Ove DVE REČI nikako ne smete da kažete TOKOM ISPOVESTI! Otac Ljuba otkrio koji "RUŽAN OBIČAJ" vlada među vernicima: "To nije hrišćanski!"
Ispovedanje pred sveštenikom se u hršćanstvu smatra veoma bitnim činom i Svetom tajnom pokajanja. Vernici u tom trenu priznaju svoje grehe, kaju se i traže oprost od Boga. Ipak, sveštenik Ljuba Ranković kaže da dve reči nikada ne smemo izgovoriti tokom ispovesti pred sveštenikom.

- Svakodnevno u naše hramove, crkve, manastire, dolaze ljudi, naši vernici, grešnici, ispovedaju se i traže leka svome srcu i svojoj duši. Ispovedaju razne grehove koje nose u svojoj duši, svome srcu kao trnje, kao bol, kao kajanje, a onda nalaze utehu pred sveštenikom gde ih na nevidljiv način na svoje grudi privija naš nežni Otac nebeski Gospod Hristos koji je došao i uzeo grehe naše i spasao nas od greha i smrti. Ispoveda se, dakle, sve da se olakša duši - kaže sveštenik Ljuba Ranković.
On kaže da, ipak, pojedini vernici pred sveštenstvom rade nešto što nije po hrišćanskim načelima.
- Međutim, ima jedan ružan običaj, da neki ispovedaju nešto što nije hrišćansko i što nipošto i nikada ne treba reći, niti na ispovesti izgovoriti, a to se dve reči: "Nisam grešan" ili "Nisam grešna". "Pa eto oče, nisam grešna, nisam ubila, nisam ubio, nisam ukrao..." i tako redom. Nikad, nikad, nikad to ne govorite. Recite uvek: "Ja sam najgrešniji, najgrešnija. Gospode, budi milostiv prema meni grešnome. Amin" - zaključio je sveštenik Ljuba u svom videu.
Možda vas zanima:

"Sad ću da grešim, u subotu ću da se ispovedam - ne može!"
Pravilna ispovest se vrši u vreme kada nije bogosluženje zbog toga da bi sveštenik mogao u potpunosti da se posveti razgovoru sa vernikom, a i onaj koji se ispoveda da može da kaže sve ono za šta se kaje. Otac Predrag Popović je na svom Jutjub kanalu objasnio sve o ispovedanju.

"Ljiljkovanje" na Petrovdanske poklade: zaboravljeni dečji običaj iz sela kod Valjeva
Nekada su deca u valjevskom kraju na poklade trčala kroz selo s vencima od ljiljana na glavi, pevajući i prizivajući zdravlje. Danas taj običaj pamte samo stariji, ali u nekim selima još uvek živi u sećanjima.
Možda vas zanima:

"Sad ću da grešim, u subotu ću da se ispovedam - ne može!"
Pravilna ispovest se vrši u vreme kada nije bogosluženje zbog toga da bi sveštenik mogao u potpunosti da se posveti razgovoru sa vernikom, a i onaj koji se ispoveda da može da kaže sve ono za šta se kaje. Otac Predrag Popović je na svom Jutjub kanalu objasnio sve o ispovedanju.

"Ljiljkovanje" na Petrovdanske poklade: zaboravljeni dečji običaj iz sela kod Valjeva
Nekada su deca u valjevskom kraju na poklade trčala kroz selo s vencima od ljiljana na glavi, pevajući i prizivajući zdravlje. Danas taj običaj pamte samo stariji, ali u nekim selima još uvek živi u sećanjima.

Vojislav Ilić Mlađi i zaboravljena poezija o Šumadiji: stihovi u kojima se čuje miris zemlje i zvuk zvona
Vojislav Ilić Mlađi, često u senci slavnog imenjaka, ostavio je snažan pesnički trag u srpskoj književnosti početkom 20. veka. Njegove pesme o Šumadiji, narodu i običajima danas su nepravedno zaboravljene, iako su svedočanstvo o vremenu u kojem se narodna duša pretakala u stih.

Kako se izrađuje glina iz Jadranske Lešnice: zanat koji živi kroz lonce, pećnice i zemljane saksije
U selu Jadranska Lešnica kod Loznice i danas se vadi glina iz lokalnih oranica, koristi se za pravljenje lonaca, crepulja i pećarskih cigli, a znanje se prenosi kroz porodice. Ova glina je cenjena zbog svoje izuzetne čistoće i izdržljivosti.

"Ljiljkovanje" na Petrovdanske poklade: zaboravljeni dečji običaj iz sela kod Valjeva
Nekada su deca u valjevskom kraju na poklade trčala kroz selo s vencima od ljiljana na glavi, pevajući i prizivajući zdravlje. Danas taj običaj pamte samo stariji, ali u nekim selima još uvek živi u sećanjima.

Bio je srpski vladar iz senke: Pričalo se da je vanbračni sin kneza Miloša, posle ubistva Mihaila venčao se njegovom verenicom, a onda je misteriozno umro
Blaznavčevo delo i njegov uticaj na istoriju Srbije ostali su nedovoljno istraženi i istorijski nepotpuno ocenjeni. Poslednji sati u životu Milivoja Petrovića bili su veoma intrigantni, kao i čitav njegov život, a njegova iznenadna smrt je i dalje obavijena velom misterije.

„Beli medenjak“ iz Negotinske krajine: Zaboravljena sorta belog luka koja se suši u vencima
Luk koji ne pecka, već miriše na detinjstvo: Stara sorta iz Negotina čuva ukus zaboravljenih bašta
Komentari(0)