Kako su običaji poput spaljivanja badnjaka i koledarske pesme opstali kroz vekove.
Srbija je zemlja bogata tradicijama koje su se prenosile s kolena na koleno. Iako se svet brzo menja, neki običaji i dalje žive, podsećajući nas na duboko ukorenjene vrednosti i verovanja. Ovi običaji su deo naše kulturne baštine i odražavaju specifičnost našeg naroda.
Spaljivanje badnjaka
Jedan od najpoznatijih običaja u Srbiji jeste spaljivanje badnjaka na Badnje veče. Ovaj običaj, koji simbolizuje svetlost i zajedništvo, i danas okuplja porodice u mnogim krajevima zemlje, bilo u dvorištima ili ispred crkava.
Koledarske pesme
Možda vas zanima:
Blagoveštenje u steni: Tišina koja ne prestaje da moli
Na granici između vidljivog i skrivenog, uklesan u liticu Gornjačke klisure, postoji manastir koji iako zaboravljen, još uvek govori. Ne rečima, već tišinom, kamenom i tragovima svetlosti. To je Blagoveštenje kraj reke Mlake, mesto gde su nekada čuvani prepisi svetih knjiga, a danas čuvaju tajne vekova.
Nitima prošlosti do savremenosti: Kako dragačevski vez čuva duh predaka
Nitima prošlosti do savremenosti: Kako dragačevski vez čuva duh predaka
Možda vas zanima:
Blagoveštenje u steni: Tišina koja ne prestaje da moli
Na granici između vidljivog i skrivenog, uklesan u liticu Gornjačke klisure, postoji manastir koji iako zaboravljen, još uvek govori. Ne rečima, već tišinom, kamenom i tragovima svetlosti. To je Blagoveštenje kraj reke Mlake, mesto gde su nekada čuvani prepisi svetih knjiga, a danas čuvaju tajne vekova.
Nitima prošlosti do savremenosti: Kako dragačevski vez čuva duh predaka
Nitima prošlosti do savremenosti: Kako dragačevski vez čuva duh predaka
Možda vas zanima:
Blagoveštenje u steni: Tišina koja ne prestaje da moli
Na granici između vidljivog i skrivenog, uklesan u liticu Gornjačke klisure, postoji manastir koji iako zaboravljen, još uvek govori. Ne rečima, već tišinom, kamenom i tragovima svetlosti. To je Blagoveštenje kraj reke Mlake, mesto gde su nekada čuvani prepisi svetih knjiga, a danas čuvaju tajne vekova.
Nitima prošlosti do savremenosti: Kako dragačevski vez čuva duh predaka
Nitima prošlosti do savremenosti: Kako dragačevski vez čuva duh predaka
Možda vas zanima:
Blagoveštenje u steni: Tišina koja ne prestaje da moli
Na granici između vidljivog i skrivenog, uklesan u liticu Gornjačke klisure, postoji manastir koji iako zaboravljen, još uvek govori. Ne rečima, već tišinom, kamenom i tragovima svetlosti. To je Blagoveštenje kraj reke Mlake, mesto gde su nekada čuvani prepisi svetih knjiga, a danas čuvaju tajne vekova.
Nitima prošlosti do savremenosti: Kako dragačevski vez čuva duh predaka
Nitima prošlosti do savremenosti: Kako dragačevski vez čuva duh predaka
Zavetine i seoske slave
Svako selo u Srbiji ima svog zaštitnika, a zavetine su prilika da se zajednica okupi, moli i veseli. Iako su gradovi usvojili moderniji način života, sela i dalje neguju ovu tradiciju, čuvajući duh zajedništva.
Povorke mladih
U nekim krajevima Srbije, posebno u Vojvodini, i dalje se organizuju povorke mladih u čast lokalnih svetkovina. Ovi događaji su prilika za mlade da pokažu narodne nošnje, igraju kola i pevaju tradicionalne pesme.
Seča kolača na slavi
Slava je jedinstven srpski običaj, a seča slavskog kolača predstavlja njen vrhunac. Ovaj čin okuplja porodicu i goste, podsećajući na značaj zajedništva i duhovnosti.
Prela i posela
Iako ređe nego ranije, u nekim krajevima Srbije se i dalje organizuju prela i posela, gde se uz pesmu, priče i rad ručno izrađuju razni predmeti. Ove večeri su prilika za druženje i očuvanje starih zanata.
Neobične tradicije Srbije nisu samo deo prošlosti već i most ka budućim generacijama. Njihovo očuvanje je naša obaveza, jer kroz njih razumemo ko smo i odakle dolazimo.
Urezano u prag: Zašto su Srbi nekada svoje ime urezivali na kući
U selima zapadne i južne Srbije, na starim drvenim kućama i danas se mogu videti urezana imena, godine i poneki krstić iznad vrata. Neki misle da su to samo oznake starih majstora ili dekorativni detalji, ali zapravo se iza tih tragova krije ozbiljan običaj i snažna poruka domaćina.
Običaj „nošenja noći“: Zašto su naši stari decu nosili preko praga kad padne mrak
Kad dete plače noću, budi se u isto vreme ili gleda „u ćošak“, narod je znao: noć mu je „ušla u dušu“. Zato su ga nosili tri puta preko praga – da ga vrate iz senke
Tri dana pred Mitrovdan: Verovalo se da tada duhovi obilaze domove i gledaju ko ih pamti
Uoči praznika Svetog Dimitrija, narod je ćutao, palio sveće i nije otvarao vrata posle mraka – jer se verovalo da mrtvi još jednom dolaze pred kuću
Vekovni prsten na prstu mrtvog: Zašto se pokojnici sahranjuju sa burmom i šta se dešava ako se skine
U srpskoj tradiciji, burma nije samo znak braka – već veza između duša. Zato se i posle smrti ostavlja na ruci, da pokojnik zna kome pripada – i da ne zaboravi put ka miru
Srbi na grob za Zadušnice prostiru stolnjake kao da je slava: Sveštenik otkrio koji je stav Srpske pravoslavne crkve o bizarnom običaju
U mnogim sredinama u Srbiji na groblje se za Zadušnice pored sveća iznosi i mnogo hrane.
Komentari(0)