Kako je nastala slavska sveća iz Požarevca: Tajne tradicionalne izrade koje se prenose kroz generacije
Saznajte zanimljivu priču o požarevačkim majstorima koji vekovima prave jedinstvene slavske sveće, važne simbole srpske duhovnosti i tradicije
Slavska sveća, jedan od ključnih simbola svake srpske slave, ima posebnu tradiciju izrade u Požarevcu. Ovaj grad poznat je po majstorima koji kroz generacije neguju drevnu tehniku pravljenja sveća, čuvajući tako duhovnu i kulturnu baštinu Srbije. Koje tajne krije proces izrade slavske sveće u Požarevcu?
Istorija slavske sveće u Požarevcu
Tradicionalna izrada slavskih sveća u Požarevcu datira još iz 18. veka. U to vreme, sveće su ručno pravljene od čistog voska, a njihova izrada smatrana je posebnim zanatom koji se prenosio s kolena na koleno.
Možda vas zanima:
DIM SLAVSKE SVEĆE OTKRIVA BUDUĆNOST VAŠE KUĆE: Kako se gasi slavska sveća i gde se drži posle slave
Po pravilu, domaćin gasi slavsku sveću uz ove običaje...
Zašto se stara slama ne izbacuje pre Nikoljdana: Verovanje koje štiti dom
U srpskim domaćinstvima nekada se znalo – slama iz ikona, badnjaka i kućnih ćoškova ne iznosi se dok ne prođe Sveti Nikola. Jer ona nije smeće – već čuvar doma i molitva u tišini
Možda vas zanima:
DIM SLAVSKE SVEĆE OTKRIVA BUDUĆNOST VAŠE KUĆE: Kako se gasi slavska sveća i gde se drži posle slave
Po pravilu, domaćin gasi slavsku sveću uz ove običaje...
Zašto se stara slama ne izbacuje pre Nikoljdana: Verovanje koje štiti dom
U srpskim domaćinstvima nekada se znalo – slama iz ikona, badnjaka i kućnih ćoškova ne iznosi se dok ne prođe Sveti Nikola. Jer ona nije smeće – već čuvar doma i molitva u tišini
Možda vas zanima:
DIM SLAVSKE SVEĆE OTKRIVA BUDUĆNOST VAŠE KUĆE: Kako se gasi slavska sveća i gde se drži posle slave
Po pravilu, domaćin gasi slavsku sveću uz ove običaje...
Zašto se stara slama ne izbacuje pre Nikoljdana: Verovanje koje štiti dom
U srpskim domaćinstvima nekada se znalo – slama iz ikona, badnjaka i kućnih ćoškova ne iznosi se dok ne prođe Sveti Nikola. Jer ona nije smeće – već čuvar doma i molitva u tišini
Tehnika izrade – umetnost i preciznost
Izrada slavske sveće zahteva izuzetnu veštinu, preciznost i strpljenje. Svaka sveća pravi se od prirodnog pčelinjeg voska, koji se polako topi i pažljivo oblikuje u slojeve. Proces zahteva nekoliko sati ili čak dana, zavisno od veličine sveće.
Shutterstock
Simbolika slavske sveće
Slavska sveća simbolizuje prisustvo božanske svetlosti i blagoslova u domu tokom slave. Požarevačke sveće posebno su cenjene zbog svog kvaliteta i dugotrajnog gorenja, što im daje dodatnu simboličku vrednost.
Zanatske radionice u Požarevcu danas
U Požarevcu i danas postoje male zanatske radionice koje održavaju ovu dragocenu tradiciju. Majstori svećari često organizuju radionice i demonstracije izrade, pružajući posetiocima priliku da sami nauče osnove ovog tradicionalnog zanata.
Gde kupiti originalnu slavsku sveću iz Požarevca?
Najbolji način da dođete do originalne slavske sveće je poseta samom Požarevcu, gde zanatlije prodaju svoje proizvode na lokalnim sajmovima, u specijalizovanim prodavnicama ili direktno u svojim radionicama.
Doživite duh srpske tradicije kroz jedinstvene slavske sveće iz Požarevca, ručno rađene simbole duhovnosti i kulturnog identiteta.
Kako se čuvao oganj u zimskoj noći: Da ne ugasne, da ne uđe zlo
U starim srpskim kućama oganj nije bio samo izvor toplote – bio je živo biće doma. Gasio se samo s poštovanjem, čuvao se pepelom i nikada nije ostajao sam
Zašto se stara slama ne izbacuje pre Nikoljdana: Verovanje koje štiti dom
U srpskim domaćinstvima nekada se znalo – slama iz ikona, badnjaka i kućnih ćoškova ne iznosi se dok ne prođe Sveti Nikola. Jer ona nije smeće – već čuvar doma i molitva u tišini
Kuvana repa s belim lukom: Jeftin, star, posan ručak koji se kuvao kad nema ništa
Kada bi nestalo mesa, brašna, jaja i svega „važnog“, u starim srpskim kuhinjama ostajala je repa. A kad se ona skuva s belim lukom – nahrani i telo i dušu
Od Aranđela do Božića: Dani kada se ne udara po stolu i ne tera gost iz kuće
U srpskoj tradiciji, period između Aranđelovdana i Božića bio je vreme tišine, sabranosti i duhovnog reda – kad se ne viče, ne lupi šakom o sto i ne odbija onaj koji dođe pod krov
Zašto su se ruke prale u tišini na dan slave: Zaboravljeno pravilo gostoprimstva
U starim srpskim kućama, pre nego što bi se sela za slavsku trpezu, ruke su se prale tiho, bez reči, ponekad i napolju – jer se verovalo da voda „pamti kako si dočekan“
Komentari(0)