Opanak: Kako je jednostavna seljačka obuća postala simbol srpskog identiteta

Kiza R

21:00

Kultura 0

Malo koja stvar nosi toliko istorije i simbolike kao opanak – tradicionalna srpska obuća koja vekovima unazad prati narod kroz sve životne prilike. Od seoskih drumova do narodnih igara, opanci nisu samo komad odeće, već deo kulturnog identiteta koji prepoznaju i poštuju širom Balkana.

Opanak: Kako je jednostavna seljačka obuća postala simbol srpskog identiteta
Printscreen/Youtube

Kako su nastali prvi opanci?

Opanci su postojali još u doba stare Srbije, a veruje se da su inspirisani antičkim modelima obuće koje su koristili Sloveni i Iliri. Pravljeni su od jednog komada kože, često bez šavova, a vezivali su se kožnim kaiševima (pripletnjacima) oko noge. U početku su se izrađivali ručno, u svakoj kući, ali su kasnije postali specijalizovani zanat, pa su postolari – opančari – imali važnu ulogu u društvu.

Vrste opanaka – svaki kraj ima svoj stil

Srpski opanak nije svuda isti! Različiti krajevi Srbije imaju svoje modele, a među najpoznatijima su:

Šumadijski opanak – sa visokim vrhom koji se savija nagore, simbol srpskog seljaka.

Vojvođanski opanak – širi i plići, prilagođen ravničarskom terenu.

Makedonski i južnosrpski opanak – sa složenim pletenim vezivanjem i ukrasima.

Od njive do folklorne scene

Iako su nekada bili osnovna obuća srpskog seljaka, opanci su danas najčešće deo narodnih nošnji i neizostavan element folklora. U svakoj koreografiji, njihovi zvuci i pokreti podsećaju na nekadašnji ritam života – težak, ali pun ponosa i dostojanstva.

Opanak u modernom svetu

Danas se opanci retko nose u svakodnevnom životu, ali su i dalje važan simbol srpskog identiteta. Suveniri u obliku minijaturnih opanaka prodaju se širom Srbije, a neki dizajneri su ih čak uneli u svet moderne mode, kombinujući ih sa savremenim materijalima.

Zašto opanak nikada neće biti zaboravljen?

Opanak nije samo deo prošlosti – on je simbol srpske istrajnosti, skromnosti i ponosa. Nosio ga je seljak dok je orao polje, vojnik dok je branio otadžbinu, igrač dok je izvodio kolo. I zato, bez obzira na vreme i promene, opanak ostaje ikona srpskog duha.

božur

Prokopovdan: Dan kada se zemlja otvara i priroda daje znakove

Kultura

21:00

16 mart, 2025

U srpskoj narodnoj tradiciji, Prokopovdan (21. jul) je dan prepun mistike i verovanja da priroda tog dana otkriva svoje tajne. Ovaj praznik posvećen je Svetom Prokopiju, ali njegovi običaji vuku korene iz starih narodnih shvatanja o povezanosti čoveka i zemlje.

mlečni put

Lazarice: Kako veseli prolećni običaj priziva plodnost i sreću u domove

Kultura

19:00

16 mart, 2025

Dok priroda buja i proleće pokazuje svoju punu snagu, u Srbiji se vekovima održava običaj Lazarice – veseli narodni ritual posvećen plodnosti, zdravlju i radosti. Ovaj drevni običaj, koji se vezuje za Lazarevu subotu (Vrbicu), okuplja mlade devojke koje kroz pesmu, igru i rituale donose blagoslov domovima u svom selu.

Đurđevdan

Đurđevdan: Praznik proleća, običaja i radosti koji budi narodnu dušu

Kultura

17:00

16 mart, 2025

Kada u Srbiji zamirišu bagrem i zova, kada se probudi priroda i svet napuni bojama, stiže Đurđevdan – jedan od najvažnijih narodnih praznika, prepun običaja, verovanja i veselja. Ovaj praznik, posvećen Svetom Đorđu, vekovima unazad označava dolazak proleća, plodnosti i novog života, dok ga Srbi slave uz pesmu, igru i rituale koji se prenose s kolena na koleno.

Tagovi:

Komentari(0)