Nekada smo kao deca sa našim bakama i majkama pripremali zimnicu, jedva čekajući da i mi budemo deo tog sveta odraslih.
Iako je kult hrane i jesenje pripreme zimnice, duboko ukorenjen u tradiciju svih balkanskih naroda, mlade zaposlene žene u Srbiji imaju sve manje vremena za taj posao kojim su se bavile njihove majke i bake.
Sociološkinja Mirjana Aleksić kaže da tradicija jesenjeg spremanja zimnice u Srbiji polako izumire, jer savremeni način života ne ostavlja zaposlenim ženama dovoljno vremena za taj posao, bez kojeg njihove bake i majke nisu mogle da zamisle jesen.
"Spremanje ajvara, pindžura, turšije i kiselog kupusa po receptima naših baka, i pored neprevaziđenog ukusa, u savremenim uslovima života, kada žene rade od od devet do pet, praktično je neizvodljivo, čak i za one zaposlene žene koje imaju volju i želju da se time bave. Zbog toga se, taj nekadašnji kultni domaćinski posao, gubi iz tradicije žena sa Balkana, koje se sve više okreću kupovini zimnice u velikim marketima u kojima je ponuda veoma bogata", kaže Aleksićeva.
Na pijacama nekada se dnevno prodavalo na hiljade kilograma paprike, paradajza, karfiola i kornišona za zimniucu, kao i kupsusa za kišeljenje. Danas se prodavci na ovoj najvećoj gradskoj pijaci žale na niske cene, slabu prodaju i mali broj kupaca.
Međutim, kupci na pijaci kažu da još uvek ne odustaju od spremanja zimnice, ne samo zbog toga što je ona deo neke vrste jesenjeg porodičnog rituala, već i zbog toga što smatraju da je domaći proizvod zdraviji i ukusniji od zimnice kupljene u marketima.
Za razliku od njih, sve je više žena koje se odlučuju za nabavku zimnice preko sindikata, na više rata ili kupovinom u marketima u kojima je takođe ponuda veoma raznovrsna i kvalitetna.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj
BONUS VIDEO:
Komentari (0)