Otkrijte tajnu jednog od najlepših umetničkih dela srpskog srednjeg veka i ko je vladar koji se krije iza poznate freske
Freska Belog anđela, smeštena u manastiru Mileševa, jedan je od najznačajnijih simbola srpske kulture i umetnosti, poznata širom sveta po svojoj lepoti i izražajnosti. Međutim, malo ko zna da na istoj fresci postoji još jedan lik – srpski kralj čija je istorijska uloga bila ključna za nastanak ovog remek-dela.
Beli anđeo – simbol srpske duhovnosti
Freska Belog anđela nastala je u 13. veku i deo je monumentalne scene Hristovog vaskrsenja. Anđeo je prikazan kako sedi pored praznog Hristovog groba, simbolizujući večni život i nadu. Njegov spokojni izraz i lepota učinili su ga jednim od najpoznatijih umetničkih motiva srpskog srednjeg veka.
Ko je kralj na fresci u Mileševi?
Malo poznato je da se na istoj fresci nalazi lik srpskog kralja Vladislava Nemanjića, ktitora manastira Mileševa. Kralj Vladislav, sin Stefana Prvovenčanog, prikazan je u poniznom položaju molitve, kao zaštitnik i graditelj ove svete građevine. Njegovo prisustvo na fresci naglašava njegovu duboku povezanost sa duhovnošću i umetnošću svog doba.
rina
Zašto je kralj Vladislav značajan?
Kralj Vladislav Nemanjić vladao je Srbijom od 1234. do 1243. godine i ostao upamćen po velikoj graditeljskoj aktivnosti. Mileševa, njegova zadužbina, postala je jedan od najvažnijih duhovnih i kulturnih centara srednjovekovne Srbije. Prisustvo kralja Vladislava na fresci jasno ukazuje na njegov značaj u istoriji srpske države i crkve.
Mileševa – središte srpske kulture i duhovnosti
Manastir Mileševa, smešten u blizini Prijepolja, danas je jedan od najvažnijih srpskih duhovnih centara. Zahvaljujući fresci Belog anđela, Mileševa privlači veliki broj posetilaca koji dolaze da se dive ovom umetničkom dragulju i istraže njegovu bogatu istoriju.
Kako posetiti Mileševu i videti fresku?
Manastir Mileševa nalazi se na oko 5 kilometara od Prijepolja, u jugozapadnoj Srbiji. Do manastira se lako stiže automobilom, a otvoren je za posetioce tokom cele godine.
Posetite Mileševu i otkrijte skrivene detalje freske Belog anđela, remek-dela srpske umetnosti koje čuva priču o kralju Vladislavu i njegovom trajnom nasleđu.
Recept: Tarana sa orasima i medom – slatko jelo iz sirotinjske kuhinje koje danas pravi samo poneka baka
Nije ni kolač, ni doručak, a hranila je generacije. Slatka tarana sa orasima i medom bila je jelo za dane kad nema puno – ali ima duše, volje i tople vode
Zaboravljeni običaj: U novembru se ne ostavlja kuća prazna, makar „da pas laje“
Kada su dani kratki, a noći duge, u srpskom narodu se znalo – kuća ne sme da ostane sama. Makar neko da prespava, da se čuje glas, da pas zalaje. Tišina kuće bez duše zimi se smatrala lošim znakom.
Zrno u kesi, češalj pod jastuk: Predmeti koje su žene u novembru stavljale „za sreću“
U narodnom verovanju, novembar je vreme kada se duša zatvara, a kuća mora da se „utvrdi“ sitnicama koje znače mnogo – obični predmeti koji štite dom, decu i zdravlje
Jesenje „prespavalice“: Kako su naši stari čuvali zdravlje snom do Nikoljdana
U narodnom verovanju, od Aranđelovdana do Nikoljdana ne leže se kasno, ne ustaje se rano, i ne budi se dete iz sna – jer se u snu odmara ne samo telo, već i duša pred zimu
Zašto se u kući ne peva naglas u novembru: Vreme tihe reči i sabranosti
U narodnoj tradiciji, novembar nije mesec za pesmu. To je vreme kada se povlači duša, spušta pogled i čuva tišina – jer kad priroda utihne, ni čovek ne bi trebalo da viče
Komentari(0)