OBIČAJ KOJI SVAKI SRBIN TREBA DA ZNA: Šta treba da se uradi sa svetom vodicom za Krstovdan?
Ako se krst smrzne, veruje se da će godina biti rodna i zdrava, a ako se ne smrzne biće oskudna i bolešljiva

Srpski vernici 18. januara slave Krstovdan.
Zimski Krstovdan slavi se uvek uoči Bogojavljenja i spada u nepokretne praznike.
U kalendaru SPC nije obeležen crvenim slovom, za razliku od Krstovdana koji se slavi 27. septembra, kao uspomena na pronalaženje Časnog Krsta, na kojem je na Golgoti razapet Hristos.
Možda vas zanima:

Žena mi je u parohiji ispričala da joj se ubuđala Sveta vodica: Znao sam da neće biti dobro kad je rekla gde je išla...
Sveta vodica je voda koja je osvećena tokom verskog obreda i smatra se posebnom i lekovitom među hrišćanim

Bogojavljensku vodicu ne smete koristiti na sledeći način: Tako gubi svoju svetu moć, a vi na sebe navlačite veliki greh
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 19. januara proslavljaju veliki hrišćanski praznik – Bogojavljenje, jedan od najmoćnijih dana u godini.
Možda vas zanima:

Žena mi je u parohiji ispričala da joj se ubuđala Sveta vodica: Znao sam da neće biti dobro kad je rekla gde je išla...
Sveta vodica je voda koja je osvećena tokom verskog obreda i smatra se posebnom i lekovitom među hrišćanim

Bogojavljensku vodicu ne smete koristiti na sledeći način: Tako gubi svoju svetu moć, a vi na sebe navlačite veliki greh
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 19. januara proslavljaju veliki hrišćanski praznik – Bogojavljenje, jedan od najmoćnijih dana u godini.
Možda vas zanima:

Žena mi je u parohiji ispričala da joj se ubuđala Sveta vodica: Znao sam da neće biti dobro kad je rekla gde je išla...
Sveta vodica je voda koja je osvećena tokom verskog obreda i smatra se posebnom i lekovitom među hrišćanim

Bogojavljensku vodicu ne smete koristiti na sledeći način: Tako gubi svoju svetu moć, a vi na sebe navlačite veliki greh
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 19. januara proslavljaju veliki hrišćanski praznik – Bogojavljenje, jedan od najmoćnijih dana u godini.
U pravoslavnim hramovima se na Krstovdan služi liturgija svetog Jovana Zlatoustog, uz ritual velikog osvećenja vode, koji prati praznično bogosluženje.
Krstovdanska vodica se posle vodoosvećenja deli vernicima i, prema običaju, čuva u kućama radi zdravlja. Krstovdan uoči Bogojavljenja je posni dan za pravoslavne vernike, bez obzira na to koji dan u nedelji „pada“. Ovaj dan strogo posti se po mogućnosti na „suhojedenju“, osim ako padne u subotu ili nedelju, kada razrešavamo „na ulje“. Ovim postom se pravoslavni pripremaju za praznik Bogojavljenja i za pijenje bogojavljenske vodice.
U nekim krajevima Srbije postoji običaj da se uoči praznika krst stavi u vodu i unese u crkvu.
Ako se krst smrzne, veruje se da će godina biti rodna i zdrava, a ako se ne smrzne biće oskudna i bolešljiva.
(Espreso/crkva ljubovija)

Rahela Ferari – glumica koja je bežala od Gestapoa i preko noći osedela
Kada se spomene ime Rahele Ferari, pred očima oživljavaju likovi baka, majki, komšinica, ali i ozbiljnih žena koje su obeležile pozorište i film. Njena karijera trajala je više od pola veka, a iza sebe je ostavila trag u preko 90 filmskih i televizijskih ostvarenja. Ali, njen život bio je mnogo dramatičniji od uloga koje je igrala.

Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.

Kako je Hajduk Veljko branio Negotin sa „Praskalicom“
Hajduk Veljko Petrović (1780–1813) upamćen je kao neustrašivi vojvoda Prvog srpskog ustanka. Njegova borba za slobodu bila je oličena u topu nadimka „Praskalica“, koji je branio Negotin i krajinu. Ime ovog junaka ostalo je u narodnim pesmama, a njegova junačka smrt postala je simbol nepokolebljive odbrane otadžbine.

MILUNKA SAVIĆ JE BILA BABA OVOM SRPSKOM GLUMCU! Njenog UNUKA je zadesila STRAŠNA bolest o kojoj BRUJALA SRBIJA
Glumac s ponosom ističe da je potomak heroine Prvog svetskog rata Milunke Savić

Milutin Milanković: profesor koji je promenio svetsku nauku iz kućnog pritvora
Ime Milutina Milankovića (1879–1958) danas stoji u udžbenicima širom sveta. Matematičar, klimatolog i astronom, on je tvorac teorije o klimatskim ciklusima koji zavise od Zemljine orbite i nagiba – tzv. Milankovićevi ciklusi. Ono što ovu priču čini posebnom jeste činjenica da je osnove svojih proračuna razradio u vreme kada je bio interniran tokom Prvog svetskog rata.
Komentari(0)