Đurđevdan nekada nije bio samo praznik – bio je prolećni početak, slava sela, miris sveže pokošene trave, pesma pod vedrim nebom i prve vatre koje su paljene da oteraju zimu i prizovu zdravlje.

U Šumadiji, Đurđevdan je bio dan kada se selo budilo pre zore, kada su devojke plele vence od bilja, a mladi skakali preko vatre. Nije to bio običan praznik – to je bio trenutak u kojem se priroda i čovek ponovo spajaju, kroz igru, verovanja i mirise koji zauvek ostaju u sećanju. Danas, te slike blede, ali priče i dalje žive u starim kućama i tišini pred jutro.
Đurđevdanska zora – svetlost koja donosi zdravlje
Praznik Svetog Đorđa, koji se slavi 6. maja, označava kraj duge zime i početak prave prolećne sezone. U selima Šumadije – oko Topole, Aranđelovca, Gornjeg Milanovca – ljudi su verovali da Đurđevdanska zora ima moć da donese zdravlje i sreću, ali samo ako je dočekaš budan.
Možda vas zanima:

Evo šta se radi veče uoči Đurđevdana, a šta za uranak: Običaji i verovanja vezana za ovaj veliki srpski praznik
Za zdravlje i blagostanje pletu se venčići. Evo kako to pravilno odraditi.

Top 10 mesta koja morate posetiti u Šumadiji
Ako vas put navede ka Šumadiji, evo koja mesta i prirodne lepote jednostavno moraju da se nađu na vašoj listi za posetu.
Možda vas zanima:

Evo šta se radi veče uoči Đurđevdana, a šta za uranak: Običaji i verovanja vezana za ovaj veliki srpski praznik
Za zdravlje i blagostanje pletu se venčići. Evo kako to pravilno odraditi.

Top 10 mesta koja morate posetiti u Šumadiji
Ako vas put navede ka Šumadiji, evo koja mesta i prirodne lepote jednostavno moraju da se nađu na vašoj listi za posetu.
Možda vas zanima:

Evo šta se radi veče uoči Đurđevdana, a šta za uranak: Običaji i verovanja vezana za ovaj veliki srpski praznik
Za zdravlje i blagostanje pletu se venčići. Evo kako to pravilno odraditi.

Top 10 mesta koja morate posetiti u Šumadiji
Ako vas put navede ka Šumadiji, evo koja mesta i prirodne lepote jednostavno moraju da se nađu na vašoj listi za posetu.
Devojke su ustajale pre svitanja, išle do potoka da umiju lice u „prolećnoj vodi“, u kojoj su prethodno potopile cveće – đurđevak, mladi dren, jorgovan. Umivale su se uz reči: „Kako ova voda teče, tako da zdravlje na mene teče.“ Voda nije bila obična – bila je sveta, nova, iznikla iz zemlje koja je tek otvorila oči.
Venci, vatre i živa tradicija
Đurđevdan nije mogao da prođe bez venaca od bilja. Venci su se pleli od vrbovih grančica, koprive, zdravca i đurđevka. Kačili su se na kapije, štale, čak i na stoku – da zaštite kuću i domaćinstvo. Najlepši venac devojke su čuvale do sledećeg Đurđevdana.
Najveselije je bilo uveče – kada se palila đurđevdanska vatra. Mladi su skakali preko nje, pevajući, smejući se, verujući da vatra spaljuje bolesti, zlo i nesreću. Uz vatru se pekla jagnjetina, pila domaća rakija, svirala frula, a pesma se orila do kasno u noć.
Đurđevdanski običaji kroz oči jedne babe
„Bilo je to slavlje duše, ne stomaka“, kaže baka Rada iz sela Natalinci. „Znalo se – kad zaigra kolo pod jorgovanom, Đurđevdan je stigao. A kad se voda zatreperi u zoru – to znači da će godina biti rodna.“
Ona se seća kako su devojke krile koga vole stavljajući njegovu košulju pod jastuk te noći, verujući da će im u snu doći „Đurđevdanac“ – onaj pravi. „Nema toga više, al’ ja i dalje ustajem pre zore... ko zna, možda i dođe“, kaže kroz osmeh.
Praznik koji ne sme da nestane
Danas, Đurđevdan se sve ređe slavi na stari način. Ostale su liturgije, slava i porodična okupljanja, ali vatre više niko ne pali, a vence zamenjuju ukrasi iz marketa. Ipak, nešto se dešava svake godine – kad zora zasvetli 6. maja, vazduh miriše drugačije. Možda je to znak da nas tradicija i dalje čeka, da je živimo, a ne samo pamtimo.

ŽIČA Tajne krunisanja srpskih kraljeva u srcu Srbije
Manastir Žiča, sa svojom bogatom istorijom, bio je mesto krunisanja i miropomazanja srpskih kraljeva.

Ovo muško ime je prava retkost u Srbiji: Nose ga samo najposebniji dečaci - oni koji donose svetlost
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku i raznim imenicima, ovo ime je u upotrebi, ali sa zanemarljivo malim brojem nosilaca

ZNATE LI U KOM PRAVCU POKAZUJE KNEZ MIHAILO PRSTOM? Pravu istinu o najpoznatijem SRPSKOM SPOMENIKU malo ko zna!
Prva inicijativa za podizanje spomenika javila se u vidu osnivanja “Glavnog odbora za sakupljanje priloga za spomenik blažene pameti knezu Mihailu M. Obrenoviću III”, 2. juna 1868.
KADA I ZAŠTO TREBA PLAKATI? Vladeta Jerotić preneo vaćnu leksiju koju je naučio od HILANDARSKIH kaluđera
Lekcija koja će vam biti korisna u životu
Dok je umirao, ona njegovu ruku nije ispuštala: Poslednji dani Mome Kapora slamaju srce, ovako je zaista izdahnuo
- Ono što sam najviše volela kod Mome bio je njegov odnos prema životu uopšte, jer je bio najveći pobornik lepote i proizvodio je radost oko sebe i uživao u njoj - rekla je o svom saputniku Ljiljana Kapor.
Komentari(0)