Đurđevdan nekada nije bio samo praznik – bio je prolećni početak, slava sela, miris sveže pokošene trave, pesma pod vedrim nebom i prve vatre koje su paljene da oteraju zimu i prizovu zdravlje.
U Šumadiji, Đurđevdan je bio dan kada se selo budilo pre zore, kada su devojke plele vence od bilja, a mladi skakali preko vatre. Nije to bio običan praznik – to je bio trenutak u kojem se priroda i čovek ponovo spajaju, kroz igru, verovanja i mirise koji zauvek ostaju u sećanju. Danas, te slike blede, ali priče i dalje žive u starim kućama i tišini pred jutro.
Đurđevdanska zora – svetlost koja donosi zdravlje
Praznik Svetog Đorđa, koji se slavi 6. maja, označava kraj duge zime i početak prave prolećne sezone. U selima Šumadije – oko Topole, Aranđelovca, Gornjeg Milanovca – ljudi su verovali da Đurđevdanska zora ima moć da donese zdravlje i sreću, ali samo ako je dočekaš budan.
Možda vas zanima:
Evo šta se radi veče uoči Đurđevdana, a šta za uranak: Običaji i verovanja vezana za ovaj veliki srpski praznik
Za zdravlje i blagostanje pletu se venčići. Evo kako to pravilno odraditi.
Beli jelen sa Lovćena doveden u Šumadiju: Dušan iz sela Brzan ima jedinstvenu farmu na kojoj gaji divljač - jedan lepotan posebno se ističe
Umesto da na svom imanju gaji krave, ovce i drugu uobičajenu stoku, Dušan Kostić iz sela Brzan, na pola puta izmedju Batočine i Jagodine, postao je jedinstven stočar u Srbiji. Sasvim neobična farma ovog domaćina prostire se na preko deset hektara zemlje i samo na njoj možete videti retke primerke belih jelena, srne i jelena lopatare. Među njima se posebno ističe retki beli jelen lopatar, doveden sa Lovćena. Dušan je uspeo da ispuni sve zakone i uredbe, kako bi se bavio ovom vrstom posla, a to je uzgoj divljači.
Možda vas zanima:
Evo šta se radi veče uoči Đurđevdana, a šta za uranak: Običaji i verovanja vezana za ovaj veliki srpski praznik
Za zdravlje i blagostanje pletu se venčići. Evo kako to pravilno odraditi.
Beli jelen sa Lovćena doveden u Šumadiju: Dušan iz sela Brzan ima jedinstvenu farmu na kojoj gaji divljač - jedan lepotan posebno se ističe
Umesto da na svom imanju gaji krave, ovce i drugu uobičajenu stoku, Dušan Kostić iz sela Brzan, na pola puta izmedju Batočine i Jagodine, postao je jedinstven stočar u Srbiji. Sasvim neobična farma ovog domaćina prostire se na preko deset hektara zemlje i samo na njoj možete videti retke primerke belih jelena, srne i jelena lopatare. Među njima se posebno ističe retki beli jelen lopatar, doveden sa Lovćena. Dušan je uspeo da ispuni sve zakone i uredbe, kako bi se bavio ovom vrstom posla, a to je uzgoj divljači.
Možda vas zanima:
Evo šta se radi veče uoči Đurđevdana, a šta za uranak: Običaji i verovanja vezana za ovaj veliki srpski praznik
Za zdravlje i blagostanje pletu se venčići. Evo kako to pravilno odraditi.
Beli jelen sa Lovćena doveden u Šumadiju: Dušan iz sela Brzan ima jedinstvenu farmu na kojoj gaji divljač - jedan lepotan posebno se ističe
Umesto da na svom imanju gaji krave, ovce i drugu uobičajenu stoku, Dušan Kostić iz sela Brzan, na pola puta izmedju Batočine i Jagodine, postao je jedinstven stočar u Srbiji. Sasvim neobična farma ovog domaćina prostire se na preko deset hektara zemlje i samo na njoj možete videti retke primerke belih jelena, srne i jelena lopatare. Među njima se posebno ističe retki beli jelen lopatar, doveden sa Lovćena. Dušan je uspeo da ispuni sve zakone i uredbe, kako bi se bavio ovom vrstom posla, a to je uzgoj divljači.
Devojke su ustajale pre svitanja, išle do potoka da umiju lice u „prolećnoj vodi“, u kojoj su prethodno potopile cveće – đurđevak, mladi dren, jorgovan. Umivale su se uz reči: „Kako ova voda teče, tako da zdravlje na mene teče.“ Voda nije bila obična – bila je sveta, nova, iznikla iz zemlje koja je tek otvorila oči.
Venci, vatre i živa tradicija
Đurđevdan nije mogao da prođe bez venaca od bilja. Venci su se pleli od vrbovih grančica, koprive, zdravca i đurđevka. Kačili su se na kapije, štale, čak i na stoku – da zaštite kuću i domaćinstvo. Najlepši venac devojke su čuvale do sledećeg Đurđevdana.
Najveselije je bilo uveče – kada se palila đurđevdanska vatra. Mladi su skakali preko nje, pevajući, smejući se, verujući da vatra spaljuje bolesti, zlo i nesreću. Uz vatru se pekla jagnjetina, pila domaća rakija, svirala frula, a pesma se orila do kasno u noć.
Đurđevdanski običaji kroz oči jedne babe
„Bilo je to slavlje duše, ne stomaka“, kaže baka Rada iz sela Natalinci. „Znalo se – kad zaigra kolo pod jorgovanom, Đurđevdan je stigao. A kad se voda zatreperi u zoru – to znači da će godina biti rodna.“
Ona se seća kako su devojke krile koga vole stavljajući njegovu košulju pod jastuk te noći, verujući da će im u snu doći „Đurđevdanac“ – onaj pravi. „Nema toga više, al’ ja i dalje ustajem pre zore... ko zna, možda i dođe“, kaže kroz osmeh.
Praznik koji ne sme da nestane
Danas, Đurđevdan se sve ređe slavi na stari način. Ostale su liturgije, slava i porodična okupljanja, ali vatre više niko ne pali, a vence zamenjuju ukrasi iz marketa. Ipak, nešto se dešava svake godine – kad zora zasvetli 6. maja, vazduh miriše drugačije. Možda je to znak da nas tradicija i dalje čeka, da je živimo, a ne samo pamtimo.
ZLA KOB PORODICE: Zašto su Karađorđevići promenili slavu?
Dinastija Karađorđević 13. decembra obeležava svoju krsnu slavu, Sv. Apostola Andriju Prvozvanog. Međutim, to nije bila i slava Karađorđa i njegovih sinova koji su slavili Sv. Klimenta (8.12.). U nastavku teksta pročitajte manje poznate istorijske činjenice i okolnosti pod kojima je Petar Karađorđević 1890. godine, promenio slavu i zaštitnika porodičnog doma odabrao svetog apostola.
Zašto je patrijarh Pavle uvek kupio mrvice hleba sa stola
Bio je svetac koji je hodao među nama
Koja imena su Srbi davali deci u vreme turske vladavine?
Mnoga stara, arhaična imena se danas vraćaju u modu. Ipak, kada zađemo dalje u prošlost i našu istoriju, možemo da pronađemo mnoga koja deluju vrlo neobično i nesvakidašnje za srpsko područje, a opet inspirativno za buduće roditelje koji žele da budu originalni kada su imena za decu u pitanju.
OVO SRPSKO IME SU NAJVIŠE DAVALI RODITELJI DEČACIMA NA SEVERU KOSOVA! Pogledajte samo SIMBOLIKU
Kako navodi, rođeno je 59 dečaka i 49 devojčica
Svaki SRBIN ih ima, a nema pojma kako se zovu! Nazivi muških i ženskih predaka
Kroz usmeno predanje očuvali su se nazivi
Komentari(0)