Vojislav Ilić Mlađi i zaboravljena poezija o Šumadiji: stihovi u kojima se čuje miris zemlje i zvuk zvona
Vojislav Ilić Mlađi, često u senci slavnog imenjaka, ostavio je snažan pesnički trag u srpskoj književnosti početkom 20. veka. Njegove pesme o Šumadiji, narodu i običajima danas su nepravedno zaboravljene, iako su svedočanstvo o vremenu u kojem se narodna duša pretakala u stih.
Rođen 1877. godine, a preminuo 1944, Vojislav Ilić Mlađi je bio pesnik, prozni pisac, esejista i akademik. Iako je njegovo ime često brkano sa slavnim pesnikom Vojislavom Ilićem (1857–1894), njih dvojica nisu bili u srodstvu. Međutim, i mlađi Vojislav je ostavio dubok trag, naročito kroz patriotsku i seosku liriku.
Poezija o Šumadiji – priroda kao svetinja
Posebno se ističe njegov zbir stihova o Šumadiji, selima, litijama, vašarima i svakodnevici srpskog sela. Pesme poput „U dolini Gruže“, „Zemlja naših dedova“ i „Na Miholjskoj litiji“ pune su slike:
Možda vas zanima:
Antonio napustio južnu Italiju, zbog Dušice se preselio u Šumadiju pa krstio i dobio ime Stefan: Nesvakidašnja ljubavna priča dvoje mladih - sada se zajedno bave seoskim turizmom
Da ljubav zaista nema granice na svom ličnom primeru pokazao je mladi Italijan Antonio, koji je zbog jedne Dušice promenio život, zemlju, pa čak i veru. Prešao je u pravoslavlje, krstio se i čak dobio i kršteno ime Sefan. Menjao je južnu Italiju za živopisnu Šumadiju.
BEZ ŠUMADIJE NE BI BILO SRBIJE Tu su rođene velike srpske vojskovođe koje su pokrenule narod protiv Turaka!
U stvaranju moderne srpske države najveći značaj imala je Šumadija i ljudi sa tog područja. Sretenje - Dan državnosti Srbije, najveći državni praznik, slavi se u znak sećanja na dva centralna trenutka u kulturno-istorijskom identitetu Srba.
Možda vas zanima:
Antonio napustio južnu Italiju, zbog Dušice se preselio u Šumadiju pa krstio i dobio ime Stefan: Nesvakidašnja ljubavna priča dvoje mladih - sada se zajedno bave seoskim turizmom
Da ljubav zaista nema granice na svom ličnom primeru pokazao je mladi Italijan Antonio, koji je zbog jedne Dušice promenio život, zemlju, pa čak i veru. Prešao je u pravoslavlje, krstio se i čak dobio i kršteno ime Sefan. Menjao je južnu Italiju za živopisnu Šumadiju.
BEZ ŠUMADIJE NE BI BILO SRBIJE Tu su rođene velike srpske vojskovođe koje su pokrenule narod protiv Turaka!
U stvaranju moderne srpske države najveći značaj imala je Šumadija i ljudi sa tog područja. Sretenje - Dan državnosti Srbije, najveći državni praznik, slavi se u znak sećanja na dva centralna trenutka u kulturno-istorijskom identitetu Srba.
Možda vas zanima:
Antonio napustio južnu Italiju, zbog Dušice se preselio u Šumadiju pa krstio i dobio ime Stefan: Nesvakidašnja ljubavna priča dvoje mladih - sada se zajedno bave seoskim turizmom
Da ljubav zaista nema granice na svom ličnom primeru pokazao je mladi Italijan Antonio, koji je zbog jedne Dušice promenio život, zemlju, pa čak i veru. Prešao je u pravoslavlje, krstio se i čak dobio i kršteno ime Sefan. Menjao je južnu Italiju za živopisnu Šumadiju.
BEZ ŠUMADIJE NE BI BILO SRBIJE Tu su rođene velike srpske vojskovođe koje su pokrenule narod protiv Turaka!
U stvaranju moderne srpske države najveći značaj imala je Šumadija i ljudi sa tog područja. Sretenje - Dan državnosti Srbije, najveći državni praznik, slavi se u znak sećanja na dva centralna trenutka u kulturno-istorijskom identitetu Srba.
crkvenih zvona u jesenjem sumraku
mirisa suvih šljiva i svežeg hleba
tihe tuge zbog odlaska mladića u rat
snage narodne vere u bolje sutra
Njegovi stihovi nisu patetični, već realistični i dirljivo jednostavni, puni ljubavi prema zemlji i ljudima.
„Gde su ruke, oru, sede, / gde su noge, idu, kose, / gde sve miriše na žulj, / al’ i na molitvu posnu.“
(iz neobjavljene pesme „Šumadijska“)
Veza sa Topolom, Gružom i Levčom
Vojislav Ilić Mlađi je često boravio i pisao o mestima u srcu Srbije: Topoli, Gornjem Milanovcu, Kniću. Bio je fasciniran kombinacijom narodnog običaja i religijskog osećanja, pa su njegove pesme često vezane za crkvene praznike, zadušnice, vašare i svadbe.
Zbirka pesama „Naš narod i naša zemlja“, objavljena 1933. godine, danas se teško nalazi u knjižarama, ali je dostupna u Narodnoj biblioteci Srbije i na digitalnim platformama.
Zaboravljena inspiracija
Iako je bio član Srpske kraljevske akademije i jedan od važnijih pesnika svog vremena, danas se Vojislav Ilić Mlađi retko pominje u školskim programima. Njegova poezija može biti izuzetna inspiracija za razumevanje Srbije između dva rata, naročito u literarnoj obradi sela, vere i narodne duše.
Njegova dela zaslužuju ponovnu pažnju, kako u obrazovnom sistemu, tako i u savremenim interpretacijama – jer se u njima nalazi autentičan zapis o duhovnom pejzažu Srbije.
Srbi na grob za Zadušnice prostiru stolnjake kao da je slava: Sveštenik otkrio koji je stav Srpske pravoslavne crkve o bizarnom običaju
U mnogim sredinama u Srbiji na groblje se za Zadušnice pored sveća iznosi i mnogo hrane.
Zašto se gledalo da li se dim diže pravo: Znak dobra, zla i tihe poruke neba
U staroj srpskoj tradiciji dim nije bio samo posledica vatre – bio je poruka, predskazanje i pokazatelj duhovnog stanja kuće i naroda
Zašto se ognjište nije gasilo ni leti: Tajna plamena koji čuva kuću i dušu
Ognjište u staroj srpskoj kući bilo je više od mesta za vatru – bilo je srce doma, molitva predaka i tiha zaštita od svakog zla
Danas su Mitrovske zadušnice: Dan kada duše predaka dolaze da vide jesmo li ih zaboravili
U tišini groblja, uz sveću, koljivo i molitvu, Srbi danas obeležavaju dan koji nije ni tuga ni praznik – već veza između nas i onih koji su nas gledali kad smo prvi put udahnuli
Turci su raskopali Skenderbegov grob i kosti nosili kao amajliju: Albanski nacionalni heroj je Srbin, njegova porodica počiva u Hilandaru
Đurađ Kastriot je rođen u porodici srpskog porekla. Otac mu se zvao Ivan, a majka Vojislava (Vojsava). Ivan i Vojislava imali su četiri sina i pet kćeri. Zvali su se Repoš, Staniša, Konstantin, Đurađ, Mara, Jela, Angelina, Vlajica i Mamica.
Komentari(0)