U RATU ZA SRBIJU JE IZGUBIO RUKU, IZ TELA SU MU IZVADILI 74 PARČETA BOMBE! Kada se vratio u rodne LUČANE, umesto SLAVE dočekala ga je NEMAŠTINA!
Za njegov podvig čulo se nadaleko
Budimir Davidović je početak Prvog svetskog rata i opšte mobilizacije dočekao kao prekaljeni ratnik.
Ovaj tada dvadesetčetvorogodišnji mladić iz Lučana već je vojevao u oba Balkanska rata stekavši reputaciju hrabrog i neustrašivog vojnika i među saborcima i među komandom.
I tako, kada je ostareli kralj Petar pozvao, Budimir se odazvao. Učestvovao je tokom Prvog svetskog rata u više borbi protiv Austrougara i bugarskih vojnika. Prošao je Albansku golgotu, stigao do Krfa, tamo se oporavio, i bio jedan od učesnika proboja Solunskog fronta.
Možda vas zanima:
KAMEN KOJI JAUČE: Zašto se na Planini Cer i danas čuju glasovi i legenda o prokletstvu ratnika
Planina Cer u Mačvi je mesto jedne od najslavnijih pobeda srpske vojske u Prvom svetskom ratu. Međutim, iza herojske priče krije se jeziva legenda. Otkrivamo zašto se na vrhovima Cera i danas, po mraku, navodno čuju neobični zvuci, i kako su specifične stene planine povezane sa dušama palih ratnika.
TAJNA IMENA AUTOKOMANDE U BEOGRADU: Zašto je kružni tok dobio nemački naziv i kakvu ulogu je imao u Prvom svetskom ratu
Beogradska saobraćajnica nosi naziv koji je ostao kao svedok okupacije: Otkrivamo zašto je taj prostor bio centralna logistička baza Austro-Ugarske vojske.
Možda vas zanima:
KAMEN KOJI JAUČE: Zašto se na Planini Cer i danas čuju glasovi i legenda o prokletstvu ratnika
Planina Cer u Mačvi je mesto jedne od najslavnijih pobeda srpske vojske u Prvom svetskom ratu. Međutim, iza herojske priče krije se jeziva legenda. Otkrivamo zašto se na vrhovima Cera i danas, po mraku, navodno čuju neobični zvuci, i kako su specifične stene planine povezane sa dušama palih ratnika.
TAJNA IMENA AUTOKOMANDE U BEOGRADU: Zašto je kružni tok dobio nemački naziv i kakvu ulogu je imao u Prvom svetskom ratu
Beogradska saobraćajnica nosi naziv koji je ostao kao svedok okupacije: Otkrivamo zašto je taj prostor bio centralna logistička baza Austro-Ugarske vojske.
Možda vas zanima:
KAMEN KOJI JAUČE: Zašto se na Planini Cer i danas čuju glasovi i legenda o prokletstvu ratnika
Planina Cer u Mačvi je mesto jedne od najslavnijih pobeda srpske vojske u Prvom svetskom ratu. Međutim, iza herojske priče krije se jeziva legenda. Otkrivamo zašto se na vrhovima Cera i danas, po mraku, navodno čuju neobični zvuci, i kako su specifične stene planine povezane sa dušama palih ratnika.
TAJNA IMENA AUTOKOMANDE U BEOGRADU: Zašto je kružni tok dobio nemački naziv i kakvu ulogu je imao u Prvom svetskom ratu
Beogradska saobraćajnica nosi naziv koji je ostao kao svedok okupacije: Otkrivamo zašto je taj prostor bio centralna logistička baza Austro-Ugarske vojske.
Budimir je bio izviđač. Ulazio je duboko u neprijateljsku teritoriju, šunjao se i snimao Bugare i Austrougare i nekako, uvek uspevao da se neopaženo vrati.
Junak sa 70 rana
Početkom 1918. javio se u jurišnu četu i tu je prilikom napada na položaje Krvavi Zub – Obla Čuka, Kravice – Zapadni Veternik. Ispostavilo se, poslednji put!
Budimir je bio ranjen sa sedamnaest uboda u borbi prsa u prsa! U toku borbe na njega je bačena ručnabomba zbog koje mu je amputirana desna ruka i u bolnici je izvađeno iz njegovog tela sedamdeset četiri parčeta od bombe.
Za njegov podvig čulo se nadaleko. Za svoje junaštvo odlikovan je najvišim vojnim odlikovanjima, sa dve Karađorđeve zvezde sa mačevima, Ordenom Legije časti, Ordenom Belog orla s mačevima, Obilićevom medaljom za hrabrost i Albanskom spomenicom.
Dok se oporavljao u bilnici posetio ga je francuski general Gijom. Priča kaže da je on skinuo sa svojih grudi Orden francuske Legije časti i pružio ga Budimiru.
JUNAČE, TI VIŠE NEGO JA ZASLUŽUJEŠ DA NOSIŠ OVO VISOKO ODLIKOVANjE. HILjADILI SE TAKVI JUNACI – REKAO JE GENERAL.
Strašna sudbina “pobednika”
Nakon oslobođenja i povratka u Srbiju, Budimira je snašla sudbina mnogih njegovih saboraca koji su ostali invalidi. Onako bez ruke bio je prisiljen da radi u nadnici kod drugoga, a kao invalid nije mogao mnogo. Ipak, ljudi su ga držali iz sažaljenja.
Posle je nosio mleko u Čačak, bio monopolski kontrolor, služitelj u poreskoj upravi… sve samo da preživi.
A sa godinama je bilo samo još teže… Bolesnog i za rad nesposobnog, svi su ga zaboravili. O ovome svedoči i potresno pismo koje je, usred okupacije, 24. aprila 1942. Bogoljub uputio predsedniku srpske vlade Milanu Nediću.
MOLIM VAS DA MI SE DODELI NEŠTO POMOĆI POŠTO NEMAM NIKAKVIH DRUGIH PRIHODA, STAR SAM I SAKAT, UMIREM OD GLADI NA ČAČANSKOJ KALDRMI SA ŽENOM I JOŠ DVOJE SITNE DECE – NAPISAO JE BUDIMIR.
Doživeo je duboku starost. Umro je 1980. u 90. godini života u Čačku gde od 1992. jedna ulica nosi njegovo ime.
(Opanak)
IME STAROSLOVENSKOG POREKLA KOJE JE KRASILO MNOGE DEČAKE: Danas ga sve ređe čujemo, a ima PRELEPO ZNAČENJE
Takođe se smatra da je ovo ime nastalo od imena Milovan i Milosa
Karađorđe se zaljubio u Jelenu pa je oteo sa 15 godina: Jedva izbegla zločin, a na kraju ispunila poslednju želju
Priča o voždu Karađorđu Petroviću i njegovoj ženi Jeleni nije klasična ljubavna bajka. Naprotiv – puna je strasti, sukoba, nepravdi i teških izbora koje je vreme nametalo. Jelena, žena koja je živela u senci vođe Prvog srpskog ustanka, bila je mnogo više od puke supruge slavnog junaka. Njena sudbina govori o tihoj snazi, boli i borbi za dostojanstvo u vremenu kad žene nisu imale ni glas, ni izbor.
Srpska princeza rodila poslednjeg Romanova: Muža joj boljševici brutalno prebili i bacili ga u jamu, a nju u tamnicu, umrla je zaboravljena od svih
Jelena Karađorđević je bila obrazovana, hrabra, vrlo požrtvovana kako prema Srbiji i interesima Srbije, tako i prema svojoj novoj domovini Rusiji.
Iznenadiće vas koje srpske reči koriste i Englezi - čak 28
Engleskih pozajmljenica u našem jeziku ima mnogo, ali čak 28 srpskih reči ušlo je u engleski rečnik. Njih zovemo srbizmi.
Vadi kamen iz kamenoloma pa ga obrađuje: On je Živojin Mišić i potomak srpskog vojskovođe - vredni mladić dostojno nosi veliko ime
U Struganiku, rodnom selu velikog srpskog vojvode, danas živi i radi još jedan Živojin Mišić, potomak slavnog vojskovođe koji sa svojih nepunih trideset godina, delima već pokazuje da je dostojan imena i prezimena koje nosi. Na svojoj dedovini, rukama iz kamenoloma vadi kamen, zarađuje hleb sa devet kora i poštenim radom dokazuje da iver ne pada daleko od klade.
Komentari(0)