Đurđevdan nekada nije bio samo praznik – bio je prolećni početak, slava sela, miris sveže pokošene trave, pesma pod vedrim nebom i prve vatre koje su paljene da oteraju zimu i prizovu zdravlje.

U Šumadiji, Đurđevdan je bio dan kada se selo budilo pre zore, kada su devojke plele vence od bilja, a mladi skakali preko vatre. Nije to bio običan praznik – to je bio trenutak u kojem se priroda i čovek ponovo spajaju, kroz igru, verovanja i mirise koji zauvek ostaju u sećanju. Danas, te slike blede, ali priče i dalje žive u starim kućama i tišini pred jutro.
Đurđevdanska zora – svetlost koja donosi zdravlje
Praznik Svetog Đorđa, koji se slavi 6. maja, označava kraj duge zime i početak prave prolećne sezone. U selima Šumadije – oko Topole, Aranđelovca, Gornjeg Milanovca – ljudi su verovali da Đurđevdanska zora ima moć da donese zdravlje i sreću, ali samo ako je dočekaš budan.
Možda vas zanima:

Evo šta se radi veče uoči Đurđevdana, a šta za uranak: Običaji i verovanja vezana za ovaj veliki srpski praznik
Za zdravlje i blagostanje pletu se venčići. Evo kako to pravilno odraditi.

DŽIGERANI, ČARAPANI... Kako su stanovnici pojedinih krajeva u Srbiji dobili nadimke
Kako su gradovi i stanovnici dobili pojedinih krajeva dobili svoje zanimljive nadimke.
Možda vas zanima:

Evo šta se radi veče uoči Đurđevdana, a šta za uranak: Običaji i verovanja vezana za ovaj veliki srpski praznik
Za zdravlje i blagostanje pletu se venčići. Evo kako to pravilno odraditi.

DŽIGERANI, ČARAPANI... Kako su stanovnici pojedinih krajeva u Srbiji dobili nadimke
Kako su gradovi i stanovnici dobili pojedinih krajeva dobili svoje zanimljive nadimke.
Možda vas zanima:

Evo šta se radi veče uoči Đurđevdana, a šta za uranak: Običaji i verovanja vezana za ovaj veliki srpski praznik
Za zdravlje i blagostanje pletu se venčići. Evo kako to pravilno odraditi.

DŽIGERANI, ČARAPANI... Kako su stanovnici pojedinih krajeva u Srbiji dobili nadimke
Kako su gradovi i stanovnici dobili pojedinih krajeva dobili svoje zanimljive nadimke.
Devojke su ustajale pre svitanja, išle do potoka da umiju lice u „prolećnoj vodi“, u kojoj su prethodno potopile cveće – đurđevak, mladi dren, jorgovan. Umivale su se uz reči: „Kako ova voda teče, tako da zdravlje na mene teče.“ Voda nije bila obična – bila je sveta, nova, iznikla iz zemlje koja je tek otvorila oči.
Venci, vatre i živa tradicija
Đurđevdan nije mogao da prođe bez venaca od bilja. Venci su se pleli od vrbovih grančica, koprive, zdravca i đurđevka. Kačili su se na kapije, štale, čak i na stoku – da zaštite kuću i domaćinstvo. Najlepši venac devojke su čuvale do sledećeg Đurđevdana.
Najveselije je bilo uveče – kada se palila đurđevdanska vatra. Mladi su skakali preko nje, pevajući, smejući se, verujući da vatra spaljuje bolesti, zlo i nesreću. Uz vatru se pekla jagnjetina, pila domaća rakija, svirala frula, a pesma se orila do kasno u noć.
Đurđevdanski običaji kroz oči jedne babe
„Bilo je to slavlje duše, ne stomaka“, kaže baka Rada iz sela Natalinci. „Znalo se – kad zaigra kolo pod jorgovanom, Đurđevdan je stigao. A kad se voda zatreperi u zoru – to znači da će godina biti rodna.“
Ona se seća kako su devojke krile koga vole stavljajući njegovu košulju pod jastuk te noći, verujući da će im u snu doći „Đurđevdanac“ – onaj pravi. „Nema toga više, al’ ja i dalje ustajem pre zore... ko zna, možda i dođe“, kaže kroz osmeh.
Praznik koji ne sme da nestane
Danas, Đurđevdan se sve ređe slavi na stari način. Ostale su liturgije, slava i porodična okupljanja, ali vatre više niko ne pali, a vence zamenjuju ukrasi iz marketa. Ipak, nešto se dešava svake godine – kad zora zasvetli 6. maja, vazduh miriše drugačije. Možda je to znak da nas tradicija i dalje čeka, da je živimo, a ne samo pamtimo.
MOMO KAPOR JE TO GENIJALNO OPISAO: Ovako se baš svaka Srpkinja svađa na moru
Čuveni Momo Kapor je primetio jednu vrlo zanimljivu stvar kada žena pokušava da se raspravlja sa mužem

Baka Ljubica ima 101, radi u bašti, a lekove ne pije: Tvrdi da je ovo jedini razlog zbog kog čovek doživi duboku starost
Baka Ljubica, kako ističe, ne pije nikakve lekove, a hrani se normalno

STIHOVI PESME MILENE PAVLOVIĆ LEDE KRV U ŽILAMA: Napisala je kad je imala 7 godina i kao da je predvidela jezivu sudbinu!
Najtužnija pesma ikada napisana

"UTEGNU SE DA SE SVE OCRTAVA"! Veroučiteljka o pravilima oblačenja u crkvi: Objasnila i da li je marama obavezna za žene
Veroučiteljka je govorila o pravilima oblačenja u crkvi.

Gavrilo Princip je povukao obarač, a ovaj čovek bio mozak operacije: Učesnici Sarajevskog atentata mučeni i pogubljeni, samo je jedan uspeo da pobegne
Kada se govori o atentatu na Franca Ferdinanda, neretko se čin povezuje samo sa Gavrilom Principom, koji jeste povukao ključan potez. Međutim, u samom atentatu je pored Principa učestvovalo još 6 osoba, a u pripremi i organizaciji još najmanje 10.
Komentari(0)