Snaga iskrene molitve može doneti utehu, zaštitu i duhovno usmerenje

Prema pravoslavnom učenju, Anđeo Čuvar je nevidljivi zaštitnik svakog čoveka, darovan od Boga u trenutku krštenja. On je blagi i neumorni saputnik, nebeski vodič koji bdije nad dušom poverenog mu vernika, upućujući ga na staze svetlosti, istine i spasenja. NJegova sveta misija jeste da štiti, opominje i podstiče čoveka na dobro, neprestano se moleći pred licem Gospodnjim.
U trenucima iskušenja, kada ljudsko srce postane teško od strahova i neizvesnosti, mnogi vernici uzdižu molitve svom Anđelu Čuvaru, tražeći utehu i snagu. NJegova prisutnost je tiha, ali moćna: ne narušava slobodnu volju čoveka, već ga nežno usmerava ka pokajanju i smirenju. Kada put postane mračan i nejasan, kada se duša uznemiri pod teretom briga, Anđeo Čuvar je tu da podseti na neugasivu ljubav Božiju.
O tome svedoči molitva Anđelu Čuvaru, koju pravoslavni vernici uznose s verom i nadom:
Možda vas zanima:

OVU MOLITVU IZGOVORITE NA SVETOG STEFANA: Zašto ovog sveca zovu Prvomučenik i koji su običaji na dan slave?
Šta treba da znate o velikom svecu?

Tri molitve SVETOM NIKOLI ZA ZDRAVLJE I SREĆU: Danas mu se OVAKO obratite i veruje se da ćete imati njegovu zaštitu cele godine
Pravoslavna crkva i njeni vernici 19. decembra obeležavaju najveću slavu i veliki hrišćanski praznik - Svetog Nikolu.
Možda vas zanima:

OVU MOLITVU IZGOVORITE NA SVETOG STEFANA: Zašto ovog sveca zovu Prvomučenik i koji su običaji na dan slave?
Šta treba da znate o velikom svecu?

Tri molitve SVETOM NIKOLI ZA ZDRAVLJE I SREĆU: Danas mu se OVAKO obratite i veruje se da ćete imati njegovu zaštitu cele godine
Pravoslavna crkva i njeni vernici 19. decembra obeležavaju najveću slavu i veliki hrišćanski praznik - Svetog Nikolu.
Možda vas zanima:

OVU MOLITVU IZGOVORITE NA SVETOG STEFANA: Zašto ovog sveca zovu Prvomučenik i koji su običaji na dan slave?
Šta treba da znate o velikom svecu?

Tri molitve SVETOM NIKOLI ZA ZDRAVLJE I SREĆU: Danas mu se OVAKO obratite i veruje se da ćete imati njegovu zaštitu cele godine
Pravoslavna crkva i njeni vernici 19. decembra obeležavaju najveću slavu i veliki hrišćanski praznik - Svetog Nikolu.
„Sveti Anđele, čuvaru moje bedne duše i mog napaćenog života, ne ostavljaj me grešnoga, niti odstupi od mene zbog moje slabosti. Ne daj mesta zlom demonu da me pokori i ovlada mojim smrtnim telom.
Podrži moju jadnu i klonulu ruku i uputi me na put spasenja. Da, sveti Anđele Božiji, čuvaru i zaštitniče moje bedne duše i tela, oprosti mi sve čime sam te ražalostio kroz sve dane mog života i ako sam danas nešto sagrešio.
Zakloni me ove noći i sačuvaj me od svakog uticaja protivnika, da nijednim grehom ne razgnjevim Boga. I moli se za mene Gospodu, da me učvrsti u svom strahu i da me učini dostojnim slugom svoje dobrote. Amin.”
Bilo u tišini noći ili vrevi dana, Anđeo Čuvar neprestano bdije nad čovekom. On podseća da nijedna molitva ne ostaje neuslišena, da nijedna suza nije uzalud prolivena. NJegova svetlost je odsjaj Božje ljubavi, a njegov glas – tihi šapat savesti koji vodi ka večnom Carstvu. Zato, ko god hodi u veri, neka ne zaboravi da nije sam: nad njim bdi nebeski stražar, poslat od Onoga čija je ljubav prema čoveku bezgranična.
(Religija)

POGAČA ZA VUKOVE: Zašto se na Mratindan u Srbiju ne ide bez obrednog hleba i kako se odvraća hromi vuk od stoke
Mratindan, 24. novembar, u narodu se oduvek obeležavao kao jedan od najopasnijih dana u godini – početak "vučijih dana". Otkrivamo zašto je ovaj praznik, posvećen Svetom Stefanu Dečanskom, u narodu povezan sa vukovima i šta domaćini moraju da urade kako bi zaštitili svoju stoku od "kriveljana", najopasnijeg hromog vuka.

KUĆA KOJA NEMA TEMELJ: Tajna Kapetan-Mišinog zdanja – zašto je najbogatiji Srbin gradio dvor za Karаđorđeviće i kome ga je na kraju poklonio
Kapetan-Mišino zdanje, sedište Rektorata Univerziteta u Beogradu, jedna je od najreprezentativnijih palata 19. veka. Ipak, ova monumentalna građevina krije tajnu: nije građena za obrazovanje, već kao nesuđeni dvor jedne srpske dinastije. Otkrivamo kako je politički preokret prekinuo gradnju i zašto je najbogatiji Srbin svog doba zdanje zaveštao "otečestvu".

KUĆA KOJA NEMA TEMELJ: Zašto je Stara kapetanija u Zemunu izgrađena na samoj ivici reke i kako ju je Dunav spasao od zaborava
Stara Kapetanija u Zemunu je mnogo više od zgrade – ona je simbol Zemuna kao lučkog grada, svedok granice dveju imperija i arhitektonski prkos reci. Otkrivamo kako je zgrada, sagrađena na samoj aluvijalnoj obali Dunava, odolevala vekovima poplavama i kako je njen opstanak dokaz inženjerskog podviga Austrougarske monarhije.

POSLEDNJA VEČERA U DVORU: Šta je Kralj Aleksandar zaista jeo pre nego što je ubijen i tajna poslednje želje za suprugu
Atentat na Kralja Aleksandra I Karađorđevića u Marseju 1934. godine bio je jedan od najdramatičnijih događaja 20. veka. Otkrivamo malo poznate, emotivne detalje iz njegovih poslednjih sati: šta je jeo, o čemu je razmišljao i kakav je bio emotivni rastanak sa Kraljicom Marijom pred polazak.

NEVIDLJIVA GRANICA: Zašto se na reci Savi i danas praktikuje "kupanje mrtvih" i ko su bile Savske vodene vile
Reka Sava, moćna i mistična, oduvek je bila granica svetova: od Austrougarske do turske imperije, ali i granica između života i smrti. Otkrivamo drevna paganska verovanja vezana za Savu, mit o njenom imenu i zašto se u krajevima Posavine i danas čuva ritual pranja pokojnika vodom sa reke, kao i legenda o vodenim vilama koje su bile opasnije od utapanja.
Komentari(0)