U RATU ZA SRBIJU JE IZGUBIO RUKU, IZ TELA SU MU IZVADILI 74 PARČETA BOMBE! Kada se vratio u rodne LUČANE, umesto SLAVE dočekala ga je NEMAŠTINA!
Za njegov podvig čulo se nadaleko

Budimir Davidović je početak Prvog svetskog rata i opšte mobilizacije dočekao kao prekaljeni ratnik.
Ovaj tada dvadesetčetvorogodišnji mladić iz Lučana već je vojevao u oba Balkanska rata stekavši reputaciju hrabrog i neustrašivog vojnika i među saborcima i među komandom.
I tako, kada je ostareli kralj Petar pozvao, Budimir se odazvao. Učestvovao je tokom Prvog svetskog rata u više borbi protiv Austrougara i bugarskih vojnika. Prošao je Albansku golgotu, stigao do Krfa, tamo se oporavio, i bio jedan od učesnika proboja Solunskog fronta.
Možda vas zanima:

Zaboravljena bitka kod Ivankovca: Kako je Karađorđeva pobeda kod Ćuprije promenila tok Prvog srpskog ustanka?
Saznajte kako je jedna od presudnih bitaka Prvog srpskog ustanka pala u zaborav i zašto je pobeda srpskih ustanika kod Ivankovca bila ključna za dalju borbu protiv Osmanlija

Prijavila se u vojsku kao muškarac: Neispričana priča o Milunki Savić, heroini Balkana
Najodlikovanija žena ratnik u istoriji, čija se hrabrost prepričava, ali čiji život i dalje krije nepoznate strane.
Možda vas zanima:

Zaboravljena bitka kod Ivankovca: Kako je Karađorđeva pobeda kod Ćuprije promenila tok Prvog srpskog ustanka?
Saznajte kako je jedna od presudnih bitaka Prvog srpskog ustanka pala u zaborav i zašto je pobeda srpskih ustanika kod Ivankovca bila ključna za dalju borbu protiv Osmanlija

Prijavila se u vojsku kao muškarac: Neispričana priča o Milunki Savić, heroini Balkana
Najodlikovanija žena ratnik u istoriji, čija se hrabrost prepričava, ali čiji život i dalje krije nepoznate strane.
Možda vas zanima:

Zaboravljena bitka kod Ivankovca: Kako je Karađorđeva pobeda kod Ćuprije promenila tok Prvog srpskog ustanka?
Saznajte kako je jedna od presudnih bitaka Prvog srpskog ustanka pala u zaborav i zašto je pobeda srpskih ustanika kod Ivankovca bila ključna za dalju borbu protiv Osmanlija

Prijavila se u vojsku kao muškarac: Neispričana priča o Milunki Savić, heroini Balkana
Najodlikovanija žena ratnik u istoriji, čija se hrabrost prepričava, ali čiji život i dalje krije nepoznate strane.
Budimir je bio izviđač. Ulazio je duboko u neprijateljsku teritoriju, šunjao se i snimao Bugare i Austrougare i nekako, uvek uspevao da se neopaženo vrati.
Junak sa 70 rana
Početkom 1918. javio se u jurišnu četu i tu je prilikom napada na položaje Krvavi Zub – Obla Čuka, Kravice – Zapadni Veternik. Ispostavilo se, poslednji put!
Budimir je bio ranjen sa sedamnaest uboda u borbi prsa u prsa! U toku borbe na njega je bačena ručnabomba zbog koje mu je amputirana desna ruka i u bolnici je izvađeno iz njegovog tela sedamdeset četiri parčeta od bombe.
Za njegov podvig čulo se nadaleko. Za svoje junaštvo odlikovan je najvišim vojnim odlikovanjima, sa dve Karađorđeve zvezde sa mačevima, Ordenom Legije časti, Ordenom Belog orla s mačevima, Obilićevom medaljom za hrabrost i Albanskom spomenicom.
Dok se oporavljao u bilnici posetio ga je francuski general Gijom. Priča kaže da je on skinuo sa svojih grudi Orden francuske Legije časti i pružio ga Budimiru.
JUNAČE, TI VIŠE NEGO JA ZASLUŽUJEŠ DA NOSIŠ OVO VISOKO ODLIKOVANjE. HILjADILI SE TAKVI JUNACI – REKAO JE GENERAL.
Strašna sudbina “pobednika”
Nakon oslobođenja i povratka u Srbiju, Budimira je snašla sudbina mnogih njegovih saboraca koji su ostali invalidi. Onako bez ruke bio je prisiljen da radi u nadnici kod drugoga, a kao invalid nije mogao mnogo. Ipak, ljudi su ga držali iz sažaljenja.
Posle je nosio mleko u Čačak, bio monopolski kontrolor, služitelj u poreskoj upravi… sve samo da preživi.
A sa godinama je bilo samo još teže… Bolesnog i za rad nesposobnog, svi su ga zaboravili. O ovome svedoči i potresno pismo koje je, usred okupacije, 24. aprila 1942. Bogoljub uputio predsedniku srpske vlade Milanu Nediću.
MOLIM VAS DA MI SE DODELI NEŠTO POMOĆI POŠTO NEMAM NIKAKVIH DRUGIH PRIHODA, STAR SAM I SAKAT, UMIREM OD GLADI NA ČAČANSKOJ KALDRMI SA ŽENOM I JOŠ DVOJE SITNE DECE – NAPISAO JE BUDIMIR.
Doživeo je duboku starost. Umro je 1980. u 90. godini života u Čačku gde od 1992. jedna ulica nosi njegovo ime.
(Opanak)

Nadežda Petrović: Slikarka koja je život položila za otadžbinu
Rođena u Čačku, školovana u Minhenu, živela između Beograda i Evrope, Nadežda Petrović bila je mnogo više od umetnice. Njene slike i danas krase galerije, a njeno ime vezano je i za hrabrost – jer je u balkanskim i Prvom svetskom ratu dobrovoljno negovala ranjenike, položila svoj život i ušla u legendu.

Gde se ukazala Bogorodica: Priča o manastiru Đunis
Na obali Južne Morave, nadomak Kruševca, podignut je manastir Đunis, posvećen Pokrovu Presvete Bogorodice, na mestu gde se, po predanju, ukazala Bogorodica.

Gde je bila kula Ivana Kosančića? Čuvar prošlosti i mitsko mesto južne Srbije
Na vulkanskom vrhu Radan planine, iznad Kuršumlije, uzdiže se Ivan kula – srednjovekovno utvrđenje koje istorija vezuje za doba despota Stefana Lazarevića, a narodna predanja da je baš odavde Ivan Kosančić pošao u boj na Kosovu polju.

Misli i dela Svetog Vladike Nikolaja: Glas koji ne prestaje da odjekuje
Episkop, bogoslov, misionar i besednik, Vladika Nikolaj Velimirović ostavio je iza sebe dela i poruke koje i danas nadahnjuju verni narod širom Srbije i sveta.

ZA HRAST U IVANJIČKOM SELU VEZUJU SE MNOGA VEROVANJA: Prema legendi posadila ga je carica Milica i ima urezan krstić FOTO, VIDEO
Najstariji stanovniik ivanjičkog sela Osonica je vremešni hrast na vrhu brda koji na tom mestu odoleva vekovima. Prema legendama koje kruže ovim krajem, posadila ga je carica Milica povlačeći se sa Kosova, na njemu je odavno urezan krstić i drvo se smatra za sveto.
Komentari(0)