Vojislav Ilić Mlađi i zaboravljena poezija o Šumadiji: stihovi u kojima se čuje miris zemlje i zvuk zvona
Vojislav Ilić Mlađi, često u senci slavnog imenjaka, ostavio je snažan pesnički trag u srpskoj književnosti početkom 20. veka. Njegove pesme o Šumadiji, narodu i običajima danas su nepravedno zaboravljene, iako su svedočanstvo o vremenu u kojem se narodna duša pretakala u stih.

Rođen 1877. godine, a preminuo 1944, Vojislav Ilić Mlađi je bio pesnik, prozni pisac, esejista i akademik. Iako je njegovo ime često brkano sa slavnim pesnikom Vojislavom Ilićem (1857–1894), njih dvojica nisu bili u srodstvu. Međutim, i mlađi Vojislav je ostavio dubok trag, naročito kroz patriotsku i seosku liriku.
Poezija o Šumadiji – priroda kao svetinja
Posebno se ističe njegov zbir stihova o Šumadiji, selima, litijama, vašarima i svakodnevici srpskog sela. Pesme poput „U dolini Gruže“, „Zemlja naših dedova“ i „Na Miholjskoj litiji“ pune su slike:
Možda vas zanima:

BEZ ŠUMADIJE NE BI BILO SRBIJE Tu su rođene velike srpske vojskovođe koje su pokrenule narod protiv Turaka!
U stvaranju moderne srpske države najveći značaj imala je Šumadija i ljudi sa tog područja. Sretenje - Dan državnosti Srbije, najveći državni praznik, slavi se u znak sećanja na dva centralna trenutka u kulturno-istorijskom identitetu Srba.

DŽIGERANI, ČARAPANI... Kako su stanovnici pojedinih krajeva u Srbiji dobili nadimke
Kako su gradovi i stanovnici dobili pojedinih krajeva dobili svoje zanimljive nadimke.
Možda vas zanima:

BEZ ŠUMADIJE NE BI BILO SRBIJE Tu su rođene velike srpske vojskovođe koje su pokrenule narod protiv Turaka!
U stvaranju moderne srpske države najveći značaj imala je Šumadija i ljudi sa tog područja. Sretenje - Dan državnosti Srbije, najveći državni praznik, slavi se u znak sećanja na dva centralna trenutka u kulturno-istorijskom identitetu Srba.

DŽIGERANI, ČARAPANI... Kako su stanovnici pojedinih krajeva u Srbiji dobili nadimke
Kako su gradovi i stanovnici dobili pojedinih krajeva dobili svoje zanimljive nadimke.
Možda vas zanima:

BEZ ŠUMADIJE NE BI BILO SRBIJE Tu su rođene velike srpske vojskovođe koje su pokrenule narod protiv Turaka!
U stvaranju moderne srpske države najveći značaj imala je Šumadija i ljudi sa tog područja. Sretenje - Dan državnosti Srbije, najveći državni praznik, slavi se u znak sećanja na dva centralna trenutka u kulturno-istorijskom identitetu Srba.

DŽIGERANI, ČARAPANI... Kako su stanovnici pojedinih krajeva u Srbiji dobili nadimke
Kako su gradovi i stanovnici dobili pojedinih krajeva dobili svoje zanimljive nadimke.
crkvenih zvona u jesenjem sumraku
mirisa suvih šljiva i svežeg hleba
tihe tuge zbog odlaska mladića u rat
snage narodne vere u bolje sutra
Njegovi stihovi nisu patetični, već realistični i dirljivo jednostavni, puni ljubavi prema zemlji i ljudima.
„Gde su ruke, oru, sede, / gde su noge, idu, kose, / gde sve miriše na žulj, / al’ i na molitvu posnu.“
(iz neobjavljene pesme „Šumadijska“)
Veza sa Topolom, Gružom i Levčom
Vojislav Ilić Mlađi je često boravio i pisao o mestima u srcu Srbije: Topoli, Gornjem Milanovcu, Kniću. Bio je fasciniran kombinacijom narodnog običaja i religijskog osećanja, pa su njegove pesme često vezane za crkvene praznike, zadušnice, vašare i svadbe.
Zbirka pesama „Naš narod i naša zemlja“, objavljena 1933. godine, danas se teško nalazi u knjižarama, ali je dostupna u Narodnoj biblioteci Srbije i na digitalnim platformama.
Zaboravljena inspiracija
Iako je bio član Srpske kraljevske akademije i jedan od važnijih pesnika svog vremena, danas se Vojislav Ilić Mlađi retko pominje u školskim programima. Njegova poezija može biti izuzetna inspiracija za razumevanje Srbije između dva rata, naročito u literarnoj obradi sela, vere i narodne duše.
Njegova dela zaslužuju ponovnu pažnju, kako u obrazovnom sistemu, tako i u savremenim interpretacijama – jer se u njima nalazi autentičan zapis o duhovnom pejzažu Srbije.

Ko je odlučio da Dositej Obradović i Vuk Stefanović Karadžić počivaju rame uz rame? Večnost spojila pismenost pod istim drvetom tišine
Mada su se u životu razmimoilazili u mišljenjima, Dositej Obradović i Vuk Stefanović Karadžić danas leže jedan pored drugog — simbolično ujedinjeni u smrti. Njihova večna kuća nalazi se u porti Saborne crkve u Beogradu, mestu koje nosi više značenja nego što se na prvi pogled čini.

U senci kneza Lazara: Tajanstveni život vojvode Ivana Kosančića
Ime mu se šapuće u stihovima, ali istorija o njemu gotovo da ćuti. Ivan Kosančić je jedan od najmističnijih srpskih junaka — slavljen u epskim pesmama, ali skriven u senkama istorijskih zapisa. Ko je zapravo bio vojvoda koji je pre polaska na Kosovo ugledao tursku vojsku i doneo kobnu vest?

Krstonoša ne stari: Običaj koji nosi i leči
Krstonoše su više od nosilaca ikona — one su čuvari običaja, predanja i zajedničke molitve. U mnogim selima Srbije, još uvek postoji nepokidana nit između naroda i svetih litija koje se vekovima obnavljaju, bez prekida.

Ovo je najjezivija srpska izreka! Mnogi nisu ni svesni njenog jezivog značenja, korene vuče iz doba Osmajlija
Ova izreka se spominje u našoj poznatoj srpskoj pesmi

Šapat hrasta i krst u kori: Kako drvo postaje sveto u Srbiji?
U srcu srpske tradicije ne stoji crkva, već drvo. Sa uklesanim krstom, zapis čuva uspomene na molitve pod otvorenim nebom i tišinu u kojoj su ljudi verovali da Bog sluša.
Komentari(0)