Nekada su ih koristili stari Srbi: 30 zaboravljenih reči o kojima retko ko danas zna značenje
Ovo su 30 zaboravljenih srpskih reči o kojima retko ko danas zna značenje.
Postoje određene reči koje su se nekada koristile, dok su danas izašče iz upotrebe. Stručno rečeno, govorimo o arhaizmima.
Ako kažete da večeras idete “do čaršije” neko će vas verovatno i razumeti, ali kuda ste se uputili ako idete “na čair”? I ko vas to prati kada sa vama ide i “dost”? Još kažite da ćete usput svratiti do “džambasina” i nikome najverovatnije neće biti ništa jasno!
Ne govorite vi neki strani jezik nego koristite reči koje su odavno izašle iz upotrebe iako nisu ništa manje korisne ili “lepe”.
Jezik se stalno prilagođava i menja, pa tako neke reči ulaze u upotrebu dok druge, neminovno, izlaze i padaju i zaborav. Brišemo prašinu sa nekih od tih izraza, od kojih su mnoge turcizmi, i predstavljamo vam 30 fantastičnih reči koje su koristili stari Srbi, a čije značenje danas retko ko zna!
AŽAMIJA – Neiskusan nevešt, mlad čovek (u narodnoj poeziji – neiskusno, nerazumno, naivno, ludo dete)
BRKLJAČITI – nejasno govoriti, mumljati, brondati
VAJKATI – žaliti se, kajati se
“Ne vajkaj se na život, već se vataj kakvog čestitog posla!” – narodna poslovica
GEKNUTI – umreti, ali i propasti (finansijski)
DOST – prijatelj, a odatle je DOSTLUK – prijateljstvo
ĐIDIJA – obešenjak, siledžija, nasilnik (tur.), kod Srba može da bude i junak, delija, zanesenjak koji izaziva divljenje
EGEDA – violina
“Sa svojom dvorskom muzikom (s egedama) i s nekoliko momaka … pošalje [ih] u crkvu te se venčaju” – Vuk Karadžić
ŽDREPČOVIT – konj koje je spreman za parenje, ali u prenesenom smislu i muškarac koji misli samo na “švrljanje i švalerisanje”
ZULUM – nasilje, nepravda
“Tu knezovi nisu radi kavzi, Nit su radi Turci izjelice, Al’ je rada sirotinja raja, koja globa davati ne moze, ni trpiti Turskoga zuluma” – narodna pesma “Početak bune protiv dahija”.
IZVANLJUDNIK – nečovek, čovek bez ljudskosti
JARA – velika vrućina ako se odnosi na vremenske uslove, ali može da znači i povišenu temperaturu tela, groznicu
KUVET – moć, sila, snaga
LIPCAL – uginuo, obično se odnosi na životinju. Odatle je nastala reč “LIPSAO” sa istim značenjem
LJESAK – sjaj, odblesak.
“Od ljeska zimskog sunca … izgledalo je to pivo prozirno” – Petar Pecija Petrović
MAKANJA – malo, sićušno dete, sitno “poput makova zrna”
NEKNJA – prekjuče
NJEGOVSKI – karakterističan za njega, njemu svojstven
“Proku je obeznanila njegovska, ljuta krv” – Veljko Petrović
OKNUTI – viknuti, dozvati nekoga
POLZA – Korist, dobitak, uspeh
REZILAK – sramota, stid, a odatle “REZILITI” – brukati se, sramotiti se
SEHIRITI – uživati, gledati nešto sa uživanjem
TEFERIČ – izlet, veselje
ĆUTUK – glupak, budala
USRŽITI – učiniti da nešto skroz zahvati, da prodre u srž nečega
FUKARA – sirotinja, beskućnici
HRŠUM – povika, vikanje na nekoga, ljutnja (još i “RŠUM“)
CUBOK – iznutrica
ČAIR – polje, livada
DŽAMBASIN – trgovac, prodavac (još i “DŽAMBAS“)
ŠERETLUK – budalaština, šala
Znaju šta je bustovanje i gostovanje, ali za pustovanje veliko je pitanje šta bi mladi rekli: Vredne seoske žene čuvaju tradiciju od zaborava, prikazale drevnu tehniku valjanja mokre vune
U eri modernih tehnologija mladi danas znaju šta je bustovanje, gostovanje ali ako bi ih pitali šta je to pustovanje onda bi u većini slučajeva ogovor najverovatnije izostao. Ipak, kako bi tradiciju otrgle od zaborava vredne žene okupljene u udruženju Etno mreža su tokom Diplomatskog dana u sklopu prve kolonije pustovanja u Paraćinu, predstavile drevnu tehniku valjanja mokre vune i ručno rađene komade sa motivima iz manastira Manasija, karakterističnim za Pomoravski okrug.
Nekada su ih koristili stari Srbi: 30 zaboravljenih reči o kojima retko ko danas zna značenje
Ovo su 30 zaboravljenih srpskih reči o kojima retko ko danas zna značenje.
Narodna pevačica imala skoro 50 dece, a kad je umrla kuća joj ostala pusta: Obrasla u korov, niko ni dvorište da pokosi
Životna priča Esme Redžepove prepuna je emotivnih detalja.
GREH PREDAKA PROGANJA SRBE: Otac Gojko objasnio KAKO da se OTARASITE tereta koji se PRENOSI GENERACIJAMA
Ako jednoj porodici ne ide dobro, odmah se sumnja na greh predaka koji članovima ne dozvoljava da napreduju. Koliko u tome ima istine i kako se "rešiti" ovog tereta savetuje otac Gojko Perović.
Srpski jezik je pun turskih reči, a evo kako bi zvučao bez njih: Srbima će se prevrnuti želudac od ovoga!
Iako se u prošlosti upotrebljavao daleko veći broj turcizama, više od osam hiljada, oni su se zadržali i danas u mnogim oblastima života
Komentari(0)