Ovaj prorok je rodom iz sela Vitaharamska. Živeo je na dvoru cara Ahava.

Od mladosti je Avdija bio veoma bogobojažljiv i kada je čitav Izrael odstupio od Boga i počeo da se klanja Valu, on je tajno služio Bogu otaca svojih koji je spasao Izrael iz Egipta i proveo ga kroz Crveno more.
Kada je car Ahava odstupio od pravog bogopoštovanja i pokloni se idolima, Avdija nije krenuo za njim, već se posvetio bogu.
Zla carica Jezavelja je zbog Svetog proroka Ilije podigla hajku na sve Božije proroke, a Avdija ih je sve sabrao, njih stotinu, i sakrio u dve pećine gde ih je hranio i davao im vodu.
Možda vas zanima:

6 stvari koje svaka pravoslavna kuća treba da ima: Jedna biljka uvek treba da vam je pri ruci
Saznajte kojih 6 stvari svaka pravoslavna kuća treba da ima.

Znate li šta označava ljubičasti, a šta beli jorgovan? Svaki nosi jaku simboliku, evo kako je nastao ovaj cvet
Pravoslavci veruju da je ovo cvet ljubavi, mira, radosti i blagoslova jer cveta u vreme Uskrsa
Možda vas zanima:

6 stvari koje svaka pravoslavna kuća treba da ima: Jedna biljka uvek treba da vam je pri ruci
Saznajte kojih 6 stvari svaka pravoslavna kuća treba da ima.

Znate li šta označava ljubičasti, a šta beli jorgovan? Svaki nosi jaku simboliku, evo kako je nastao ovaj cvet
Pravoslavci veruju da je ovo cvet ljubavi, mira, radosti i blagoslova jer cveta u vreme Uskrsa
Možda vas zanima:

6 stvari koje svaka pravoslavna kuća treba da ima: Jedna biljka uvek treba da vam je pri ruci
Saznajte kojih 6 stvari svaka pravoslavna kuća treba da ima.

Znate li šta označava ljubičasti, a šta beli jorgovan? Svaki nosi jaku simboliku, evo kako je nastao ovaj cvet
Pravoslavci veruju da je ovo cvet ljubavi, mira, radosti i blagoslova jer cveta u vreme Uskrsa
Po njih 50 stavio je u svaku od dve pećine. Prorok Avdija bio je savremenik velikog proroka Ilije koga je veoma poštovao i cenio. Bio je njegov učenik.
Ostavio je knjigu proročanstava o carstvu gospodnjem. Kada je umro, sahranjen je sa svojim precima.
Beseda na današnji dan govori o proslavljenju Boga zbog Hrista Gospoda:
Slava Bogu!
Slava Bogu u crkvi! Slava Mu zbog Hrista Isusa! Slava Mu u sve naraštaje! Slava Mu va vijek vijeka! Nikome ne priliči slava kao Bogu. Niti iko slavi Boga kao crkva Božja. Hristos je otkrovitelj Boga; otuda sva slava Bogu mora ići kroz Hrista Gospoda. Crkva će trajati kroz sve rodove i naraštaje do kraja vremena; crkva je najčistije telo Hristovo, ispunjeno silom, mudrošću i čudotvorstvom; otuda se slava Bogu diže iz crkve – iz svetinje Svetome, iz čistote Čistome. Bogu je najmilije slavoslovije iz crkve još i zbog toga što je u crkvi mnogo duša i mnogo glasova, pa ipak jednodušnost i jednoglasnost. Neka se niko, dakle, ne izdvaja iz opšteg slavljenja Boga; i neka niko i ne pomisli, da je njegovo slavljenje Boga, u odvojenosti i zasebnosti, bolje nego li slavljenje Boga u jedinstvu i u celini svih vernih. Nije istina, da se jedan član gubi u množini, te se njegov glas pred Bogom ne čuje.

Govor duvanja na Pešterskoj visoravni: Kako su pastiri komunicirali zvižducima na vetru
Na prostranstvima Pešterske visoravni, gde se reči gube u vetru, pastiri su razvili poseban način komunikacije – kroz zvižduke. Ovaj gotovo zaboravljeni običaj nazivan „govor duva“ bio je deo svakodnevice stočara koji su provodili dane na otvorenom, daleko jedni od drugih.

Vojislav Ilić Mlađi i zaboravljena poezija o Šumadiji: stihovi u kojima se čuje miris zemlje i zvuk zvona
Vojislav Ilić Mlađi, često u senci slavnog imenjaka, ostavio je snažan pesnički trag u srpskoj književnosti početkom 20. veka. Njegove pesme o Šumadiji, narodu i običajima danas su nepravedno zaboravljene, iako su svedočanstvo o vremenu u kojem se narodna duša pretakala u stih.

Kako se izrađuje glina iz Jadranske Lešnice: zanat koji živi kroz lonce, pećnice i zemljane saksije
U selu Jadranska Lešnica kod Loznice i danas se vadi glina iz lokalnih oranica, koristi se za pravljenje lonaca, crepulja i pećarskih cigli, a znanje se prenosi kroz porodice. Ova glina je cenjena zbog svoje izuzetne čistoće i izdržljivosti.

"Ljiljkovanje" na Petrovdanske poklade: zaboravljeni dečji običaj iz sela kod Valjeva
Nekada su deca u valjevskom kraju na poklade trčala kroz selo s vencima od ljiljana na glavi, pevajući i prizivajući zdravlje. Danas taj običaj pamte samo stariji, ali u nekim selima još uvek živi u sećanjima.

Bio je srpski vladar iz senke: Pričalo se da je vanbračni sin kneza Miloša, posle ubistva Mihaila venčao se njegovom verenicom, a onda je misteriozno umro
Blaznavčevo delo i njegov uticaj na istoriju Srbije ostali su nedovoljno istraženi i istorijski nepotpuno ocenjeni. Poslednji sati u životu Milivoja Petrovića bili su veoma intrigantni, kao i čitav njegov život, a njegova iznenadna smrt je i dalje obavijena velom misterije.
Komentari(0)