VERUJE SE DA JE ČUDOTVORNA Hiljade vernika došlo u manastir Vujan da se pokloni Presvetoj Bogorodici mlekopitateljnici (FOTO)
Ovog oktobra na radost velikog broja vernika u manastir Vujan kod Čačka stigla je ikona sa Hilandara, Presveta Bogorodica mlekopitateljnica. Veruje se da ona u molitvima čuje i posebno pomaže, upravo majkama i deci.
- Prethodnih dana, dok je ikona sa Hilandara u manastiru Vujan ogroman broj vernika je došao da je celiva. Sugurno je tu bilo nekoliko hiljada ljudi koji su obišli našu veliku svetinju. Raduje me ta slika, koja govori da je naša vera pravoslavna duboko ukorenjena kod našeg naroda, kao i ljubav prema Bogu i Bogorodici, kaže za RINU Ivan Martić meštanin.
Mlekopitateljica je naziv za ikonu Presvete Bogorodice koju je Sveti Sava doneo iz manastira Svetog Save Osvećenog kod Jerusalima i položio je u svoju isposnocu na Svetoj Gori. Na njoj se vidi kako Bogorodica hrani Hrista i spada u red veoma retkih ikona.
Bogorodica Mlekopitateljnica je jedno od najlepših ostvarenja Vizantijske umetnosti i ima i veliku umetničku vrednost. Njoj se takođe mole i devojke za zdravlje i sreću.
Pravoslavna crkva i vernici 25. januara proslavljaju ovaj veoma poseban praznik, dan posvećen čudotvornoj ikoni Presvete Bogorodice Melkopitateljinici.
Inače, Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici slave sutra (14. oktobar) Pokrov Presvete Bogorodice, u našem narodu poznat i kao veliki ženski praznik.
Kako su naši stari prepoznavali dolazak zime: Zaboravljeni narodni „prognozeri“
Nisu imali aplikacije ni meteorologe, ali su znali – ako mačka legne na leđa, sneg je blizu. A ako dim ide pravo, dani su brojani.
Zašto se u kući ne peva posle zalaska sunca: Tiha pravila srpskog domaćinstva
Stari su govorili – „Ne pevaj uveče, da ne zaplačeš ujutru.“ U toj rečenici nije bilo pretnje, već mudrosti o poštovanju noći, doma i duhovnog mira.
KAKO SE BIRA SLAVA: Porodični zaštitnik kao nit identiteta
Mnogi se pitaju: zašto baš taj svetac, a ne neki drugi? Srpska slava nije samo običaj – ona je prvo nematerijalno kulturno dobro iz naše zemlje upisano na UNESKO listu. To je jedinstvena duhovna praksa koja povezuje generacije, gde svako domaćinstvo ima svog nebeskog zaštitnika – krsno ime.
Urezano u prag: Zašto su Srbi nekada svoje ime urezivali na kući
U selima zapadne i južne Srbije, na starim drvenim kućama i danas se mogu videti urezana imena, godine i poneki krstić iznad vrata. Neki misle da su to samo oznake starih majstora ili dekorativni detalji, ali zapravo se iza tih tragova krije ozbiljan običaj i snažna poruka domaćina.
Običaj „nošenja noći“: Zašto su naši stari decu nosili preko praga kad padne mrak
Kad dete plače noću, budi se u isto vreme ili gleda „u ćošak“, narod je znao: noć mu je „ušla u dušu“. Zato su ga nosili tri puta preko praga – da ga vrate iz senke
Komentari(0)