Gromovnik koji vozi vatrena kola – kako je pagansko božanstvo preživelo kao hrišćanski svetac
Na dan Svetog Ilije, 2. avgusta, širom Srbije gromovi paraju nebo, a narod izbegava radove u polju, šumi i kući. “Ne valja dirati zemlju kad Sveti Ilija nosi vatru”, kažu stariji. Ali ko je zapravo Sveti Ilija? Prema tumačenju Veselina Čajkanovića, ovaj svetac je naslednik starog slovenskog boga Peruna – gromovnika i zaštitnika ratnika, čija se moć i dalje oseća u narodnoj svesti.
Ko je bio Perun – bog groma i nebeske pravde
Kod starih Slovena, Perun je bio najviši bog – gospodar groma, munje i neba. Njegova borba sa zmijolikim demonom Velesom, gospodarom podzemlja i stoke, simbolizovala je večnu borbu dobra i zla, neba i zemlje. Kada bi munja udarila, narod je verovao da je Perun pogodio demona koji se krio u drvetu, staji ili vodi.
Možda vas zanima:
ČAJKANOVIĆEVO VEROVANJE Dani kada narod veruje da se molitve čuju jače
U srpskom narodnom kalendaru postoje dani kada se kaže da se „otvaraju nebesa“. U tom trenutku, ni molitva ne mora da se izgovori naglas – dovoljno je da je srce spremno
Zapis – sveto drvo koje čuva selo pred zimu
U srpskoj tradiciji, naročito na jugu i zapadu Srbije, kraj svakog sela stoji stablo koje se ne seče, ne dira i ne zaboravlja. Kada zima krene niz planinu, zapis ostaje da ćuti, da gleda i da čuva
Možda vas zanima:
ČAJKANOVIĆEVO VEROVANJE Dani kada narod veruje da se molitve čuju jače
U srpskom narodnom kalendaru postoje dani kada se kaže da se „otvaraju nebesa“. U tom trenutku, ni molitva ne mora da se izgovori naglas – dovoljno je da je srce spremno
Zapis – sveto drvo koje čuva selo pred zimu
U srpskoj tradiciji, naročito na jugu i zapadu Srbije, kraj svakog sela stoji stablo koje se ne seče, ne dira i ne zaboravlja. Kada zima krene niz planinu, zapis ostaje da ćuti, da gleda i da čuva
Možda vas zanima:
ČAJKANOVIĆEVO VEROVANJE Dani kada narod veruje da se molitve čuju jače
U srpskom narodnom kalendaru postoje dani kada se kaže da se „otvaraju nebesa“. U tom trenutku, ni molitva ne mora da se izgovori naglas – dovoljno je da je srce spremno
Zapis – sveto drvo koje čuva selo pred zimu
U srpskoj tradiciji, naročito na jugu i zapadu Srbije, kraj svakog sela stoji stablo koje se ne seče, ne dira i ne zaboravlja. Kada zima krene niz planinu, zapis ostaje da ćuti, da gleda i da čuva
Hrišćanstvo preimenovalo – ali nije zaboravilo
Dolaskom hrišćanstva, bog Perun nije nestao. Crkva je njegov lik prenela u novog sveca – Svetog Iliju. Umesto sekire i munje, Ilija sada vozi vatrena kola i kažnjava grešnike gromom. I dalje se, kao i kod Peruna, veruje da je grom “pravda s neba”. Na dan Svetog Ilije, strogo se poštuje zabrana rada – kao ostatak drevnog straha od božanske kazne.
Narodna praksa: bežanje od groma i skrivanje ispod ikone
U selima se i dalje može čuti da ne valja držati metalne predmete ili ogledala na otvorenom kada grmi. U nekim krajevima, veruje se da treba pokriti ogledala platnom ili prekrstiti vrata kuće da “grom ne uđe”. Sve to potiče iz paganskog straha od Perunove sile.
Grom kao božanski znak
Za razliku od modernog viđenja groma kao meteorološke pojave, u narodnoj religiji on je ostao znak – upozorenje, kazna, ponekad čak i blagoslov ako pogodi “zlo mesto”. Tako Sveti Ilija i danas putuje nebom, a staro božanstvo Perun živi – pod novim imenom, ali sa starom snagom.
Šta se nosilo za slavu nekad, a šta sad: Iznenadićete se
Šta se nosi za slavu i kome se kakav poklon daruje? Sigurno ste se i vi nekad našli u dilemi, s obzirom na to da je danas gotovo nepristojno ići praznih ruku.
Zašto se veš nije kačio u zoru: Stari običaj koji je čuvao dom od senki
U narodnom verovanju, zora nije bila vreme za posao, već za tišinu i pažnju. A veš, naročito mokar, nije se isticao kad sunce još nije reklo svoje
Čudesna Studenica: Manastir zbog kog je reka sama promenila tok
Kada je Stefan Nemanja gradio svoju zadužbinu, reka Studenica išla je drugim putem. A onda je, prema predanju, „sama skrenula“ da opere temelje svetinje
Ko je bila kneginja Milica pre nego što je postala monahinja?
Nije bila samo Lazarova žena. Bila je i državnik, majka, zaveštateljka, pregovarač – i žena koja je vladala Srbijom kad niko drugi nije smeo
Zašto manastir Manasija ima zidine kao tvrđava: Kada crkva postane zamak
Jedna od najvećih srpskih svetinja okružena je visokim bedemima i kulama kao srednjovekovni grad. I nije slučajno – despot Stefan Lazarević znao je da vera mora biti zaštićena kao i država
Komentari(0)