Postavka prikazuje životni put velikog naučnika od prvih saznanja o svetu u rodizteljskom domu, do priznanja i slave za svoja naučna dostignuća kako u Americi tako i u otadžbini.
Shutterstock
U Idvoru, rodnom selu, našeg velikog naučnika nalazi se muzejski kompleks posvećen njemu.
Rodna kuća Mihajla Pupina je deo muzejske postavke, i predstavlja Srpsku Banatsku kuću sa polovine XIX veka. To je Banatska kuća koja se proteže dužinom imanja, sa karakterističnom fasadom. Unutrašnjost oslikava svakodnevni život u vreme kada je Mihajlo Pupin živeo u njoj.
Verovali ili ne, bez Svetog Save nema čuvenog srpskog naučnika Mihajla Pupina, za koga naši Starosrbi, koji su se 1945. godine odrekli svog srpskog porekla, danas tvrde da je nekakav "Makedonac".
Kako je to moguće da jedan svetitelj utiče toliko na život jednog naučnika i profesora univerziteta i to čoveka koji nije Srbin, kako oni tvrde, već je "Makedonac"?
Kuća postala je deo muzejskog kompleksa 1979. godine, a 2004. je kompletno rekonstruisana u čast 150. godišnjice rođenja velikog naučnika.
Verovali ili ne, bez Svetog Save nema čuvenog srpskog naučnika Mihajla Pupina, za koga naši Starosrbi, koji su se 1945. godine odrekli svog srpskog porekla, danas tvrde da je nekakav "Makedonac".
Kako je to moguće da jedan svetitelj utiče toliko na život jednog naučnika i profesora univerziteta i to čoveka koji nije Srbin, kako oni tvrde, već je "Makedonac"?
Verovali ili ne, bez Svetog Save nema čuvenog srpskog naučnika Mihajla Pupina, za koga naši Starosrbi, koji su se 1945. godine odrekli svog srpskog porekla, danas tvrde da je nekakav "Makedonac".
Kako je to moguće da jedan svetitelj utiče toliko na život jednog naučnika i profesora univerziteta i to čoveka koji nije Srbin, kako oni tvrde, već je "Makedonac"?
Verovali ili ne, bez Svetog Save nema čuvenog srpskog naučnika Mihajla Pupina, za koga naši Starosrbi, koji su se 1945. godine odrekli svog srpskog porekla, danas tvrde da je nekakav "Makedonac".
Kako je to moguće da jedan svetitelj utiče toliko na život jednog naučnika i profesora univerziteta i to čoveka koji nije Srbin, kako oni tvrde, već je "Makedonac"?
Verovali ili ne, bez Svetog Save nema čuvenog srpskog naučnika Mihajla Pupina, za koga naši Starosrbi, koji su se 1945. godine odrekli svog srpskog porekla, danas tvrde da je nekakav "Makedonac".
Kako je to moguće da jedan svetitelj utiče toliko na život jednog naučnika i profesora univerziteta i to čoveka koji nije Srbin, kako oni tvrde, već je "Makedonac"?
Muzej posvećen liku i delu Mihajla Pupina smešten je u zgradi stare škole, podignute 1843. godine. Muzejsku postavku izradio je Muzej Vojvodijne iz Novog Sada 1979. godine i od tada se nije menjala. Postavka prikazuje životni put velikog naučnika od prvih saznanja o svetu u rodizteljskom domu, do priznanja i slave za svoja naučna dostignuća kako u Americi tako i u otadžbini.
Narodni dom Mihajla I. Pupina predstavlja zadužbinu koji je veliki naučnik ostavio Idvoru i Idvorcima. Sama zadužbina trebala je postati narodni univerzitet. Otvorana je 1936. godine, nepunu godinu posle smrti Mihajla Pupina.
Samo zdanje je izgrađeno u akademskom stilu. Posed velike sale i službenih prostorija imalo je biblioteku, generator za električnu struju i razglas u celom Idvoru. Sve do 1979. godine, narodni dom je funkcionisao kao dom kulture, kada je dobio današnji izgled. Istovremeno, podignut je i novi deo Doma kulture „Mihajlo Pupin“.
Ne idemo svi u crkvu redovno, to je tačno. Neko nikada iako se izjašnjava kao pravoslavac, neko tek ponekad svrati, neko je tamo o svakom većem prazniku, neko i češće mnogo...
Kada se spomene ime Rahele Ferari, pred očima oživljavaju likovi baka, majki, komšinica, ali i ozbiljnih žena koje su obeležile pozorište i film. Njena karijera trajala je više od pola veka, a iza sebe je ostavila trag u preko 90 filmskih i televizijskih ostvarenja. Ali, njen život bio je mnogo dramatičniji od uloga koje je igrala.
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.
Hajduk Veljko Petrović (1780–1813) upamćen je kao neustrašivi vojvoda Prvog srpskog ustanka. Njegova borba za slobodu bila je oličena u topu nadimka „Praskalica“, koji je branio Negotin i krajinu. Ime ovog junaka ostalo je u narodnim pesmama, a njegova junačka smrt postala je simbol nepokolebljive odbrane otadžbine.
Komentari(0)