U srpskom narodnom kalendaru postoje dani kada se kaže da se „otvaraju nebesa“. U tom trenutku, ni molitva ne mora da se izgovori naglas – dovoljno je da je srce spremno
U narodnoj tradiciji, vreme nije tek sat i dan – već duhovni prostor koji se menja. Postoje trenuci u godini kada se veruje da nebo stoji bliže zemlji, kada se molitve „brže prime“, a misli imaju veću težinu. Takvi dani nazivaju se u narodu „dani kad se otvaraju nebesa“.
To nisu izmišljene slike. U narodnom kalendaru, zabeleženi su kao duhovni pragovi – trenutci kada između sveta vidljivog i nevidljivog postoji otvor, često nevidljiv, ali prisutan. Tada ljudi ćute, gledaju u nebo, pale sveće i ne traže ništa osim – da budu uslišeni.
Najpoznatiji takvi dani su Bogojavljenje, Božić, Veliki Petak, ali i zimske zadušnice, noći pred Nikoljdan, Aranđelovdan, pa i nekršteni dani. U pojedinim krajevima, stariji još pamte verovanje da kad se otvore nebesa, kroz njih prođe i ono što inače ostane zaglavljeno – molitva, oproštaj, suza, misao.
Možda vas zanima:
Zapis – sveto drvo koje čuva selo pred zimu
U srpskoj tradiciji, naročito na jugu i zapadu Srbije, kraj svakog sela stoji stablo koje se ne seče, ne dira i ne zaboravlja. Kada zima krene niz planinu, zapis ostaje da ćuti, da gleda i da čuva
Magija zelenog sveta: Zašto je srpski seljak verovao da biljke leče, proriču sudbinu i prizivaju natprirodne sile
Od drena i bosiljka do gloga i vrbe: Detaljna analiza Veselina Čajkanovića o kultnom značaju bilja u srpskim narodnim verovanjima, mnogo pre nego što je nauka otkrila njihova svojstva.
Možda vas zanima:
Zapis – sveto drvo koje čuva selo pred zimu
U srpskoj tradiciji, naročito na jugu i zapadu Srbije, kraj svakog sela stoji stablo koje se ne seče, ne dira i ne zaboravlja. Kada zima krene niz planinu, zapis ostaje da ćuti, da gleda i da čuva
Magija zelenog sveta: Zašto je srpski seljak verovao da biljke leče, proriču sudbinu i prizivaju natprirodne sile
Od drena i bosiljka do gloga i vrbe: Detaljna analiza Veselina Čajkanovića o kultnom značaju bilja u srpskim narodnim verovanjima, mnogo pre nego što je nauka otkrila njihova svojstva.
Možda vas zanima:
Zapis – sveto drvo koje čuva selo pred zimu
U srpskoj tradiciji, naročito na jugu i zapadu Srbije, kraj svakog sela stoji stablo koje se ne seče, ne dira i ne zaboravlja. Kada zima krene niz planinu, zapis ostaje da ćuti, da gleda i da čuva
Magija zelenog sveta: Zašto je srpski seljak verovao da biljke leče, proriču sudbinu i prizivaju natprirodne sile
Od drena i bosiljka do gloga i vrbe: Detaljna analiza Veselina Čajkanovića o kultnom značaju bilja u srpskim narodnim verovanjima, mnogo pre nego što je nauka otkrila njihova svojstva.
Često se verovalo da se to dešava u noći, i da ako se tada poželi nešto – ali iz srca, bez sebičnosti – Bog ne pita da li si glasno rekao. Zna.
U nekim selima, običaj je bio da se u takve dane ne spava odmah, već da se ostane budan do ponoći. Ne zbog sujeverja, već da bi se „dočekalo kada duša može da prođe“. Domaćice bi ostavile upaljeno kandilo, stariji bi sedeli uz oganj, i bez reči gledali u plamen.
Govori se da nema veće molitve od tihe želje u pravom trenutku. A kada su „otvorena nebesa“, kako su govorili stari, ni reč ne mora – kad je srce puno.
Senke zimskog ciklusa: Kad se dan skrati, a duhovni svet približi
U narodnoj religiji, zima nije samo sezona – već vreme kada „nevidljivi svet hoda bliže ljudima“. Od Nikoljdana do Bogojavljenja, svaki korak se pravi s merom
Zapis – sveto drvo koje čuva selo pred zimu
U srpskoj tradiciji, naročito na jugu i zapadu Srbije, kraj svakog sela stoji stablo koje se ne seče, ne dira i ne zaboravlja. Kada zima krene niz planinu, zapis ostaje da ćuti, da gleda i da čuva
Krštenje i prvi rođendan deteta o jednom trošku: Gde je granica između tradicije i pomodarstva
Proslava i obeležavanje prvog rođendana deteta je poseban trenutak za roditelje koji će pamtiti celog života. Međutim, u poslednje vreme je praksa da se ujedno i krštenje 'obavi' taj dan, pa se napravi proslava u jednom, kada je radost duplo veća. Ipak, da li je to preporučljivo?
Manastir Sveti Nikola u Kuršumliji: Zaboravljena svetinja iznad dve reke i pod dva carstva
U zimskim danima, kada su staze zaleđene, ovaj manastir izgleda kao da se vraća u vek iz kog je potekao. Prvi zadužbinar Stefana Nemanje, nekada centar srpske države, danas stoji tih, ali nepokolebljiv
Kad prođe Sveti Nikola, reč mora da omekša: Tišina u kući donosi mir za praznike
U danima između Nikoljdana i Božića naši stari su znali – ne viče se u kući, ne raspravlja se za stolom, a deca se ne kažnjavaju. Mir u domu počinje rečima, a ne prazničnim ukrasima
Komentari(0)