Sjenica je grad u jugozapadnom delu Srbije, poznat i kao najhladniji predeo tokom zimskih dana, a Sjenički sir je lokalni sir po kojem je Sjenica nadaleko čuvena i koji potiče sa Sjeničko-pešterske visoravni.
 

Сјенички cир je mekani, beli sir koji se pravi od sirovog mleka ovaca ili krava. 
Iako postoje dve vrste Sjeničkog sira (od ovčijeg i kravljeg mleka), proizvodnja je ista. Prvo se sveže sirovo mleko meša sa sirilom i ostavlja da se zgruša, nakon što se zgruša, stavlja se u tkaninu i pritisne nečim teškim  kako bi se odvojila surutka. Zatim se seče na kriške i tradicionalno stavlja u drvenu bačvu. Kriške se slažu u slojeve, a između svakog sloja stavlja se obilno posoljena surutka. Sir se potom pritisne tvrdim predmetom ( ranije se koristio kamen) i ostavlja da sazreva, potpuno potopljen u surutku, od 20 do 60 dana.
Sjenički sir je dobio oznaku geografskog porekla u Srbiji, a planira se da bude uključen na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine. 
Obično se jede kao predjelo uz hladne narezke, ali se može koristiti i u pripremi raznih jela.
Ovaj sir je sinonim za tradiciju i autentičnost, a njegova karakteristična tekstura i blag, ali prepoznatljiv ukus čine ga neodoljivim za svaku priliku.

Box: Image

Pešterska visoravan, poznata i samo kao Pešter, je kraška visoravan u jugozapadnoj Srbiji, jugoistočno od Sjenice, a severozapadno od Tutina. Ova visoravan ima nadmorsku visinu od 1150-1250 metara.

Evo nekoliko zanimljivih činjenica o Pešterskoj visoravni.

Izvorište tresetnih močvara: Pešterska visoravan je izvorište treseta koji svojim bio-potencijalom spada u najkvalitetniji treset, kako u Evropi, tako i u svetu. Treset sa Pešterske visoravni je bogat organskom materijom i koristi se u različite svrhe.

Bogata pašnjacima za ispašu ovaca: Ovaj kraj je poznat po proizvodima koji dolaze od peštersko-sjeničkih ovaca ili peštersko-tutinskih ovaca, kao što je pešterski sir. Visoravan je idealna za ispašu ovaca i ima veliki broj suvih pašnjaka.

Peštersko polje: Pored same visoravni, tu se nalazi i Peštersko polje sa nadmorskom visinom od 1150 metara i površinom od 63 km.

Arheološki nalazi: Arheolozi su pronašli ostatke staroslovenskih hramova na Pešterskoj visoravni, što ukazuje na bogatu istoriju ovog područja.

Pešterska visoravan je jedinstvena prirodna oaza sa specifičnim ekosistemom i bogatom kulturnom baštinom. Njene široke pašnjake, tresetne močvare i arheološke nalaze čine je posebnom destinacijom za istraživanje i uživanje u prirodi.