Vojislav Ilić Mlađi i zaboravljena poezija o Šumadiji: stihovi u kojima se čuje miris zemlje i zvuk zvona
Vojislav Ilić Mlađi, često u senci slavnog imenjaka, ostavio je snažan pesnički trag u srpskoj književnosti početkom 20. veka. Njegove pesme o Šumadiji, narodu i običajima danas su nepravedno zaboravljene, iako su svedočanstvo o vremenu u kojem se narodna duša pretakala u stih.
Rođen 1877. godine, a preminuo 1944, Vojislav Ilić Mlađi je bio pesnik, prozni pisac, esejista i akademik. Iako je njegovo ime često brkano sa slavnim pesnikom Vojislavom Ilićem (1857–1894), njih dvojica nisu bili u srodstvu. Međutim, i mlađi Vojislav je ostavio dubok trag, naročito kroz patriotsku i seosku liriku.
Poezija o Šumadiji – priroda kao svetinja
Posebno se ističe njegov zbir stihova o Šumadiji, selima, litijama, vašarima i svakodnevici srpskog sela. Pesme poput „U dolini Gruže“, „Zemlja naših dedova“ i „Na Miholjskoj litiji“ pune su slike:
Možda vas zanima:
Apartman 30 evra, a čitava kuća za 60: Planina u srcu Šumadije je prava oaza mira za svačiji džep
Osim što je prava prirodna oaza, koja odiše mirom i lepotom, planina Kosmaj je takođe i prava riznica kad je u pittanju kulturno-istorijsko nasleđe
TAJNA SAVRŠENE PROJE NIJE U SIRU: Zašto Šumadinci dodaju OVAJ SASTOJAK i kako je jedu naopako
U svakoj kući se sprema proja, ali samo se u nekim delovima Srbije zna istinski recept naših baka. Zaboravite sve što ste čuli – majstori šumadijske kuhinje kriju jedan dodatak, ali i čudan ritual konzumacije koji daje poseban "šmek".
Možda vas zanima:
Apartman 30 evra, a čitava kuća za 60: Planina u srcu Šumadije je prava oaza mira za svačiji džep
Osim što je prava prirodna oaza, koja odiše mirom i lepotom, planina Kosmaj je takođe i prava riznica kad je u pittanju kulturno-istorijsko nasleđe
TAJNA SAVRŠENE PROJE NIJE U SIRU: Zašto Šumadinci dodaju OVAJ SASTOJAK i kako je jedu naopako
U svakoj kući se sprema proja, ali samo se u nekim delovima Srbije zna istinski recept naših baka. Zaboravite sve što ste čuli – majstori šumadijske kuhinje kriju jedan dodatak, ali i čudan ritual konzumacije koji daje poseban "šmek".
Možda vas zanima:
Apartman 30 evra, a čitava kuća za 60: Planina u srcu Šumadije je prava oaza mira za svačiji džep
Osim što je prava prirodna oaza, koja odiše mirom i lepotom, planina Kosmaj je takođe i prava riznica kad je u pittanju kulturno-istorijsko nasleđe
TAJNA SAVRŠENE PROJE NIJE U SIRU: Zašto Šumadinci dodaju OVAJ SASTOJAK i kako je jedu naopako
U svakoj kući se sprema proja, ali samo se u nekim delovima Srbije zna istinski recept naših baka. Zaboravite sve što ste čuli – majstori šumadijske kuhinje kriju jedan dodatak, ali i čudan ritual konzumacije koji daje poseban "šmek".
crkvenih zvona u jesenjem sumraku
mirisa suvih šljiva i svežeg hleba
tihe tuge zbog odlaska mladića u rat
snage narodne vere u bolje sutra
Njegovi stihovi nisu patetični, već realistični i dirljivo jednostavni, puni ljubavi prema zemlji i ljudima.
„Gde su ruke, oru, sede, / gde su noge, idu, kose, / gde sve miriše na žulj, / al’ i na molitvu posnu.“
(iz neobjavljene pesme „Šumadijska“)
Veza sa Topolom, Gružom i Levčom
Vojislav Ilić Mlađi je često boravio i pisao o mestima u srcu Srbije: Topoli, Gornjem Milanovcu, Kniću. Bio je fasciniran kombinacijom narodnog običaja i religijskog osećanja, pa su njegove pesme često vezane za crkvene praznike, zadušnice, vašare i svadbe.
Zbirka pesama „Naš narod i naša zemlja“, objavljena 1933. godine, danas se teško nalazi u knjižarama, ali je dostupna u Narodnoj biblioteci Srbije i na digitalnim platformama.
Zaboravljena inspiracija
Iako je bio član Srpske kraljevske akademije i jedan od važnijih pesnika svog vremena, danas se Vojislav Ilić Mlađi retko pominje u školskim programima. Njegova poezija može biti izuzetna inspiracija za razumevanje Srbije između dva rata, naročito u literarnoj obradi sela, vere i narodne duše.
Njegova dela zaslužuju ponovnu pažnju, kako u obrazovnom sistemu, tako i u savremenim interpretacijama – jer se u njima nalazi autentičan zapis o duhovnom pejzažu Srbije.
UBIJAO ZA TITA, SKONČAO U BEDI: Jugoslovenski Džejms Bond
Život Karate Boba zauvek se promenio kada je odbio da izvrši naređenje o likvidaciji mete u Jugoslaviji, zbog čega je bio primoran da pobegne iz zemlje.
Tajna podzemna pećina kod Orašca: Ovde su ustanici krili barut, oružje i – odluke o sudbini Srbije
Dok su se topovi tresli i krv lila u bojevima, duboko u šumama Šumadije odvijala se jedna tiha, ali presudna borba – borba za opstanak ustanka. Malo poznata pećina kod Orašca služila je Karađorđevim ustanicima kao tajno sklonište, barutana i mesto za donošenje ključnih odluka. Ovaj skriveni kutak istorije i danas postoji, ali o njemu se retko priča.
IME STAROSLOVENSKOG POREKLA KOJE JE KRASILO MNOGE DEČAKE: Danas ga sve ređe čujemo, a ima PRELEPO ZNAČENJE
Takođe se smatra da je ovo ime nastalo od imena Milovan i Milosa
Karađorđe se zaljubio u Jelenu pa je oteo sa 15 godina: Jedva izbegla zločin, a na kraju ispunila poslednju želju
Priča o voždu Karađorđu Petroviću i njegovoj ženi Jeleni nije klasična ljubavna bajka. Naprotiv – puna je strasti, sukoba, nepravdi i teških izbora koje je vreme nametalo. Jelena, žena koja je živela u senci vođe Prvog srpskog ustanka, bila je mnogo više od puke supruge slavnog junaka. Njena sudbina govori o tihoj snazi, boli i borbi za dostojanstvo u vremenu kad žene nisu imale ni glas, ni izbor.
Srpska princeza rodila poslednjeg Romanova: Muža joj boljševici brutalno prebili i bacili ga u jamu, a nju u tamnicu, umrla je zaboravljena od svih
Jelena Karađorđević je bila obrazovana, hrabra, vrlo požrtvovana kako prema Srbiji i interesima Srbije, tako i prema svojoj novoj domovini Rusiji.
Komentari(0)