Gromovnik koji vozi vatrena kola – kako je pagansko božanstvo preživelo kao hrišćanski svetac
Na dan Svetog Ilije, 2. avgusta, širom Srbije gromovi paraju nebo, a narod izbegava radove u polju, šumi i kući. “Ne valja dirati zemlju kad Sveti Ilija nosi vatru”, kažu stariji. Ali ko je zapravo Sveti Ilija? Prema tumačenju Veselina Čajkanovića, ovaj svetac je naslednik starog slovenskog boga Peruna – gromovnika i zaštitnika ratnika, čija se moć i dalje oseća u narodnoj svesti.
Ko je bio Perun – bog groma i nebeske pravde
Kod starih Slovena, Perun je bio najviši bog – gospodar groma, munje i neba. Njegova borba sa zmijolikim demonom Velesom, gospodarom podzemlja i stoke, simbolizovala je večnu borbu dobra i zla, neba i zemlje. Kada bi munja udarila, narod je verovao da je Perun pogodio demona koji se krio u drvetu, staji ili vodi.
Možda vas zanima:
UKLETI SRPSKI ZAMAK Na svakog Sv. Iliju dešava se ista stvar
Vojvođanski dvorac Kapetanovo nalazi se na području opštine Plandište u blizini sela Stari Lec.
Letnje zatišje u crkvi: Zašto se pred Ilindan u nekim selima ne oglašava zvono
U seoskim crkvama u pojedinim krajevima Srbije postoji neobičan običaj: nekoliko dana pred Ilindan, zvona se ne oglašavaju. Veruje se da u to vreme „nebo sluša nešto drugo“ i da tišina ne sme biti prekinuta.
Možda vas zanima:
UKLETI SRPSKI ZAMAK Na svakog Sv. Iliju dešava se ista stvar
Vojvođanski dvorac Kapetanovo nalazi se na području opštine Plandište u blizini sela Stari Lec.
Letnje zatišje u crkvi: Zašto se pred Ilindan u nekim selima ne oglašava zvono
U seoskim crkvama u pojedinim krajevima Srbije postoji neobičan običaj: nekoliko dana pred Ilindan, zvona se ne oglašavaju. Veruje se da u to vreme „nebo sluša nešto drugo“ i da tišina ne sme biti prekinuta.
Možda vas zanima:
UKLETI SRPSKI ZAMAK Na svakog Sv. Iliju dešava se ista stvar
Vojvođanski dvorac Kapetanovo nalazi se na području opštine Plandište u blizini sela Stari Lec.
Letnje zatišje u crkvi: Zašto se pred Ilindan u nekim selima ne oglašava zvono
U seoskim crkvama u pojedinim krajevima Srbije postoji neobičan običaj: nekoliko dana pred Ilindan, zvona se ne oglašavaju. Veruje se da u to vreme „nebo sluša nešto drugo“ i da tišina ne sme biti prekinuta.
Hrišćanstvo preimenovalo – ali nije zaboravilo
Dolaskom hrišćanstva, bog Perun nije nestao. Crkva je njegov lik prenela u novog sveca – Svetog Iliju. Umesto sekire i munje, Ilija sada vozi vatrena kola i kažnjava grešnike gromom. I dalje se, kao i kod Peruna, veruje da je grom “pravda s neba”. Na dan Svetog Ilije, strogo se poštuje zabrana rada – kao ostatak drevnog straha od božanske kazne.
Narodna praksa: bežanje od groma i skrivanje ispod ikone
U selima se i dalje može čuti da ne valja držati metalne predmete ili ogledala na otvorenom kada grmi. U nekim krajevima, veruje se da treba pokriti ogledala platnom ili prekrstiti vrata kuće da “grom ne uđe”. Sve to potiče iz paganskog straha od Perunove sile.
Grom kao božanski znak
Za razliku od modernog viđenja groma kao meteorološke pojave, u narodnoj religiji on je ostao znak – upozorenje, kazna, ponekad čak i blagoslov ako pogodi “zlo mesto”. Tako Sveti Ilija i danas putuje nebom, a staro božanstvo Perun živi – pod novim imenom, ali sa starom snagom.
Recept: Tarana sa orasima i medom – slatko jelo iz sirotinjske kuhinje koje danas pravi samo poneka baka
Nije ni kolač, ni doručak, a hranila je generacije. Slatka tarana sa orasima i medom bila je jelo za dane kad nema puno – ali ima duše, volje i tople vode
Zaboravljeni običaj: U novembru se ne ostavlja kuća prazna, makar „da pas laje“
Kada su dani kratki, a noći duge, u srpskom narodu se znalo – kuća ne sme da ostane sama. Makar neko da prespava, da se čuje glas, da pas zalaje. Tišina kuće bez duše zimi se smatrala lošim znakom.
Zrno u kesi, češalj pod jastuk: Predmeti koje su žene u novembru stavljale „za sreću“
U narodnom verovanju, novembar je vreme kada se duša zatvara, a kuća mora da se „utvrdi“ sitnicama koje znače mnogo – obični predmeti koji štite dom, decu i zdravlje
Jesenje „prespavalice“: Kako su naši stari čuvali zdravlje snom do Nikoljdana
U narodnom verovanju, od Aranđelovdana do Nikoljdana ne leže se kasno, ne ustaje se rano, i ne budi se dete iz sna – jer se u snu odmara ne samo telo, već i duša pred zimu
Zašto se u kući ne peva naglas u novembru: Vreme tihe reči i sabranosti
U narodnoj tradiciji, novembar nije mesec za pesmu. To je vreme kada se povlači duša, spušta pogled i čuva tišina – jer kad priroda utihne, ni čovek ne bi trebalo da viče
Komentari(0)