U ovom selu kod Valjeva čvarci se kuvaju 8 sati, a svaka nit se izvlači ručno – bez prese, bez žurbe, i bez kompromisa
U selu Gornja Toplica, nadomak Valjeva, još uvek postoji nekoliko domaćinstava koja se ozbiljno bave pravljenjem duvan čvaraka – onih pravih, tamnih, hrskavih, „kao konac iz ruke“. Iako ih danas mnogi prodaju pod tim imenom, malo ko zna kako zapravo izgleda proces koji traje čitav dan, i zahteva strpljenje, preciznost i iskustvo.
Na kazanu, pod vedrim nebom
Pravi duvan čvarci se kuvaju u velikom kazanima, na otvorenom, uz neprekidno mešanje i skidanje pene. Samo topljenje traje oko 3–4 sata, a onda kreće najvažniji deo – ručna obrada, kada se mast pažljivo odvaja, a sitni komadi mesa i kožice mešaju i „duvane“ drvenim kašikama dok se ne pretvore u tanke, zlatnosmeđe niti.
Možda vas zanima:
OVAKO NASTAJU "BOMBONE OD SVINJE" Srpski čvarci po ukusu i kvalitetu jedinstveni u celom svetu!
Sa prvim hladnim danima srpski domaćini već razmišljaju kako da zagreju stomak.
Nekada hrana za sirotinju, a danas delikates koji se kupuje na grame: Paprena cena čvaraka u Srbiji, kilogram košta skoro 2.000 dinara
Prethodnih meseci sve je poksupelo, ali visoko na listi namirnca sa novim paprenim cenama jeste svinjska mast, a samim tim i čvarci.
Možda vas zanima:
OVAKO NASTAJU "BOMBONE OD SVINJE" Srpski čvarci po ukusu i kvalitetu jedinstveni u celom svetu!
Sa prvim hladnim danima srpski domaćini već razmišljaju kako da zagreju stomak.
Nekada hrana za sirotinju, a danas delikates koji se kupuje na grame: Paprena cena čvaraka u Srbiji, kilogram košta skoro 2.000 dinara
Prethodnih meseci sve je poksupelo, ali visoko na listi namirnca sa novim paprenim cenama jeste svinjska mast, a samim tim i čvarci.
Možda vas zanima:
OVAKO NASTAJU "BOMBONE OD SVINJE" Srpski čvarci po ukusu i kvalitetu jedinstveni u celom svetu!
Sa prvim hladnim danima srpski domaćini već razmišljaju kako da zagreju stomak.
Nekada hrana za sirotinju, a danas delikates koji se kupuje na grame: Paprena cena čvaraka u Srbiji, kilogram košta skoro 2.000 dinara
Prethodnih meseci sve je poksupelo, ali visoko na listi namirnca sa novim paprenim cenama jeste svinjska mast, a samim tim i čvarci.
– Nema prese. Sve se radi na vatri, i moraš da osetiš kada su gotovi – u nosu, ne na satu, kaže domaćin Živorad, čija porodica čuva recept već četiri generacije.
Ukus koji ne laže
Duvan čvarci iz ovog kraja su slani taman koliko treba, nikada gorki, niti žilavi. Imaju karakterističnu teksturu – kad ih pritisnete, škripnu pod prstima. Iako ih je nekada jelo samo domaćinstvo, danas se šalju i po Evropi – najčešće u Švajcarsku i Nemačku, gde ih naručuju ljudi poreklom iz Srbije koji znaju razliku između pravih i „market“ verzija.
Zanat koji izumire – ali ne bez borbe
Zbog dužine procesa i male isplativosti, sve je manje onih koji se ozbiljno bave ovim zanatom. Mlađe generacije ne prepoznaju potencijal – ali zato turisti i gurmani dolaze sve češće. Tokom zimskih meseci, Gornja Toplica postaje destinacija za ljubitelje autentične hrane, a pojedine porodice organizuju i radionice pravljenja čvaraka za goste.
Da li znate šta treba da uradite sa svećama nakon venčanja? Mnogi ih bacaju a ne znaju da čine grešku, evo kad mogu pomoći mladencima
Kako ističe ruski jeromonah Serafim (Kalugin), ove sveće su porodična svetinja i imaju poseban značaj
ZLA KOB PORODICE: Zašto su Karađorđevići promenili slavu?
Dinastija Karađorđević 13. decembra obeležava svoju krsnu slavu, Sv. Apostola Andriju Prvozvanog. Međutim, to nije bila i slava Karađorđa i njegovih sinova koji su slavili Sv. Klimenta (8.12.). U nastavku teksta pročitajte manje poznate istorijske činjenice i okolnosti pod kojima je Petar Karađorđević 1890. godine, promenio slavu i zaštitnika porodičnog doma odabrao svetog apostola.
Zašto je patrijarh Pavle uvek kupio mrvice hleba sa stola
Bio je svetac koji je hodao među nama
Koja imena su Srbi davali deci u vreme turske vladavine?
Mnoga stara, arhaična imena se danas vraćaju u modu. Ipak, kada zađemo dalje u prošlost i našu istoriju, možemo da pronađemo mnoga koja deluju vrlo neobično i nesvakidašnje za srpsko područje, a opet inspirativno za buduće roditelje koji žele da budu originalni kada su imena za decu u pitanju.
OVO SRPSKO IME SU NAJVIŠE DAVALI RODITELJI DEČACIMA NA SEVERU KOSOVA! Pogledajte samo SIMBOLIKU
Kako navodi, rođeno je 59 dečaka i 49 devojčica
Komentari(0)