Malo koja stvar nosi toliko istorije i simbolike kao opanak – tradicionalna srpska obuća koja vekovima unazad prati narod kroz sve životne prilike. Od seoskih drumova do narodnih igara, opanci nisu samo komad odeće, već deo kulturnog identiteta koji prepoznaju i poštuju širom Balkana.

Kako su nastali prvi opanci?
Opanci su postojali još u doba stare Srbije, a veruje se da su inspirisani antičkim modelima obuće koje su koristili Sloveni i Iliri. Pravljeni su od jednog komada kože, često bez šavova, a vezivali su se kožnim kaiševima (pripletnjacima) oko noge. U početku su se izrađivali ručno, u svakoj kući, ali su kasnije postali specijalizovani zanat, pa su postolari – opančari – imali važnu ulogu u društvu.
Vrste opanaka – svaki kraj ima svoj stil
Srpski opanak nije svuda isti! Različiti krajevi Srbije imaju svoje modele, a među najpoznatijima su:
Šumadijski opanak – sa visokim vrhom koji se savija nagore, simbol srpskog seljaka.
Vojvođanski opanak – širi i plići, prilagođen ravničarskom terenu.
Makedonski i južnosrpski opanak – sa složenim pletenim vezivanjem i ukrasima.
Od njive do folklorne scene
Iako su nekada bili osnovna obuća srpskog seljaka, opanci su danas najčešće deo narodnih nošnji i neizostavan element folklora. U svakoj koreografiji, njihovi zvuci i pokreti podsećaju na nekadašnji ritam života – težak, ali pun ponosa i dostojanstva.
Opanak u modernom svetu
Danas se opanci retko nose u svakodnevnom životu, ali su i dalje važan simbol srpskog identiteta. Suveniri u obliku minijaturnih opanaka prodaju se širom Srbije, a neki dizajneri su ih čak uneli u svet moderne mode, kombinujući ih sa savremenim materijalima.
Zašto opanak nikada neće biti zaboravljen?
Opanak nije samo deo prošlosti – on je simbol srpske istrajnosti, skromnosti i ponosa. Nosio ga je seljak dok je orao polje, vojnik dok je branio otadžbinu, igrač dok je izvodio kolo. I zato, bez obzira na vreme i promene, opanak ostaje ikona srpskog duha.

Večeras pred spavanje svaka žena obavezno treba da urade 1 stvar: Naše bake taj običaj nikako nisu kršile, jer se veruje da ćete tako predvideti svoju sudbinu
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas obeležavaju Veliki petak, najtužniji dan u hrišćanskoj istoriji, kada je prema verovanju, Isus Hrist osuđen i razapet na Golgoti, gde je i umro.

Ne zatvaraj vrata odmah: Zašto se soba u kojoj je neko umro ostavljala otvorena sedam dana
Drevni običaj otvaranja prostora za dušu – da ne ostane zarobljena među zidovima

Kad crkveno zvono zazvoni samo: Narodni strah od nevidljivog gosta
U srpskoj tradiciji, neobjašnjivo zvonjenje označava smrt, opomenu ili dolazak duše

Kad petao zapeva: Zašto je njegov glas granica između svetova
U srpskom narodnom verovanju, petao ne budi samo ljude – on tera demone i označava povratak svetlosti

Kada ptica udari u prozor: Upozorenje iz narodnog predanja ili slučajnost?
Zašto su naši preci smatrali da je ptica na prozoru znak smrti, bolesti ili velike promene
Komentari(0)