Danas se slave Ljubav, Vera i Nada: Postoji verovanje koje se posebno odnosi na sve koji imaju ćerke
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas slave praznik koji je posvećen Svetim mučenicama Veri, Nadi, Ljubavi i njihovoj majci Sofiji

Vera, Nada, LJubav i njihova majka Sofija bile su hrišćanske svetiteljke iz 2. veka. Simbol su vrlina na kojima počiva čitavo hrišćanstvo. Vere se nisu odricale ni kada im je bilo najteže i vodile se svojim vrednostima.
Ovaj praznik je posvećen ženama i njihovoj deci, a prevashodno ćerkama, a verovanje nalaže da danas treba da ih obradujete malim poklonom i posvetite im pažnju.
Sofija je bila udovica i sama je u Rimu podizala ćerke, Veru 12, Nadu 10 i LJubav 9 godina. Kada su za vreme cara Hadrijana počela hapšenja hrišćana, Sofija je zarobljena sa ćerkama. Nakon što su odbile da se odreknu vere i prinesu žrtve boginji Artemidi, Hadrijan je naredio mučenje Sofijinih ćerki, iako su bili tako mlade. Nakon ovoga su nastradale, a majka je uzela njihova tela i sahranila ih van grada. Nakon tri dana i tri noći molitvi na njihovom grobu i sama je umrla 137. godine.
Možda vas zanima:

NE BUDITE PLITKI: Zašto ne treba govoriti: "Primi saučešće"?
"Kada izjavljujete saučešće ne budite plitki..."

NAROČITO SE IZDVAJAJU: Ove tri ikone treba da ima svaki dom
Od davnina se u srpskim porodicama veruje da određene ikone imaju posebnu zaštitničku i isceliteljsku moć.
Možda vas zanima:

NE BUDITE PLITKI: Zašto ne treba govoriti: "Primi saučešće"?
"Kada izjavljujete saučešće ne budite plitki..."

NAROČITO SE IZDVAJAJU: Ove tri ikone treba da ima svaki dom
Od davnina se u srpskim porodicama veruje da određene ikone imaju posebnu zaštitničku i isceliteljsku moć.
Možda vas zanima:

NE BUDITE PLITKI: Zašto ne treba govoriti: "Primi saučešće"?
"Kada izjavljujete saučešće ne budite plitki..."

NAROČITO SE IZDVAJAJU: Ove tri ikone treba da ima svaki dom
Od davnina se u srpskim porodicama veruje da određene ikone imaju posebnu zaštitničku i isceliteljsku moć.
Imena devojčica - LJubav, Vera i Nada - postala su simbol hrišćanstva.
Na današnji dan treba posebno da se uzdržimo od loših misli i posetimo pažnju najbližima.
Neustrašivi bard : glas koji je odjekivao scenom i filmom
Kada se pomene ime Ljube Tadića (1929–2005), prva asocijacija gotovo svakog ljubitelja pozorišta i filma jeste – glas. Dubok, autoritativan, prodoran, bio je njegovo najmoćnije oružje. Uz njega, išla je i pojava koja je plenila – visoka figura, snažan izraz i stav glumca koji nikada nije poznavao strah na sceni.

Zašto je Stefan Lazarević jedan od najvažnijih vladara srpske istorije -vladar iz reda Zmaja i tvorac Manasije
Među svim vladarima srednjovekovne Srbije, retko ko se ističe kao despot Stefan Lazarević (1377–1427). Sin kneza Lazara i kneginje Milice, naslednik Kosovske tradicije i poslednji veliki vitez srpske srednjovekovne države, Stefan je ostavio neizbrisiv trag u istoriji i kulturi. Njegova vladavina bila je most između izgubljenog carstva Nemanjića i buduće borbe za opstanak pod Osmanlijama.

Tvrđava Zvečan – čuvar severnog Kosova kroz vekove
Na strmoj vulkanskoj kupi iznad reke Ibar, uzdiže se tvrđava Zvečan – jedan od najstarijih i najznačajnijih srednjovekovnih gradova Srbije. Kao strateško uporište i kraljevski dvor Nemanjića, Zvečan je bio svedok uspona srpske države, ali i burnih borbi koje su oblikovale našu istoriju.

Sakriven među stenama Jerme: manastir Poganovo i njegove čuvene legende
Na levoj obali reke Jerme, nedaleko od sela Poganovo, smešten je manastir posvećen Svetom Jovanu Bogoslovu. Sklopljen sa prirodom, među strmim stenama koje se nadvijaju nad rekom, ovaj manastir deluje kao da je iznikao iz samog kamena. Spoj duhovnosti, umetnosti, legendi i prirodnih lepota čini ga jednim od najlepših kutaka jugoistočne Srbije.

Đeravica, Albanska golgota i legende Prokletija - sneg, bol i ponos srpske istorije
Na krajnjem jugozapadu Srbije, Kosovu i Metohiji, na tromeđi sa Crnom Gorom i Albanijom, uzdiže se najdramatičniji planinski venac Balkana – Prokletije. Ove „Uklete planine“ oduvek su budile strahopoštovanje svojim strogim grebenima, večnim snegom i nepristupačnim vrhovima, ali i privlačile one koji žele da osete moć netaknute prirode.
Komentari(0)