Neobična tradicija iz zapadne Srbije: Kako se čuva obred slavskog kolača u selu Svilajnac
U srcu zapadne Srbije, selo Svilajnac krije jednu od najneobičnijih tradicija vezanih za pravljenje slavskog kolača. Za razliku od uobičajene porodične pripreme, ovde je pravljenje kolača zajednički čin cele zajednice, čime se obezbeđuje očuvanje starih običaja i jačanje kolektivnog duha.
Priprema počinje okupljanjem žena iz sela koje donose najfinije domaće sastojke – brašno, vodu i kvasac, a recepti se prenose s generacije na generaciju. Tokom mešenja, žene pevaju stare liturgijske pesme, dok domaćin poliva svetu vodu po pragu kuće kako bi prizvao blagostanje za celu godinu.
Specifičnost ovog običaja je u ukrasima na kolaču – umesto klasičnih verskih motiva, ovde se šaraju reljefi koji simbolizuju značajne događaje iz života porodice, poput rođenja deteta, uspeha u poslu ili bogate žetve.
Na sam dan slave, domaćin posebnim nožem deli kolač na parčiće koje daje svim prisutnim gostima i komšijama, čime simbolično deli sreću i radost.
Možda vas zanima:
Plantaža lavande kod Svilajnca: Ljubičasti tepih i mirisi juga Francuske u srcu Šumadije
Nadomak sela Troponje, polja lavande prostiru se u nedogled – a posetioci kažu da nikad nisu videli ovakav prizor van Provanse
Slavski kolač i žito: Srce srpske slave i simbol porodične časti
Priprema slavskog kolača i žita nije samo kulinarski zadatak – to je čin poštovanja, tradicije i ljubavi koji okuplja porodicu oko vere i korena.
Možda vas zanima:
Plantaža lavande kod Svilajnca: Ljubičasti tepih i mirisi juga Francuske u srcu Šumadije
Nadomak sela Troponje, polja lavande prostiru se u nedogled – a posetioci kažu da nikad nisu videli ovakav prizor van Provanse
Slavski kolač i žito: Srce srpske slave i simbol porodične časti
Priprema slavskog kolača i žita nije samo kulinarski zadatak – to je čin poštovanja, tradicije i ljubavi koji okuplja porodicu oko vere i korena.
Možda vas zanima:
Plantaža lavande kod Svilajnca: Ljubičasti tepih i mirisi juga Francuske u srcu Šumadije
Nadomak sela Troponje, polja lavande prostiru se u nedogled – a posetioci kažu da nikad nisu videli ovakav prizor van Provanse
Slavski kolač i žito: Srce srpske slave i simbol porodične časti
Priprema slavskog kolača i žita nije samo kulinarski zadatak – to je čin poštovanja, tradicije i ljubavi koji okuplja porodicu oko vere i korena.
Posle obreda, selo se pretvara u mesto slavlja – uz muziku, igre i zajednički ručak. Ova tradicija, koja kombinuje religiju, kulturu i zajedništvo, čini Svilajnac posebnim mestom koje vredi posetiti, naročito u vreme velikih praznika.
Svoj talenat otkrila u vreme korone, a onda je hobi postao i posao: Jelena iz Čačka stvara heklane torbe na drvetu, stari zanat dobila je u nasledstvo
Upotreba pamuka u ručnim radovima, poput heklanja i pletenja, poznata je od davnina. Međutim, malo ko zna da se pamučni konac može koristiti i za izradu torbi od drveta, kao spoj prirodnog, umetničkog i modernog.
Bravo deco: Učenici Mašinsko-saobraćajne škole u Čačku kroz film oživeli lik i delo velikog Disa, Magdalena i Nikola sjajno doneli svoje uloge
Učenici Mašinsko-saobraćajne škole, nadahnuti životom i nasleđem zavičajnog pisca Vladislava Petkovića Disa, oživeli su njegovu autobiografiju i pesnički svet, od rodnog Zablaća pa sve do Krfa, mesta njegovog tragičnog kraja. Svo to putovanje pretočili su u film „Sa očima izvan svakog zla“. Ovo nije prvi put da profesorka srpskog jezika i književnosti Tamara Pantović sa svojim učenicima oživljava pisce i književna dela. Prošle godine to je bila Na Drini ćuprija, a ove godine Dis.
Narod je obožavao, a Miloš je varao na svakom ćošku: Kneginja Ljubica sahranila petoro dece, zbog jednog greha se kajala do kraja "Bog mi nikada neće oprostiti"
Za razliku od Karađorđeve supruge Jelene, koja je imala skromnu ulogu u javnom životu, kneginja Ljubica Obrenović bila je značajna ličnost u društvenim i političkim dešavanjima u Kneževini Srbiji u prvoj polovini 19. veka.
SKOČIO U LEDENU REKU DA SPASI DETE, PA SE RAZBOLEO: Patrijarhu Pavlu dali još 3 meseca života, a onda se dogodilo čudo
Patrijarh Pavle je smatrao da mu se bliži kraj, zbog čega je otišao u manastir Vujan da tamo preda dušu. Veruje se da se tada dogodilo čudo.
ČESTE KOD SRBA: Veruje se da ove navike privlače siromaštvo
Veruje se da atmosfera u kući treba da bude pozitivna.
Komentari(0)