Kako su nastale čuvene slovačke čipke iz Bačkog Petrovca: Tajna zanata koji se čuva vekovima
Otkrijte kako se u vojvođanskom selu Bački Petrovac već generacijama izrađuju jedinstvene ručno pletene čipke, prepoznatljive po svojim nežnim i složenim motivima
Bački Petrovac, živopisno vojvođansko selo poznato po svojoj bogatoj tradiciji, posebno je čuveno po izradi prelepih slovačkih čipki. Ova umetnost, koju žene u ovom kraju neguju već vekovima, fascinira svojim složenim tehnikama i prefinjenim detaljima. Kako je nastala ova tradicija i šta čini petrovačke čipke tako jedinstvenim?
Poreklo slovačkih čipki u Bačkom Petrovcu
Izrada čipki u Bačkom Petrovcu potiče još iz vremena dolaska prvih slovačkih porodica u ovaj deo Vojvodine, tokom 18. veka. Žene su tada donosile znanja iz svojih matičnih krajeva, prilagođavajući tehnike lokalnim uslovima i stvarajući jedinstveni stil koji se danas prepoznaje širom regiona.
Specifičnost petrovačke čipke
Čipke iz Bačkog Petrovca prepoznatljive su po svojoj delikatnoj izradi i bogatim motivima koji najčešće prikazuju cvetne i geometrijske oblike. Karakteristične su po izuzetno sitnim detaljima, izrađenim tankim koncem, što zahteva veliku preciznost i strpljenje.
Shutterstock
Čuvanje tradicije – zanat koji prelazi sa kolena na koleno
Umetnost izrade petrovačkih čipki prenosi se generacijama sa majki na ćerke, čuvajući ne samo zanatsko znanje već i duh zajedništva i kulturnog identiteta slovačke zajednice u Vojvodini. Danas su radionice čipkarstva sastavni deo lokalnih kulturnih manifestacija.
Čipka kao deo kulturnog identiteta
Za žene u Bačkom Petrovcu, izrada čipki nije samo zanat već i način izražavanja ličnog i kulturnog identiteta. Svaka čipka nosi svoju priču, prenoseći kroz svoje motive i tehnike tradiciju i kulturno nasleđe slovačke zajednice u Srbiji.
Kako upoznati petrovačke čipke?
Bački Petrovac je otvoren za sve koji žele da upoznaju ovaj tradicionalni zanat. Posetioci mogu obići lokalne radionice, prisustvovati demonstracijama čipkarstva, pa čak i učestvovati u radionicama gde će se upoznati sa osnovama ovog delikatnog zanata.
Posetite Bački Petrovac i otkrijte lepote slovačkih čipki, dragocenog kulturnog blaga koje se brižno čuva u srcu Vojvodine.
Zašto se u kući ne peva naglas u novembru: Vreme tihe reči i sabranosti
U narodnoj tradiciji, novembar nije mesec za pesmu. To je vreme kada se povlači duša, spušta pogled i čuva tišina – jer kad priroda utihne, ni čovek ne bi trebalo da viče
"Teško očevima ženske dece kad pomisle šta su sve radili tuđoj ženskoj deci": Od Duška se moglo učiti o roditeljstvu
Ako rešite sve probleme svoje dece, ona neće imati drugih problema sem vas
Kako se čuvao oganj u zimskoj noći: Da ne ugasne, da ne uđe zlo
U starim srpskim kućama oganj nije bio samo izvor toplote – bio je živo biće doma. Gasio se samo s poštovanjem, čuvao se pepelom i nikada nije ostajao sam
Zašto se stara slama ne izbacuje pre Nikoljdana: Verovanje koje štiti dom
U srpskim domaćinstvima nekada se znalo – slama iz ikona, badnjaka i kućnih ćoškova ne iznosi se dok ne prođe Sveti Nikola. Jer ona nije smeće – već čuvar doma i molitva u tišini
Kuvana repa s belim lukom: Jeftin, star, posan ručak koji se kuvao kad nema ništa
Kada bi nestalo mesa, brašna, jaja i svega „važnog“, u starim srpskim kuhinjama ostajala je repa. A kad se ona skuva s belim lukom – nahrani i telo i dušu
Komentari(0)