POTOMCI NEMANJIĆA PRONAĐENI NA BARBADOSU Potpuno neverovatno otkriće: "Živeli su kao PLAĆENE UBICE nadomak plaža"

Teodora Tojagić

21:00

Kultura 0

Otkriće kakvo niko nije mogao da očekuje

stefan nemanja
Shutterstock

Pronađeni su dokazi o verovatnim potomcima dinastije Nemanjića koji su živeli i sahranjeni u Južnoj Engleskoj i na Barbadosu, a digitalna građa sakupljena tokom putovanja advokata i putopisca Viktora Lazića na ovom ostrvu pohranjena je u Muzeju knjige i putovanja Udruženja za kulturu, umetnost i međunarodnu saradnju Adligat, navodi se u njihovom saopštenju.

- Na dalekom Barbadosu, među palmama i tropskim rastinjem, nadomak najlepših plaža na svetu, pronašao sam grob jednog od poslednjih poznatih potomaka vizantijskih careva i – Nemanjića! Mom iznenađenju nije bilo kraja dok sam saznavao činjenice iz uzbudljivog života poslednjih izdanaka carske loze – živeli su kao gusari i plaćene ubice ali u državnoj službi najznačajnijih i najokrutnijih vladara Evrope svog vremena. Veze sa Srbijom zaboravljene istorije otkrile su se preda mnom na dlanu tamo gde sam najmanje očekivao, nadomak plaža, među palmama i poljima šećerne trske dalekog Barbadosa - izjavio je Viktor Lazić.

U porti Crkve Svetog Jovana na istočnom Barbadosu Lazić je pronašao grob Ferdinanda Paleologa (1619–1670). Njegov otac Teodor Paleolog (1560–1636) sahranjen je u južnoj Engleskoj i na grobu je ispisao geneologiju koja ga povezuje za poslednjim vizantijskim carevima, čija majka je bila srpska princeza Jelena Dragaš.

Možda vas zanima:

jelena anžujska

POSLEDNJI TRAG NEMANJIĆА: Gde je zaista sahranjena Jelena Anžujska i zašto se za njen grob borilo tri dinastije

Kultura

18:00

24 oktobar, 2025

Jelena Anžujska (1236–1314) jedna je od najzagonetnijih srpskih kraljica. Rođena u plemićkoj lozi Zapada, postala je svetica Pravoslavne crkve, majka dvojice kraljeva i osnivač prve ženske škole u Evropi. Otkrivamo kako je njen grob u Manastiru Gradac postao tačka spajanja katoličke i pravoslavne vere i zašto su se tri dinastije borile za njeno nasleđe.

Možda vas zanima:

jelena anžujska

POSLEDNJI TRAG NEMANJIĆА: Gde je zaista sahranjena Jelena Anžujska i zašto se za njen grob borilo tri dinastije

Kultura

18:00

24 oktobar, 2025

Jelena Anžujska (1236–1314) jedna je od najzagonetnijih srpskih kraljica. Rođena u plemićkoj lozi Zapada, postala je svetica Pravoslavne crkve, majka dvojice kraljeva i osnivač prve ženske škole u Evropi. Otkrivamo kako je njen grob u Manastiru Gradac postao tačka spajanja katoličke i pravoslavne vere i zašto su se tri dinastije borile za njeno nasleđe.

Možda vas zanima:

jelena anžujska

POSLEDNJI TRAG NEMANJIĆА: Gde je zaista sahranjena Jelena Anžujska i zašto se za njen grob borilo tri dinastije

Kultura

18:00

24 oktobar, 2025

Jelena Anžujska (1236–1314) jedna je od najzagonetnijih srpskih kraljica. Rođena u plemićkoj lozi Zapada, postala je svetica Pravoslavne crkve, majka dvojice kraljeva i osnivač prve ženske škole u Evropi. Otkrivamo kako je njen grob u Manastiru Gradac postao tačka spajanja katoličke i pravoslavne vere i zašto su se tri dinastije borile za njeno nasleđe.

Profesor Ljubomir Maksimović, sekretar Odeljenja istorijskih nauka SANU, jedan od najznačajnijih i najuglednijih srpskih vizantologa, kaže: "Paleolozi su se posle pada Carigrada rasuli po Evropi, a mnogo ih je završilo u Italiji. Mi ne znamo koliko su imali naslednika i koliko ih je danas još uvek živo, a to ne znamo ni za Nemanjiće. Ukoliko je tačan natpis na grobu Teodora Paleologa u Engleskoj, onda bi članovi ove porodice zaista mogli biti i daleki potomci Nemanjića".

Sakupljena građa će biti dostupna u digitalnom obliku od 1. avgusta 2025. godine u Muzeju knjige i putovanja, na čijoj stalnoj postavci će biti uključena i fotografija groba sa Barbadosa Ferdinanda Paleologa.

Create your own user feedback survey c.id
voštane sveće

„Sveća prati čoveka od rođenja do upokojenja“: Slobodan iz Ježevice već 29 godina ručno pravi voštanice i čuva jedan od najstarijih srpskih zanata

Kultura

16:00

4 decembar, 2025

Voskarski zanat, mirisan i postojan, poput plamena sveće, jedna je od najstarijih veština očuvanja svetlosti u narodnoj i verskoj tradiciji. Još od vremena kada su domovi bili bez električne rasvete, ručna izrada sveća od pčelinjeg voska predstavljala praktičnu potrebu, kao i duhovni čin, svetlost koja obasjava porodično ognjište, crkve i sve tužne i svečane običaje.

Tagovi:

Komentari(0)

Loading