Plantaža lavande kod Svilajnca: Ljubičasti tepih i mirisi juga Francuske u srcu Šumadije
Nadomak sela Troponje, polja lavande prostiru se u nedogled – a posetioci kažu da nikad nisu videli ovakav prizor van Provanse

Ušuškana između blagih brežuljaka Šumadije, svega desetak kilometara od Svilajnca, nalazi se plantaža lavande koja sve više privlači pažnju domaćih putnika, fotografa i ljubitelja prirode. Selo Troponje, poznato po ratarskim kulturama, danas ima i jednu potpuno drugačiju priču – mirisnu i vizuelno očaravajuću.
Kada lavanda procveta – slike same nastaju
Najlepši period za posetu je od kraja juna do sredine jula, kada lavanda dostiže punu boju i miris. Ljubičaste pruge prostiru se između redova zemlje, dok se u pozadini uzdižu šumadijske kose – prizor koji neodoljivo podseća na francusku Provansu, ali s autentičnim srpskim šmekom.
Možda vas zanima:

Miriše čarobno, opušta nerve i – tera komarce: Ovaj cvet će od vašeg doma napraviti najlepši vrt, a sadi se u aprilu
Proleće je vreme kada priroda buja, a bašte i terase postaju pravo platno za šarenilo boja i mirisa.

Zašto su žene u Homolju stavljale lavandu pod jastuk: Zaboravljeno verovanje da biljka štiti od mesečarenja
Dok danas lavandu cenimo zbog mirisa i smirenja, u istočnoj Srbiji su je nekada koristili kao duhovni štit – da dete ne ustaje u snu, ne luta i da ga "mesečina ne povuče".
Možda vas zanima:

Miriše čarobno, opušta nerve i – tera komarce: Ovaj cvet će od vašeg doma napraviti najlepši vrt, a sadi se u aprilu
Proleće je vreme kada priroda buja, a bašte i terase postaju pravo platno za šarenilo boja i mirisa.

Zašto su žene u Homolju stavljale lavandu pod jastuk: Zaboravljeno verovanje da biljka štiti od mesečarenja
Dok danas lavandu cenimo zbog mirisa i smirenja, u istočnoj Srbiji su je nekada koristili kao duhovni štit – da dete ne ustaje u snu, ne luta i da ga "mesečina ne povuče".
Možda vas zanima:

Miriše čarobno, opušta nerve i – tera komarce: Ovaj cvet će od vašeg doma napraviti najlepši vrt, a sadi se u aprilu
Proleće je vreme kada priroda buja, a bašte i terase postaju pravo platno za šarenilo boja i mirisa.

Zašto su žene u Homolju stavljale lavandu pod jastuk: Zaboravljeno verovanje da biljka štiti od mesečarenja
Dok danas lavandu cenimo zbog mirisa i smirenja, u istočnoj Srbiji su je nekada koristili kao duhovni štit – da dete ne ustaje u snu, ne luta i da ga "mesečina ne povuče".
Posetioci dolaze na fotografisanje, piknik, mir i tišinu – ovde nema gužve, samo pčele koje zuje i vetar koji nosi etarsku notu lavande.
Domaćinstva otvaraju vrata posetiocima
Vlasnici plantaže su lokalne porodice koje su se odlučile za uzgoj lekovitog bilja umesto žitarica. Neki od njih nude vođene obilaske, edukativne radionice o uzgoju lavande, kao i prodaju proizvoda: ulja, sapuna, jastučića i melema, sve ručno pravljeno.
Najmlađi posetioci posebno uživaju u „mirisnoj stazi“ – kratkoj šetnji između lavandinih redova, sa klupama i tablama o biljci, njenoj istoriji i upotrebi.
Miris koji leči i umiruje
Lavanda koja se ovde gaji koristi se za aromaterapiju, negu kože i ublažavanje stresa, a ulje dobijeno destilacijom ima visok procenat linalola – što ga čini posebno kvalitetnim. Sve se radi na tradicionalan način, bez pesticida i veštačkih dodataka.
Kako stići i kada doći?
Troponje se nalazi 12 km od Svilajnca, a najlepše vreme za posetu je rano jutro ili predveče. Potrebno je prethodno najaviti dolazak domaćinima, posebno za organizovane grupe ili snimanja.

Prirodni kameni most Zlatibora: Prerast u Dobroselici – čudo koje nadvisuje vreme
U srcu Zlatibora, podno južnog pojasa Ravnog Tornika, priroda je izrezbarila kameni most od 48 metara koji ostavlja bez daha – čudesni zaobljeni luk od stene i svetlost koja teče kroz njega.

Vrelo Mlave – izvor ledene lepote i starih predanja
U podnožju Homoljskih planina, gde se voda rađa iz kamena, nalazi se jedno od najlepših izvorišta u Srbiji, obavijeno mistikom i prirodnom lepotom.

Manastir Šišatovac – jedini fruškogorski manastir nazvan po šišarki
Od neobičnog imena do mesta susreta velikana srpske kulture – priča o svetinji koja krije istorijske i duhovne dragocenosti.

Mala Sveta Gora na Kosmaju! Oaza duhovnosti nadomak Beograda, ovde se kriju važni srednjovekovni manastiri
Na šumadijskoj planini, oko 50 kilometara od Beograda, nalaze se manastiri nastali za vreme kralja Dragutina i despota Stefana

Planinarska staza do vrha Midžor: Pogled sa krova Srbije
Uspon na najvišu tačku Stare planine i jedan od najlepših vidikovaca Balkana
Komentari(0)