"MOJ GREH SE NE MOŽE OPROSTITI": Jedan od najvećih svetaca objašnjava zašto ovu rečenicu nikada ne smemo izgovoriti
Sveti Teofan Zatvornik u svojoj knjizi za utorak druge sedmice Velikog posta piše o nepopravljivosti sagrešenja, unutrašnjoj borbi savesti i neizmernoj Božijoj milosti koja čeka na iskreno kajanje.

U svojoj knjizi "Misli za svaki dan u godini", za ponedeljak druge sedmice Velikog posta, Sveti Teofan Zatvornik pruža duboko duhovno razmišljanje o Kainovoj potonulosti u greh. Pišući o Kainovom odgovoru Bogu, on nas podseća na opasnost od unutrašnje ogradnje prema milosrđu Božijem, koje ne prestaje da čeka na iskreno kajanje. Kroz ovaj citat, Sveti Teofan nas poziva da obratimo pažnju na svoju savest i ne dozvolimo da zavišću, mržnjom i strogim sudom prema sebi zatvorimo vrata spasenja.
"A Kain reče Gospodu: Krivica je moja toliko velika da se ne može oprostiti (Post.4,13). Da li je bilo ispravno tako govoriti pred licem Boga koji je, doduše, strog u pravdi, ali i uvek spreman da pomiluje onoga ko se iskreno kaje?
No, zavist je pomračila zdravo rasuđivanje, prestup sa predumišljajem je ogorčio srce, i Kain je grubo odgovorio samome Bogu: "Zar sam ja čuvar brata svoga?" (Post.4,9).
Možda vas zanima:

OVU MOLITVU IZGOVORITE NA SVETOG STEFANA: Zašto ovog sveca zovu Prvomučenik i koji su običaji na dan slave?
Šta treba da znate o velikom svecu?

Tri molitve SVETOM NIKOLI ZA ZDRAVLJE I SREĆU: Danas mu se OVAKO obratite i veruje se da ćete imati njegovu zaštitu cele godine
Pravoslavna crkva i njeni vernici 19. decembra obeležavaju najveću slavu i veliki hrišćanski praznik - Svetog Nikolu.
Možda vas zanima:

OVU MOLITVU IZGOVORITE NA SVETOG STEFANA: Zašto ovog sveca zovu Prvomučenik i koji su običaji na dan slave?
Šta treba da znate o velikom svecu?

Tri molitve SVETOM NIKOLI ZA ZDRAVLJE I SREĆU: Danas mu se OVAKO obratite i veruje se da ćete imati njegovu zaštitu cele godine
Pravoslavna crkva i njeni vernici 19. decembra obeležavaju najveću slavu i veliki hrišćanski praznik - Svetog Nikolu.
Možda vas zanima:

OVU MOLITVU IZGOVORITE NA SVETOG STEFANA: Zašto ovog sveca zovu Prvomučenik i koji su običaji na dan slave?
Šta treba da znate o velikom svecu?

Tri molitve SVETOM NIKOLI ZA ZDRAVLJE I SREĆU: Danas mu se OVAKO obratite i veruje se da ćete imati njegovu zaštitu cele godine
Pravoslavna crkva i njeni vernici 19. decembra obeležavaju najveću slavu i veliki hrišćanski praznik - Svetog Nikolu.
Bog hoće da omekša njegovo kameno srce čekićem svoga strogog suda. Međutim, on se ne da i, zatvorivši se u svojoj ogrubelosti, ide ka onome što je zaslužio svojom zavišću i ubistvom. I čudno je to, što je i posle toga živeo kao i svi drugi: imao je decu, osnovao porodicu i ostale životne odnose, premda je pečat odbačenosti i očajanja stalno bio na njemu.
Znači, to je bilo u njegovoj unutrašnjosti, u njegovoj savesti, koja je u svom odnosu prema Bogu bila pritiskivana delima, strastima i grehovnim navikama. Na to treba obratiti posebnu pažnju!
Ujedno, međutim, treba i veru svoju vaskrsavati i njome znati da nema greha koji pobeđuje milosrđe Božije, premda i jeste neophodno uložiti vreme i trud da bi se omekšalo srce. No, treba znati šta se želi - spasenje ili pogibao!"
(Religija)

Letnje svadbe i simbolika vetra: Kad vetar duva oko mladih, narod zna da nešto "govori"
U srpskoj tradiciji, svadbe u leto nisu samo vreme veselja – već i vreme kada priroda učestvuje, a vetar se smatra znakom

Ivanjdan i hod po jutarnjoj rosi: Zašto se 7. jula hoda bos po travi – i šta to leči?
U srpskoj tradiciji, ako ustaneš pre sunca i bosi pređeš kroz rosnu livadu – izlečićeš dušu, telo i snove

Noć pred Ilindan: Zašto se tada ne spava pod otvorenim nebom?
Srpsko verovanje kaže da uoči Svetog Ilije nebo ne prašta, a san pod zvezdama može doneti nemir

Zašto se ne kupa u reci posle Velike Gospojine? Narodno upozorenje koje traje vekovima
U Srbiji postoji verovanje da voda posle 28. avgusta “uzima”, a ne leči – i da reka tada postaje hladna ne po temperaturi, već po duhu

“U petak ne pravi dug”: Narodna zabrana koja štiti od siromaštva i nesreće
Zašto se u srpskoj tradiciji petak smatra danom kada ne valja ni tražiti, ni pozajmljivati, ni uzimati novac
Komentari(0)