Reč je o jednom od najpoznatijih imena u istoriji sveta! Ali, istraživači sada kažu da se Isus Hrist, centralna ličnost hrišćanske religije, možda uopšte nije tako zvao
Naučnici veruju da je istorijska figura koju danas poznajemo pod imenom Isus, život najverovatnije provela pod drugim imenom. Ono je skoro sigurno bilo na njegovom maternjem jeziku, aramejskom i nimalo slično “našoj, modernoj verziji”.
Za početak, ime “Isus” sadrži slova koja se u pisanom jeziku nisu koristila sve do 1.500 godina nakon njegove smrti. Teorija kaže da se kroz 2000-godišnju istoriju hrišćanstva, Isusovo originalno ime menjalo usled prevoda i transliteracija bezbroj puta - od prvobitnog, aramejskog, preko hebrejskog, grčkog i latinskog, pa sve do 16. veka kada je dobilo današnji oblik koji je sličan na svim svetskim jezicima.
Kojim jezikom je govorio Isus?
Možda vas zanima:
EVO U KOLIKO GODINA JE BOGORODICA RODILA ISUSA HRISTA: Svi ostanu bez teksta kad vide kakav je život vodila
Bogorodica je bila izabrana da na svet donese Spasitelja, a mnogi se pitaju koliko je bila stara u tom momentu.
NAJVAŽNIJE LEKCIJE ISUSA HRISTA: 12 mudrosti iz Biblije kojima svi treba da se vode
Isus Hrist je iza sebe ostavio neprocenjive mudrosti
Možda vas zanima:
EVO U KOLIKO GODINA JE BOGORODICA RODILA ISUSA HRISTA: Svi ostanu bez teksta kad vide kakav je život vodila
Bogorodica je bila izabrana da na svet donese Spasitelja, a mnogi se pitaju koliko je bila stara u tom momentu.
NAJVAŽNIJE LEKCIJE ISUSA HRISTA: 12 mudrosti iz Biblije kojima svi treba da se vode
Isus Hrist je iza sebe ostavio neprocenjive mudrosti
Možda vas zanima:
EVO U KOLIKO GODINA JE BOGORODICA RODILA ISUSA HRISTA: Svi ostanu bez teksta kad vide kakav je život vodila
Bogorodica je bila izabrana da na svet donese Spasitelja, a mnogi se pitaju koliko je bila stara u tom momentu.
NAJVAŽNIJE LEKCIJE ISUSA HRISTA: 12 mudrosti iz Biblije kojima svi treba da se vode
Isus Hrist je iza sebe ostavio neprocenjive mudrosti
Istorijska ličnost koju danas znamo pod imenom Isus je sa svojim učenicima živela u regionu Rimskog carstva zvanom Judeja koji je sada deo Palestine i Izraela. Međutim, većina naučnika veruje da je Isus rođen i odrastao u gradu Nazaretu koji je deo Galileje, manje provincije na severu.
- Ne možemo sa sigurnošću znati koje je jezike Isus govorio. Međutim, s obzirom na njegovo porodično poreklo u Nazaretu, možemo pretpostaviti da je njegov svakodnevni jezik bio aramejski - kaže za Dejlimejl profesorka Dineke Houtman, stručnjak za odnos između judaizma i hrišćanstva sa Protestantskog teološkog univerziteta u Holandiji.
Aramejski je jezik koji se prvi put pojavio na području današnje Sirije i proširio se na veći deo Bliskog istoka za vreme Isusovog života. Preživeli papirusi iz regiona Galileje pokazuju da je ovo bio najrasprostranjeniji jezik među jevrejskom populacijom i, gotovo sigurno, jezik kojim je govorio Isus Hrist.
U to vreme, hebrejski se uglavnom koristio kao jezik religije. Iako su sveštenici među sobom govorili hebrejski i koristili taj jezik za verske tekstove, on nije bio u svakodnevnoj upotrebi.
Zato je najveća verovatnoća da je i Isusovo prvobitno ime bilo na aramejskom.
Shutterstock
Kako se Isus zvao?
Ime Isus, onako kako ga mi danas izgovaramo, nije postojalo u vreme Isusovog života. Umesto njega, Isusovo ime verovatno je bilo Ješua. - Druga mogućnost je kraća forma - Ješu, koja se koristila u kasnijoj rabinskoj literaturi - kaže profesorka Houtman. Ješua (i varijacije) nije bilo neobično ime za ono vreme. - Većina naučnika se slaže da se zvao Ješua ili možda Ješu, što je bilo jedno od najčešćih imena u Galileji u prvom veku - ističe profesorka Kandida Mos, stručnjak za rano hrišćanstvo sa Univerziteta u Birmingemu. Neki sugerišu da je Isusovo aramejsko ime bilo “Išo” (“Isho”) što je varijacija imena Ješua. Na hebrejskom, njegovo ime obično se piše kao “Ješu” (Yeshu”). Kada je Novi zavet napisan na grčkom, hebrejsko ime je transliterovano kao “Isus” odakle smo ga mi i preuzeli.
Što se engleskog i još nekih evropskih jezika tiče, ime je tamo prošlo još nekoliko izmena - prvo je usled prevoda na latinski od “Iesous” postalo “Iesus”, a zatim je tokom 16. veka “I” postalo “J” što je rezultiralo sa “Jesus”.
Priča postaje još komplikovanija kada dođemo do pitanja Isusovog “punog” imena. Kako se Isus “prezivao”?
Uprkos uobičajenom pogrešnom shvatanju, “Hristos” ili “Hrist” nije Isusovo prezime, već pre titula, počasna oznaka koja znači “Mesija” ili “Božji pomazanik”.
Tokom rimskog perioda, pojedinci sa visokim statusom koristili su strukturu od tri imena sačinjenu od pojedinačnog imena ('praenomena'), porodičnog imena ('nomen') i dodatnog nadimka ('kognomen'). Primere toga imamo kod vojskovođa i vladara Gaja Julija Cezara ili Marka Tulija Cicerona.
Međutim, kao siromašni Jevrejin, Isus ne bi imao ovakvo puno ime.
- U antičkom svetu većina ljudi nije imala prezime kako ga mi danas razumemo. Umesto toga, oni su identifikovani na druge načine, po imenu oca, mestu porekla ili nekim drugim prepoznatljivim karakteristikama. Na primer, neko bi se mogao nazvati “Jovan, sin Zebedejev”, ili “Marija Magdalena”, pri čemu “Magdalena” verovatno ukazuje da je iz mesta zvanog Magdala” - objašnjava dr Marko Marina, istoričar sa Univerziteta u Zagrebu.
Pošto se Isus u celoj Bibliji pominje kao “Isus iz Nazareta” ili “Isus Nazarećanin”, moguće je da je ovo koristio kao praktično sredstvo da se razlikuje od drugih ljudi koji se zovu Ješu ili Ješua. Tako bi Isusovo “puno ime” bilo - Ješu Nazarećanin.
Kako se izgovaralo Isusovo ime?
Nažalost, tačan način na koji su govorili Isus i njegovi učenici uveliko je izgubljen u vremenu. Ipak, naučnici mogu na osnovu lingvističkog i kulturnog konteksta da naprave neke pretpostavke.
Moderna hebrejska verzija bi to izgovarala mnogo više kao “Je-šu-ah”, mada ima i naučnika koji veruju da se Ješu izgovaralo kao “Je-šu” ili “Jaj-šu”.
Sveti pragovi i duhovne raskrsnice: Kada se „otvaraju nebesa“ i zašto se tada ništa ne dira
U narodnoj tradiciji, određeni dani nisu bili samo praznici – bili su duhovni pragovi, vremenske kapije između sveta živih i sveta nevidljivih sila.
Kako su naši stari prizivali zaštitu pred zimu: Običaji i verovanja uoči Svetog Dimitrija i Svete Petke
Jesen je u srpskoj tradiciji bila vreme važnih duhovnih prelaza – kraj jednog godišnjeg ciklusa i početak novog, obeležen molitvama, postom i tihim zavetima.
Žene svetiteljke u srpskom predanju: Ko je štitila neveste, ko decu, a ko bolesne
Iako su često u senci muških svetaca, u narodnom verovanju žene svetiteljke imale su posebnu moć – čuvale su dom, zdravlje i porođaj.
Zašto Srbi i danas mole Svetu Petku za zdravlje: Narodno predanje i moćna vera kroz vekove
Kroz vekove, Sveta Petka ostala je simbol utehe, vere i isceljenja – a običaji vezani za nju i danas žive u srcima vernika širom Srbije.
Lekcije Desanke Maksimović: Zašto je pesnikinja odbijala da stavi „jedinicu” – i šta to govori o današnjoj školi
Znanje je znanje, makar se steklo i posle pet dana. U rečima čuvene profesorke književnosti krije se kritika sistema koji vrednuje trenutak, a ne čoveka.
Komentari(0)