MUZEJ ĆIRILICE Bliži se otvaranje, a evo gde će biti ovo jedinistveno mesto na svetu koje slavi srpsko pismo
Ministar kulture Nikola Selaković obišao je tokom radne posete opštini Bajina Bašta objekat budućeg Muzeja ćirilice, nekadašnje škole u selu Rača i tom prilikom najavio da će nova ustanova kulture biti otvorena za posetioce 2025. godine i da počinje priprema stalne postavke.

Selaković je ukazao da je Ministarstvo kulture prepoznalo kvalitet projekta i entuzijazam predstavnika lokalne samouprave te da je tokom 2023. i 2024. godine za realizaciju ideje osnivanja Muzeja ćirilice kroz konkurs „Gradovi u fokusu“ opredelilo 37 miliona dinara. „Prve dve faze radova ovog projekta su uspešno okončane. Stara zgrada škole je još 2023. u potpunosti revitalizovana, dobila novo ruho i danas sija jednim potpuno drugačijim sjajem. Ove godine smo izdvojili ozbiljna sredstva i za parterno uređenje čitavog kompleksa“, rekao je Selaković.

Ministar je precizirao da je u prethodne dve godine opremljen amfiteatar, završena rasveta, prostor kvalitetno ograđen, da su napravljene pešačke staze kao i parkovski mobilijar a da je opština obezbedila sredstva za revitalizaciju i asfaltiranje pristupnog mosta preko reke Rače.
- Kroz nekoliko meseci krećemo sa opremanjem Muzeja ćirilice. Ovo je je jedan od najlepših i najboljih projekta koji Ministarstvo kulture realizuje u okviru programa ‘Gradovi u fokusu’. Uviđajući značaj razvoja ćirilice u budućnosti, kao dela našeg savremenog i budućeg stvaralaštva, Ministarstvo kulture će još intenzivnije podržavati opštinu Bajina Bašta sa ciljem da tokom 2025.godine zajednički otvorimo Muzej ćirilice“, naglasio je Selaković.
Možda vas zanima:

Biće ovo objekat za ponos svim Srbima: Završena prva faza na izgradnji Muzeja ćirilice u selu Rača kod Bajine Bašte
Radovi na izgradnji prvog Muzeja ćirilice u regionu teku predviđenom dinamikom i završena je prva faza gradnje objekta u Bajinoj Bašti koji će biti od velikog značaja za očuvanje sprskog nacionalnog pisma. U decembru su okončani radovi na kompletnoj rekonstrukciji zgrade nekadašnje škole u Rači i njenom pretvaranju u objekat pogodan za muzejsku delatnost. Radovi su u najvećoj meri finansirani od strane Ministarstva kulture Republike Srbije, kroz program „Gradovi u fokusu 2023”, kojim je Opštini Bajina Bašta za projekat „Dom ćirilice” opredeljeno 17 miliona dinara.

Ovo će biti jedinstveni Muzej ćirilice u regionu
Počeli radovi na rekonstrukciji stare škole pored reke Rače, biće to mesto na ponos čitavoj Srbiji
Možda vas zanima:

Biće ovo objekat za ponos svim Srbima: Završena prva faza na izgradnji Muzeja ćirilice u selu Rača kod Bajine Bašte
Radovi na izgradnji prvog Muzeja ćirilice u regionu teku predviđenom dinamikom i završena je prva faza gradnje objekta u Bajinoj Bašti koji će biti od velikog značaja za očuvanje sprskog nacionalnog pisma. U decembru su okončani radovi na kompletnoj rekonstrukciji zgrade nekadašnje škole u Rači i njenom pretvaranju u objekat pogodan za muzejsku delatnost. Radovi su u najvećoj meri finansirani od strane Ministarstva kulture Republike Srbije, kroz program „Gradovi u fokusu 2023”, kojim je Opštini Bajina Bašta za projekat „Dom ćirilice” opredeljeno 17 miliona dinara.

Ovo će biti jedinstveni Muzej ćirilice u regionu
Počeli radovi na rekonstrukciji stare škole pored reke Rače, biće to mesto na ponos čitavoj Srbiji
Možda vas zanima:

Biće ovo objekat za ponos svim Srbima: Završena prva faza na izgradnji Muzeja ćirilice u selu Rača kod Bajine Bašte
Radovi na izgradnji prvog Muzeja ćirilice u regionu teku predviđenom dinamikom i završena je prva faza gradnje objekta u Bajinoj Bašti koji će biti od velikog značaja za očuvanje sprskog nacionalnog pisma. U decembru su okončani radovi na kompletnoj rekonstrukciji zgrade nekadašnje škole u Rači i njenom pretvaranju u objekat pogodan za muzejsku delatnost. Radovi su u najvećoj meri finansirani od strane Ministarstva kulture Republike Srbije, kroz program „Gradovi u fokusu 2023”, kojim je Opštini Bajina Bašta za projekat „Dom ćirilice” opredeljeno 17 miliona dinara.

Ovo će biti jedinstveni Muzej ćirilice u regionu
Počeli radovi na rekonstrukciji stare škole pored reke Rače, biće to mesto na ponos čitavoj Srbiji
Prema njegovim rečima, realizacija ovog projekta opštine Bajina Bašta probudila je čitavu i prosvetnu i kulturnu javnost u Srbiji što pokazuje veliko interesovanje za posete Domu ćirilice od strane organizatora grupnih putovanja i đačkih ekskurzija.
- Opština Bajina Bašta je u poslednje dve godine ozbiljan partner Ministarstva kulture i uz projekat Muzeja staklarstva opštine Paraćin, može da bude najbolji mogući primer i drugim gradovima ali i manjim sredinama kako da se oživi jedno selo što je od izuzetnog značaja, posebno u današnjem vremenu urbanizacije“, ocenio je Nikola Selaković.
Ministar Selaković je podsetio da je konkurs „Gradovi u fokusu“ započet 2016. godine, kada je na čelu vlade bio Aleksandar Vučić, današnji predsednik Republike i kada je Srbija je pokazala prve simptome ekonomskog oporavka što je omogućilo da država krene sa podrškom lokalnim samoupravama za realizaciju projekata jačanja kulturne infrastrukture.

REŠENJE ISTORIJSKE ZAGONETKE: Evo zašto su Banaćani "Lale"
Banaćani su Lale, Čačani Grebići, Paraćince zovu DŽigerani, Kruševljane Čarapani, Jagodince Ćurani... Zbog poljoprivredne kulture kojom se masovno bave, Leskovčanima je prilepljen nadimak Paprikari. A svi su Srbi, istih korena, samo iz različitih krajeva zemlje. Svaki nadimak ima svoju legendu ili istorijsku pozadinu, a poreklo šaljivog naziva za Banaćane krije posebno zanimljivu priču.
KOCKA, PIJANSTVO I DUGOVI: Ko je bio sin Vuka Karadžića?
VUK Stefanović Karadžić ostavio je neizbrisiv trag u srpksoj istoriji kao srpski lingvista, filolog, antropolog, književnik, prevodilac i akademik. Međutim, reformator našeg jezika u privatnom životu suočavao se sa brojnim skandalima. Sa suprugom Anom Kraus imao je jedanaestoro dece, a preživelo je samo dvoje - Mina i Dimitrije. Polagao je nade u sina, misleći da će imati sjajnu budućnost i imresivnu karijeru, ali Vukov naslednik je krenuo stanputicom.

OVAKO JE PRAVILNO:Slavska i ikona Hrista imaju POSEBNA mesta
U pravoslavnoj tradiciji, ikona zauzima posebno mesto u duhovnom životu vernika. Ona nije samo umetnički prikaz svetitelja ili Hrista, već na neki način i znak prisustva svetog u svakodnevici i našem domu.

ZABORAVLJENI ZNAČAJ VRTLOGA NA SRPSKIM REKAMA: Zašto su rečni virovi imali poseban status u narodnim pričama?
U srpskoj narodnoj tradiciji rečni virovi nisu bili samo prirodne pojave, već mesta sa posebnim, često misterioznim značajem. Mnogi virovi širom Srbije vekovima su okruženi legendama, verovanjima i pričama koje govore o njihovim neobičnim moćima i tajanstvenim stanovnicima.

POVERENJE U „SUDBINU“ U SRPSKIM PRIČAMA: Kako su naši preci verovali u predodređenost životnih događaja?
U srpskoj narodnoj tradiciji, sudbina je oduvek imala posebno mesto. Narodne priče i predanja često su govorili o sudbini kao o nečem unapred određenom, što se ne može izbeći i što upravlja životima ljudi bez obzira na njihove želje i odluke.
Komentari(0)