"MOJ GREH SE NE MOŽE OPROSTITI": Jedan od najvećih svetaca objašnjava zašto ovu rečenicu nikada ne smemo izgovoriti
Sveti Teofan Zatvornik u svojoj knjizi za utorak druge sedmice Velikog posta piše o nepopravljivosti sagrešenja, unutrašnjoj borbi savesti i neizmernoj Božijoj milosti koja čeka na iskreno kajanje.

U svojoj knjizi "Misli za svaki dan u godini", za ponedeljak druge sedmice Velikog posta, Sveti Teofan Zatvornik pruža duboko duhovno razmišljanje o Kainovoj potonulosti u greh. Pišući o Kainovom odgovoru Bogu, on nas podseća na opasnost od unutrašnje ogradnje prema milosrđu Božijem, koje ne prestaje da čeka na iskreno kajanje. Kroz ovaj citat, Sveti Teofan nas poziva da obratimo pažnju na svoju savest i ne dozvolimo da zavišću, mržnjom i strogim sudom prema sebi zatvorimo vrata spasenja.
"A Kain reče Gospodu: Krivica je moja toliko velika da se ne može oprostiti (Post.4,13). Da li je bilo ispravno tako govoriti pred licem Boga koji je, doduše, strog u pravdi, ali i uvek spreman da pomiluje onoga ko se iskreno kaje?
No, zavist je pomračila zdravo rasuđivanje, prestup sa predumišljajem je ogorčio srce, i Kain je grubo odgovorio samome Bogu: "Zar sam ja čuvar brata svoga?" (Post.4,9).
Možda vas zanima:

OVU MOLITVU IZGOVORITE NA SVETOG STEFANA: Zašto ovog sveca zovu Prvomučenik i koji su običaji na dan slave?
Šta treba da znate o velikom svecu?

Tri molitve SVETOM NIKOLI ZA ZDRAVLJE I SREĆU: Danas mu se OVAKO obratite i veruje se da ćete imati njegovu zaštitu cele godine
Pravoslavna crkva i njeni vernici 19. decembra obeležavaju najveću slavu i veliki hrišćanski praznik - Svetog Nikolu.
Možda vas zanima:

OVU MOLITVU IZGOVORITE NA SVETOG STEFANA: Zašto ovog sveca zovu Prvomučenik i koji su običaji na dan slave?
Šta treba da znate o velikom svecu?

Tri molitve SVETOM NIKOLI ZA ZDRAVLJE I SREĆU: Danas mu se OVAKO obratite i veruje se da ćete imati njegovu zaštitu cele godine
Pravoslavna crkva i njeni vernici 19. decembra obeležavaju najveću slavu i veliki hrišćanski praznik - Svetog Nikolu.
Možda vas zanima:

OVU MOLITVU IZGOVORITE NA SVETOG STEFANA: Zašto ovog sveca zovu Prvomučenik i koji su običaji na dan slave?
Šta treba da znate o velikom svecu?

Tri molitve SVETOM NIKOLI ZA ZDRAVLJE I SREĆU: Danas mu se OVAKO obratite i veruje se da ćete imati njegovu zaštitu cele godine
Pravoslavna crkva i njeni vernici 19. decembra obeležavaju najveću slavu i veliki hrišćanski praznik - Svetog Nikolu.
Bog hoće da omekša njegovo kameno srce čekićem svoga strogog suda. Međutim, on se ne da i, zatvorivši se u svojoj ogrubelosti, ide ka onome što je zaslužio svojom zavišću i ubistvom. I čudno je to, što je i posle toga živeo kao i svi drugi: imao je decu, osnovao porodicu i ostale životne odnose, premda je pečat odbačenosti i očajanja stalno bio na njemu.
Znači, to je bilo u njegovoj unutrašnjosti, u njegovoj savesti, koja je u svom odnosu prema Bogu bila pritiskivana delima, strastima i grehovnim navikama. Na to treba obratiti posebnu pažnju!
Ujedno, međutim, treba i veru svoju vaskrsavati i njome znati da nema greha koji pobeđuje milosrđe Božije, premda i jeste neophodno uložiti vreme i trud da bi se omekšalo srce. No, treba znati šta se želi - spasenje ili pogibao!"
(Religija)

BOŽANSKA OSOBINA: Jerotić isticao važnost ove vrline
Jednu osobinu smatrao je božanskom, ali do nje nije lako stići.

KAKO SE PIŠE: Da li je pravilno "ĆETE" ili "ĆE TE"?
Ovo je jedna od najčešćih jezičkih dilema

"JA BEZ NJE NE MOGU": Žena koju je Tito najviše voleo - doživela tragičnu sudbinu, a maršal je sahranio u dvorištu Belog dvora
Govorila je nekoliko jezika, studirala francuski, nosila moderne haljine i imala uticaj koji je bio zapažen i na partijskim sastancima

MILICA JE BILA NAJVOLJENIJA SRPSKA CARICA: Ono što je ona uradila za Srbiji, ni jedna majka nikad ne bi mogla!
Kneginja Milica, rođena 1335. godine, u vreme vladavine cara Dušana, bila je poreklom iz vladarske porodice Nemanjića. Njen otac bio je knez Vratko, u narodnoj tradiciji poznatiji kao Jug Bogdan, praunuk slavnog Stefana Nemanje.

Oči koje se zatvaraju pred istinom: Zašto se ne gleda u plamen dok se izgovara ime pokojnika
U narodnim verovanjima, a prema tumačenjima Veselina Čajkanovića, vatra nije samo svetlost već granica između svetova. Ako se u nju gleda dok se izgovara ime preminulog, verovalo se da čovek „otvara trag“ – i zove ono što ne sme da se vrati.
Komentari(0)