Malo koja stvar nosi toliko istorije i simbolike kao opanak – tradicionalna srpska obuća koja vekovima unazad prati narod kroz sve životne prilike. Od seoskih drumova do narodnih igara, opanci nisu samo komad odeće, već deo kulturnog identiteta koji prepoznaju i poštuju širom Balkana.

Kako su nastali prvi opanci?
Opanci su postojali još u doba stare Srbije, a veruje se da su inspirisani antičkim modelima obuće koje su koristili Sloveni i Iliri. Pravljeni su od jednog komada kože, često bez šavova, a vezivali su se kožnim kaiševima (pripletnjacima) oko noge. U početku su se izrađivali ručno, u svakoj kući, ali su kasnije postali specijalizovani zanat, pa su postolari – opančari – imali važnu ulogu u društvu.
Vrste opanaka – svaki kraj ima svoj stil
Srpski opanak nije svuda isti! Različiti krajevi Srbije imaju svoje modele, a među najpoznatijima su:
Šumadijski opanak – sa visokim vrhom koji se savija nagore, simbol srpskog seljaka.
Vojvođanski opanak – širi i plići, prilagođen ravničarskom terenu.
Makedonski i južnosrpski opanak – sa složenim pletenim vezivanjem i ukrasima.
Od njive do folklorne scene
Iako su nekada bili osnovna obuća srpskog seljaka, opanci su danas najčešće deo narodnih nošnji i neizostavan element folklora. U svakoj koreografiji, njihovi zvuci i pokreti podsećaju na nekadašnji ritam života – težak, ali pun ponosa i dostojanstva.
Opanak u modernom svetu
Danas se opanci retko nose u svakodnevnom životu, ali su i dalje važan simbol srpskog identiteta. Suveniri u obliku minijaturnih opanaka prodaju se širom Srbije, a neki dizajneri su ih čak uneli u svet moderne mode, kombinujući ih sa savremenim materijalima.
Zašto opanak nikada neće biti zaboravljen?
Opanak nije samo deo prošlosti – on je simbol srpske istrajnosti, skromnosti i ponosa. Nosio ga je seljak dok je orao polje, vojnik dok je branio otadžbinu, igrač dok je izvodio kolo. I zato, bez obzira na vreme i promene, opanak ostaje ikona srpskog duha.

Prokopovdan: Dan kada se zemlja otvara i priroda daje znakove
U srpskoj narodnoj tradiciji, Prokopovdan (21. jul) je dan prepun mistike i verovanja da priroda tog dana otkriva svoje tajne. Ovaj praznik posvećen je Svetom Prokopiju, ali njegovi običaji vuku korene iz starih narodnih shvatanja o povezanosti čoveka i zemlje.

Prvi letnji dan: Kako su Srbi kroz vekove slavili dolazak sunca i dugih dana
Kada dani postanu najduži, a sunce najjače, Srbi su kroz istoriju obeležavali dolazak leta posebnim običajima, koji su vremenom poprimili i hrišćanske elemente. Ovaj prvi letnji dan, poznat i kao Ivanjdan (7. jul), prepun je rituala koji prizivaju zdravlje, sreću i blagostanje.

Lazarice: Kako veseli prolećni običaj priziva plodnost i sreću u domove
Dok priroda buja i proleće pokazuje svoju punu snagu, u Srbiji se vekovima održava običaj Lazarice – veseli narodni ritual posvećen plodnosti, zdravlju i radosti. Ovaj drevni običaj, koji se vezuje za Lazarevu subotu (Vrbicu), okuplja mlade devojke koje kroz pesmu, igru i rituale donose blagoslov domovima u svom selu.

Đurđevdan: Praznik proleća, običaja i radosti koji budi narodnu dušu
Kada u Srbiji zamirišu bagrem i zova, kada se probudi priroda i svet napuni bojama, stiže Đurđevdan – jedan od najvažnijih narodnih praznika, prepun običaja, verovanja i veselja. Ovaj praznik, posvećen Svetom Đorđu, vekovima unazad označava dolazak proleća, plodnosti i novog života, dok ga Srbi slave uz pesmu, igru i rituale koji se prenose s kolena na koleno.

KO JE NAJLEPŠI SRBIN? Svi saglasni da je on NAJBOLJI FRAJER, ceo život voleo SAMO NJU, a ona do kraja čuvala jednu stvar u AMANET
Na društvenoj mreži "X" korisnik je pokrenuo anketu koji je najlepši Srbin svih vremena, i verovali ili ne najviše glasova dobio je jedan od naših najvećih pisaca 20. veka, Bora Stanković.
Komentari(0)