Na Avali, među drevnim kamenjem i ostacima zidova, leže ruševine manastira Kasteljan, svedočanstvo o prošlim vekovima i duhovnim korenima ovog kraja. Iako je danas srušen, Kasteljan čuva tajne svog vremena i ostaje značajno mesto za istraživače i ljubitelje istorije.
Na severnim padinama Avale, u tihom zaklonu borovih šuma, smešteni su ostaci manastira Kasteljan. Ovaj manastir je vekovima bio centar duhovnosti, ali je kroz burnu istoriju razrušen i danas predstavlja arheološko nalazište koje privlači istraživače i posetioce koji žele da otkriju skriveno nasleđe Avale.
Istorijat manastira
Prema istorijskim izvorima, manastir Kasteljan datira iz 14. veka i sagrađen je tokom perioda srpske srednjovekovne države. Smatra se da je služio kao duhovni centar i utočište u vremenu kada su brojne crkve i manastiri bili razrušeni tokom turskih osvajanja. Kasteljan je u to vreme imao i odbrambenu funkciju, jer je lociran na uzvišenju sa kojeg se pruža pregled celog kraja.
Nakon turskih osvajanja, manastir je pretrpeo nekoliko napada i tokom vremena potpuno je srušen. Danas su vidljivi samo delovi kamenih zidova i temelja, što posetiocima pruža priliku da naslute obrise nekadašnjeg manastirskog kompleksa.
Arheološko nalazište i simbol prošlih vremena
Iako Kasteljan nije obnovljen, njegovi ostaci danas predstavljaju vredno arheološko nalazište. Kamenje i temelji koji su opstali omogućavaju arheolozima da istraže arhitekturu i istorijske karakteristike ovog manastira. Nedaleko od ruševina mogu se pronaći i ostaci rimskih temelja, što pokazuje da je Avala vekovima bila naseljena i korišćena kao strateški značajna tačka.
Posetioci Kasteljana imaju priliku da oslušnu mir i spokoj koji pružaju ruševine. Za mnoge, ovo mesto i dalje nosi snažnu duhovnu energiju, iako nema očuvanih zidina ili fresaka.
Legende i nasleđe
Kao i mnoga stara srpska manastirska mesta, Kasteljan je obavijen legendama. Prema jednoj priči, monasi su, pred najezdom osvajača, sakrili vredne relikvije u pećinama i šumama Avale. I danas se veruje da neki od tih predmeta leže sakriveni, što ovo mesto čini intrigantnim za ljubitelje tajni i misterija.
Manastir Kasteljan ostaje simbol prošlosti, svedok istorijskih promena i borbi za očuvanje vere i kulture. Kao deo bogate istorije Avale, iako u ruševinama, Kasteljan podseća na vekovnu borbu i težnju ka duhovnosti.
Zašto posetiti ruševine manastira Kasteljan?
Iako je Kasteljan danas samo arheološko nalazište, poseta ovom mestu pruža priliku za istraživanje tragova prošlosti. Ruševine manastira su idealno mesto za ljubitelje istorije i prirode, gde mirna atmosfera Avale omogućava posetiocima da osete duh drevnih vremena.
OBIČAJ ZVAN "MLADENCI": Zašto su se u nekim krajevima muž i žena venčavali dva puta i šta je donosila "druga svadba"
U srpskoj tradiciji brak je bio svetinja, ali je morao biti i plodan. Otkrivamo neobičan običaj "drugog venčanja" koji se praktikovao u Bosanskoj Krajini i delovima Zapadne Srbije. Zašto se par venčavao dva puta, i kako je "druga svadba" služila da osigura obilje, zdravlje i, najvažnije, potomstvo u kući.
NEBESKI TRAG U SRBIЈI: Zašto je selo Ripanj nastalo na najvećem meteoritu i kako se pećina skriva od lovaca na blago
Planina Avala i selo Ripanj, tik uz Beograd, kriju geološku tajnu koja seže do kosmičkih razmera. Otkrivamo zašto se veruje da je Ripanj nastao na mestu pada jednog od najvećih meteorita pronađenih u Srbiji, kako je mit o tom "nebeskom tragu" povezan sa starim rudnicima i zašto je ovo mesto vekovima privlačilo lovce na blago.
REKA KOЈA GOVORI TUGOM: Legenda o Moravi – zašto se svake godine utopi skoro isti broj ljudi i kako se reka umirivala darovima
Morava, "majka svih srpskih reka", vekovima je donosila život, ali i strahovite poplave i nevolje. Otkrivamo zašto se Morava smatrala "živim bićem" koje traži žrtve i kako su ljudi, po starom običaju, bacali simbolične darove u reku da bi umirili "rečnu neman" i osigurali plodnost zemlje.
POSLEDNJA TAJNA TITOVE ŽENE: Da li je Jovanka Broz zaista pokušala da prokune Tita i šta je nosila u torbi kada je proterana
Jovanka Broz, prva dama Jugoslavije, živela je u raskoši, da bi poslednje tri decenije provela u političkoj izolaciji. Otkrivamo vrhunac drame: proterivanje iz Dvorca u Užičkoj 15, gde je navodno, u besu i tuzi, izrekla "poslednju reč" Titu i kako je njena tiha patnja postala simbol raspada Jugoslavije.
TAJNA ZGRADA KOЈA NEMA PROZORE: Zašto su Jevreji u Beogradu gradili dvorišta bez otvora i šta se krilo iza zidova Dorćola
Dorćol, najstariji deo Beograda, krije arhitektonsku tajnu koja svedoči o životu Sefarda. Otkrivamo zašto su se tradicionalne jevrejske kuće gradile sa minimalnim brojem prozora okrenutih ka ulici i kako je unutrašnje dvorište postalo centar porodičnog i duhovnog života, zaštićeno od uroka i pogleda.
Komentari(0)