Iznad Negotinske krajine, na uzvišenju sa pogledom na beskrajne čokote, nalazi se kameni krst oko kojeg se i danas okupljaju vinogradari pred prolećne radove
Na nekoliko kilometara od centra Negotina, iznad sela Bukovo, nalazi se Golo brdo – brežuljak na čijem vrhu stoji kamen-kameniti krst, postavljen krajem 19. veka, kao znak zahvalnosti i molitve za rodnu godinu. Odatle se vidi ceo vinorodni kraj – dolina Timoka, Bukovski vinogradi, pa čak i obrisi Bugarske.
Ono što ovaj krst izdvaja nije samo pogled, već i običaj koji je preživeo sve režime, ratove i zaborave: blagosiljanje loze, koje se održava svake godine krajem februara ili početkom marta, pred prvu rezidbu.
Običaj sa mirisom vina i tamjana
Možda vas zanima:
Selo Rajac kod Negotina: Jedino mesto u Srbiji gde su vinske podrume zidali pre kuća
U selu gde je vino bilo važnije od krova nad glavom, i danas stoje kameni podrumi iz 18. veka – podignuti pre nego što su meštani zidali sopstvene domove
Selo Stanišinci – jedino selo u Srbiji gde se i danas priča vlaški jezik
Mesto gde se tradicija, jezik i kultura vekovima prenose s kolena na koleno
Možda vas zanima:
Selo Rajac kod Negotina: Jedino mesto u Srbiji gde su vinske podrume zidali pre kuća
U selu gde je vino bilo važnije od krova nad glavom, i danas stoje kameni podrumi iz 18. veka – podignuti pre nego što su meštani zidali sopstvene domove
Selo Stanišinci – jedino selo u Srbiji gde se i danas priča vlaški jezik
Mesto gde se tradicija, jezik i kultura vekovima prenose s kolena na koleno
Možda vas zanima:
Selo Rajac kod Negotina: Jedino mesto u Srbiji gde su vinske podrume zidali pre kuća
U selu gde je vino bilo važnije od krova nad glavom, i danas stoje kameni podrumi iz 18. veka – podignuti pre nego što su meštani zidali sopstvene domove
Selo Stanišinci – jedino selo u Srbiji gde se i danas priča vlaški jezik
Mesto gde se tradicija, jezik i kultura vekovima prenose s kolena na koleno
Na dan obeležavanja, meštani i vinogradari iz cele okoline okupljaju se oko krsta. Donose vino, sveće, grančice loze i pogače. Sveštenik iz Bukova ili Negotina služi molitvu za blagoslov roda, a zatim se simbolično oreže loza i pokropi vinom.
– Ovo radimo da bi godina bila plodna, da loza ne oboli i da bude zdrav rod, kaže lokalni vinogradar Mića, koji svake godine donosi i vino od svoje tamjanike.
Vinogradi koji ne trpe brzinu
Bukovski vinogradi su poznati po autohtonim sortama: tamjanici, prokupcu, bagrini i začinki. Neke čokote su stare i po 60–70 godina. Sve se radi ručno – od vezivanja, preko okopavanja, do berbe. Vino iz ovog kraja ima specifičan karakter, jer potiče sa sunčanih, ali vetrovitih padina, sa dosta kamena i malo vlage.
Upravo zato se veruje da blagoslov loze nije samo običaj, već i način da se pomiri rad čoveka i snaga prirode.
Kako doći i kad posetiti?
Do Golog brda vodi makadamski put iz sela Bukovo, a do vrha se dolazi laganom šetnjom (oko 20 minuta hoda). Najlepši period za posetu je u rano proleće i početkom jeseni, kada je nebo čisto, a vinogradi u punoj boji.
NAJSREĆNIJA SRPSKA IMENA: Ne zna se koje ima moćnije značenje
Biranje imena za dete jedan je od najuzbudljivijih životnih zadataka.
TRI NAJVEĆA GREHA KOJA MOŽETE DA NAPRAVITE DOK POSTITE: Patrijarh Pavle ih je smatrao jako opasnim
Prema patrijarhu Pavlu, postoje 3 najveća greha tokom Božićnog posta.
Da li znate šta treba da uradite sa svećama nakon venčanja? Mnogi ih bacaju a ne znaju da čine grešku, evo kad mogu pomoći mladencima
Kako ističe ruski jeromonah Serafim (Kalugin), ove sveće su porodična svetinja i imaju poseban značaj
ZLA KOB PORODICE: Zašto su Karađorđevići promenili slavu?
Dinastija Karađorđević 13. decembra obeležava svoju krsnu slavu, Sv. Apostola Andriju Prvozvanog. Međutim, to nije bila i slava Karađorđa i njegovih sinova koji su slavili Sv. Klimenta (8.12.). U nastavku teksta pročitajte manje poznate istorijske činjenice i okolnosti pod kojima je Petar Karađorđević 1890. godine, promenio slavu i zaštitnika porodičnog doma odabrao svetog apostola.
Zašto je patrijarh Pavle uvek kupio mrvice hleba sa stola
Bio je svetac koji je hodao među nama
Komentari(0)