Gromovnik koji vozi vatrena kola – kako je pagansko božanstvo preživelo kao hrišćanski svetac
Na dan Svetog Ilije, 2. avgusta, širom Srbije gromovi paraju nebo, a narod izbegava radove u polju, šumi i kući. “Ne valja dirati zemlju kad Sveti Ilija nosi vatru”, kažu stariji. Ali ko je zapravo Sveti Ilija? Prema tumačenju Veselina Čajkanovića, ovaj svetac je naslednik starog slovenskog boga Peruna – gromovnika i zaštitnika ratnika, čija se moć i dalje oseća u narodnoj svesti.
Ko je bio Perun – bog groma i nebeske pravde
Kod starih Slovena, Perun je bio najviši bog – gospodar groma, munje i neba. Njegova borba sa zmijolikim demonom Velesom, gospodarom podzemlja i stoke, simbolizovala je večnu borbu dobra i zla, neba i zemlje. Kada bi munja udarila, narod je verovao da je Perun pogodio demona koji se krio u drvetu, staji ili vodi.
Možda vas zanima:
ČAJKANOVIĆEVO VEROVANJE Dani kada narod veruje da se molitve čuju jače
U srpskom narodnom kalendaru postoje dani kada se kaže da se „otvaraju nebesa“. U tom trenutku, ni molitva ne mora da se izgovori naglas – dovoljno je da je srce spremno
Zapis – sveto drvo koje čuva selo pred zimu
U srpskoj tradiciji, naročito na jugu i zapadu Srbije, kraj svakog sela stoji stablo koje se ne seče, ne dira i ne zaboravlja. Kada zima krene niz planinu, zapis ostaje da ćuti, da gleda i da čuva
Možda vas zanima:
ČAJKANOVIĆEVO VEROVANJE Dani kada narod veruje da se molitve čuju jače
U srpskom narodnom kalendaru postoje dani kada se kaže da se „otvaraju nebesa“. U tom trenutku, ni molitva ne mora da se izgovori naglas – dovoljno je da je srce spremno
Zapis – sveto drvo koje čuva selo pred zimu
U srpskoj tradiciji, naročito na jugu i zapadu Srbije, kraj svakog sela stoji stablo koje se ne seče, ne dira i ne zaboravlja. Kada zima krene niz planinu, zapis ostaje da ćuti, da gleda i da čuva
Možda vas zanima:
ČAJKANOVIĆEVO VEROVANJE Dani kada narod veruje da se molitve čuju jače
U srpskom narodnom kalendaru postoje dani kada se kaže da se „otvaraju nebesa“. U tom trenutku, ni molitva ne mora da se izgovori naglas – dovoljno je da je srce spremno
Zapis – sveto drvo koje čuva selo pred zimu
U srpskoj tradiciji, naročito na jugu i zapadu Srbije, kraj svakog sela stoji stablo koje se ne seče, ne dira i ne zaboravlja. Kada zima krene niz planinu, zapis ostaje da ćuti, da gleda i da čuva
Hrišćanstvo preimenovalo – ali nije zaboravilo
Dolaskom hrišćanstva, bog Perun nije nestao. Crkva je njegov lik prenela u novog sveca – Svetog Iliju. Umesto sekire i munje, Ilija sada vozi vatrena kola i kažnjava grešnike gromom. I dalje se, kao i kod Peruna, veruje da je grom “pravda s neba”. Na dan Svetog Ilije, strogo se poštuje zabrana rada – kao ostatak drevnog straha od božanske kazne.
Narodna praksa: bežanje od groma i skrivanje ispod ikone
U selima se i dalje može čuti da ne valja držati metalne predmete ili ogledala na otvorenom kada grmi. U nekim krajevima, veruje se da treba pokriti ogledala platnom ili prekrstiti vrata kuće da “grom ne uđe”. Sve to potiče iz paganskog straha od Perunove sile.
Grom kao božanski znak
Za razliku od modernog viđenja groma kao meteorološke pojave, u narodnoj religiji on je ostao znak – upozorenje, kazna, ponekad čak i blagoslov ako pogodi “zlo mesto”. Tako Sveti Ilija i danas putuje nebom, a staro božanstvo Perun živi – pod novim imenom, ali sa starom snagom.
Vadi kamen iz kamenoloma pa ga obrađuje: On je Živojin Mišić i potomak srpskog vojskovođe - vredni mladić dostojno nosi veliko ime
U Struganiku, rodnom selu velikog srpskog vojvode, danas živi i radi još jedan Živojin Mišić, potomak slavnog vojskovođe koji sa svojih nepunih trideset godina, delima već pokazuje da je dostojan imena i prezimena koje nosi. Na svojoj dedovini, rukama iz kamenoloma vadi kamen, zarađuje hleb sa devet kora i poštenim radom dokazuje da iver ne pada daleko od klade.
Kako je ajvar dobio ime? Ovo je turska reč i nema veze ni sa paprikom ni sa zimnicom
Ajvar, magična reč koja sva vrata otvara... Stigla je sezona, a ovo tradicionalno jelo ukrasiće sve trpeze – i za doručak, i za ručak, i za večeru, i između. Recept? Svaka domaćica ima svoj. Poreklo? I to bi moglo da bude komplikovano, pa ćemo reći samo da nam pripada svima po malo
Ko ima pravo na titulu "hadži"? Srpska pravoslavna crkva se ništa ne pita, ali jedan papir je važan
Saznajte pravo značenje titule „hadži“ u srpskoj pravoslavnoj tradiciji – kako je nastala, šta simbolizuje i na koji način se može uneti u lična dokumenta.
"SVI VIDE 4 SLOVA, A NE VIDE KRST": Najčemerniji srpski greh
Vladika Nikolaj Velimirović rođen 1881. godine, u selu Lelić nedaleko od Valjeva. NJegovi roditelji, Dragomir i Katarina imali su devetoro dece od kojih su preživela samo dvojica sinova Nikolaj i Dušan, da bi i Dušan poginuo 1914. godine, a Nikolaj se zamonašio. Postao je jedan od najcenjenijih vladika, nije štedeo reči kada hvali naš narod, ali mu nije bilo strano ni da nam uputi po koju kritiku i ukaže na greške koje pravimo.
Bliži se pravi trenutak da posejete božićnu pšenicu: Evo kako da vam ispadne što lepša
Bliži se idealan dan da posejete božićnu pšenicu. Imamo proverene trikove za negu da vam bude najlepša i najgušća, puna sreće!
Komentari(0)