela da je ne oženi, a kad su stigli svatovi...
Aleksa Šantić obeležio je istoriju srpske književnosti emotivnim, ljubavnim stihovima, a njegova najveća ljubav je bila nesretna
Možda vas zanima:
ALEKSA ŠANTIĆ JE IMAO SAMO 55 GODINA KADA JE UMRO: Na samrtnoj postelji napsao je MOLITVU za koju se veruje da LEČI
Bolestan od tuberkoloze u februaru 1924. godine, Aleksa Šantić je preminuo. Iza njega je ostala MOLITVA, reči za koje se veruje da leče i daju utehu
Naš pesnik samo je jednu ženu za života voleo i sve pesme njoj posvetio: Majka ga pred ikonom zaklela da je ne oženi, a kad su stigli svatovi...
Aleksa Šantić obeležio je istoriju srpske književnosti emotivnim, ljubavnim stihovima, a njegova najveća ljubav je bila nesretna
Možda vas zanima:
ALEKSA ŠANTIĆ JE IMAO SAMO 55 GODINA KADA JE UMRO: Na samrtnoj postelji napsao je MOLITVU za koju se veruje da LEČI
Bolestan od tuberkoloze u februaru 1924. godine, Aleksa Šantić je preminuo. Iza njega je ostala MOLITVA, reči za koje se veruje da leče i daju utehu
Naš pesnik samo je jednu ženu za života voleo i sve pesme njoj posvetio: Majka ga pred ikonom zaklela da je ne oženi, a kad su stigli svatovi...
Aleksa Šantić obeležio je istoriju srpske književnosti emotivnim, ljubavnim stihovima, a njegova najveća ljubav je bila nesretna
Vera u bolju budućnost do koje će se doći kroz borbu i pobedu koja će predstavljati vaskrslu prošlost pratila je uvek njegove pesme.
Jednu od najlepših takvih pesama Šantić je napisao 1910. godine, a ukazuje na tešku narodnu bedu koja je nastala neprijateljskim pljačkanjem.
O klasje moje
O klasje moje ispod golih brda,
Moj crni hljebe, krvlju poštrapani,
Ko mi te štedi, ko li mi te brani
Od gladnih ptica, moja muko tvrda?
Skoro će žetva… Jedro zrnje zrije…
U suncu trepti moje rodno selo.
No mutni oblak pritiska mi čelo,
I u dno duše grom pada i bije.
Sjutra, kad oštri zablistaju srpi
I snop do snopa kao zlato pane,
Snova će teći krv iz moje rane –
I snova pati, seljače, i trpi…
Svu muku tvoju, napor crnog roba,
Poješće silni pri gozbi i piru…
A tebi samo, ko psu u sindžiru,
Baciće mrve… O, sram i grdoba!…
I niko neće čuti jad ni vapaj –
Niti će ganut bol pjanu gospodu…
Seljače, goljo, ti si prah na podu,
Tegli i vuci, i u jarmu skapaj!
O klasje moje ispod golih brda,
Moj crni hljebe, krvlju poštrapani,
Ko mi te štedi, ko li mi te brani
Od gladnih ptica, moja muko tvrda?
Milenko je prvi srpski vojvoda koji je usred Srbije IMAO HAREM SA 42 ŽENE ZA NOĆNA ZADOVOLJSTVA: Ponašao se kao PRAVI TURČIN da bi na kraju ostao SAMO SA JEDNOM, oženio je i dobio sina Iliju
U bitci na Ivankovcu 1805. godine Milenko je pobedio tursku vojsku i time dao doprinos ustanku protiv Osmanlija. Poznat je po tome da je imao harem sa 42 žene koje su mu služile i pratile ga na putovanjima.
KAKO SE PRAVILNO PRENOSI KRSNA SLAVA: Kod jedne stvari svi greše - evo šta kaže crkva
Kada se prenosi krsna slava sa oca na sina, mnogi prave grešku, a evo kako se to radi ispravno i po pravilima pravoslavlja.
PREDVIĐANJA TESLE: Kako je naučnik video svet 2100. godine
Velika vizija budućnosti!
SLAVIMO SVETOG JOVANA ZLATOUSTOG: Jedan je od najučenijih svetitelja, a ovo treba uraditi za blagostanje
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 26. novembra obeležavaju praznik posvećen Svetom Jovanu Zlatoustom
Zašto se pepeo iz ognjišta u januaru iznosi ka jugu, a ne ka severu
Ognjište pamti više od reči, a pepeo nosi više nego što izgleda. U zimskim danima, posebno posle praznika, pepeo se ne baca kako stigne – već s pravcem i poštovanjem
Komentari(0)