Poznata su dva osvećenja vode: veliko i malo.
                                Osvećena voda se koristi prilikom osvećivanja hramova, domova, nadgrobnih spomenika i raznih predmeta koji čoveku služe ili se on njima koristi.
U svetoj tajni Krštenja, osvećena voda postaje “vodom očišćenja, banjom preporoda, izvorom života”, u kojoj se kršteni rađa “vodom i Duhom” za novu stvarnost Carstva Nebeskoga.
Kada se vrši osvećenje vode?
Možda vas zanima:
            Žena mi je u parohiji ispričala da joj se ubuđala Sveta vodica: Znao sam da neće biti dobro kad je rekla gde je išla...
Sveta vodica je voda koja je osvećena tokom verskog obreda i smatra se posebnom i lekovitom među hrišćanim
            Bogojavljensku vodicu ne smete koristiti na sledeći način: Tako gubi svoju svetu moć, a vi na sebe navlačite veliki greh
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 19. januara proslavljaju veliki hrišćanski praznik – Bogojavljenje, jedan od najmoćnijih dana u godini.
Možda vas zanima:
            Žena mi je u parohiji ispričala da joj se ubuđala Sveta vodica: Znao sam da neće biti dobro kad je rekla gde je išla...
Sveta vodica je voda koja je osvećena tokom verskog obreda i smatra se posebnom i lekovitom među hrišćanim
            Bogojavljensku vodicu ne smete koristiti na sledeći način: Tako gubi svoju svetu moć, a vi na sebe navlačite veliki greh
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 19. januara proslavljaju veliki hrišćanski praznik – Bogojavljenje, jedan od najmoćnijih dana u godini.
Možda vas zanima:
            Žena mi je u parohiji ispričala da joj se ubuđala Sveta vodica: Znao sam da neće biti dobro kad je rekla gde je išla...
Sveta vodica je voda koja je osvećena tokom verskog obreda i smatra se posebnom i lekovitom među hrišćanim
            Bogojavljensku vodicu ne smete koristiti na sledeći način: Tako gubi svoju svetu moć, a vi na sebe navlačite veliki greh
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 19. januara proslavljaju veliki hrišćanski praznik – Bogojavljenje, jedan od najmoćnijih dana u godini.
Poznata su dva osvećenja vode: veliko i malo.
Veliko vodoosvećenje se vrši dva puta u godini na Krstovdan (Navečerje Bogojavljenja) i na Bogojavljenje, u kome se sećamo Krštenja Isusa Hrista u reci Jordan, u kome Crkva vidi ne samo prototip omivanja grehova, no i stvarno svećenje prirodne vode pogružavanjem Boga u telu u vodu.
To je svečani obred kojem, skoro redovno, prisustvuje veliko mnoštvo naroda, koji osvećenu vodu nose svojim domovima, jer se ta Sveta Vodica – Bogojavljenska, čuva u svakom domu preko cele godine kao velika svetinja, a koristi se samo u velikoj nuždi (bolesti, uznemiravanje od strane zlih duhova). U nekim našim krajevima običaj je da sveštenik sam raznosi Bogojavljensku vodicu po domovima vernika.
S druge strane, malo vodoosvećenje vrši se u različitim prilikama, pri drugim crkvenim činovima i obredima, pa i na traženje pojedinih vernika. Prema svakoj potrebi, može se vršiti malo osvećenje vode u svako vreme i na svakom mestu: u kući, u polju, u vrtu i tako dalje.
Tradicionalno svećenje vodice po domovima
Tradicija je u Srpskoj Pravoslavnoj crkvi da sveštenik u toku godine dva puta poseti domove svojih vernika radi izvršenja svećenja vodice, i to na nekoliko dana pred Krsnu slavu, i pred najveći hrišćanski praznik – Vaskrs. Dolaskom sveštenika u kuću i svećenjem vodice, ulazi blagodat Božija u Vaš dom. Jer, po završetku čina osvećenja vode, sveštenik kropi sve delove kuće, kao i svu decu koja su prisutna, pri čemu oni celivaju Časni Krst i desnicu sveštenika.
To osvećenje vodice po domovima nije samo “puki” običaj, nego nasušna potreba samih vernika, koji osećaju potrebu da povremeno budu osvećeni i očišćeni kropljenjem svete vodice.
Svećenje vodice i njeno korišćenje, ima svoj puni smisao i značaj samo uz držanje i svih ostalih propisa Pravoslavne Crkve o hrišćanskom duhovnom životu, kao što su post, molitva, milostinja, sveta Tajna pokajanja i ispovesti grehova.
Koliko se dugo može čuvati Sveta Vodica?
            Zimski dani u manastiru: Tišina, oganj i molitva dok napolju veje
Kad sneg prekrije zidine i svet utihne, srpski manastiri postaju mesta u kojima vreme stane. Unutra – tiha vatra, tiša molitva, i duša koja se vraća sebi.
            „Tiha nedelja“: Dan kada se ni dete ne budi pre vremena
U srpskoj tradiciji, nedelja nije bila samo dan odmora, već dan tišine. Dan za sabranost, mir u kući i poštovanje ritma duše – a ne za planove, poslove i galamu.
            Sveti Arhangel Mihailo: Ko je zapravo Božji vojvoda koga Srbi slave na Aranđelovdan
Aranđelovdan, koji se obeležava 21. novembra, spada među najvažnije slave u srpskom narodu. Sveti Mihailo ne dolazi tiho – on dolazi s mačem, da preseče zlo i zaštiti pravdu.
            Kako su naši stari prepoznavali dolazak zime: Zaboravljeni narodni „prognozeri“
Nisu imali aplikacije ni meteorologe, ali su znali – ako mačka legne na leđa, sneg je blizu. A ako dim ide pravo, dani su brojani.
            Zašto se u kući ne peva posle zalaska sunca: Tiha pravila srpskog domaćinstva
Stari su govorili – „Ne pevaj uveče, da ne zaplačeš ujutru.“ U toj rečenici nije bilo pretnje, već mudrosti o poštovanju noći, doma i duhovnog mira.
            
            
Komentari(0)