Svilajnac - U živopisnom selu Gložane kod Svilajnca okružena bukovom šumom ušuškala se i velika srpska svetinja, u narodu poznatija kao Miljkov manastir.
Bogomolja je veoma stara, ne zna se sa sigurnošću ko ju je prvi podigao i kada, ali je poznato da ju je u potpunosti obnovio despot Stefan Lazarević, a nakon toga u 19. veku i čovek po imenu Miljko, meštanin Gložana, pa od tada ova svetinja i nosi ime po njemu, iako je na samim ulaznim vratima napisano Vavedenje i smatra se da je posvećena Bogorodici.
- Manastir je nadaleko poznat po mnogim znamenitostima, a u samoj crkvi nalazi se više od 40 čestica mošti svetitelja. U kutijicama su delići netruležnog dela tela svetitelja koji imaju čudotvornu moć. I najmanji delić ima isceliteljsko dejstvo. Prvo smo dobili mošti Svetog Jovana Šangajskog. Njegove cele mošti su u San Francisku, a prethodna igumanija je tražila da nam dostave jednu česticu. On je pola Srbin pola Rus i kao dečak od 15 godina prispeo je ovde sa grupom ruskih kaluđera emigranata, proteranih od komunista, rekla je za RINU monahinja Mihaila iz ovog manastira.
Medjutim, u ovom manastiru se nalazi i ikona Majke Božije koja je u Gložane stigla iz malenog ruskog grada Ahtrike. Ispred nje su se dešavala velika čuda i iscelenja, kaže mati Mihaila. Ono po čemu je još posebna jeste da je to jedina ikona na kojoj Bogorodica u naručju nema bebe Hrista, već se u uglu nalazi krst na kom je razapet. Mihaila tvrdi da je baš to razlog što se većini onih koji joj se mole želje ispune u tako kratkom roku.
- Jednu ženu sam videla sa velikom korpom cveća u manastiru, rekla mi je da je to donela u znak zahvalnosti Majci Bojžijoj, jer su se molili njoj i ona im želju ispunila, a tada je značajno pogledala u detence koje je držala za ruku. Žena iz Beograda nam je takođe ispričala da njenoj bratanici osam meseci niko od doktora nije mogao da skine temperaturu, a onda su je doveli u manastir i nakon očitane molitve ta boljka koja je dugo trajala, nestala je kao rukom odnesena. Zato ja uvek kažem pre nego što podjete kod doktora, možete pre toga doći u crkvu, dodaje Mihaila.
Zbog svoje starosti Miljkov manastir deluje izuzetno rustično, ali ipak odoleva zubu vremena, ali ne zaborvlja ga ni lokalna samuprava što je za veliku pohvalu. Opština Svilajnac pomoći će izgradnju nove crkve u manastirskom kompleksu, sa još 10.000 evra.
- Mi imamo značajne manastire na teritoriji opštine Svilajnac i godinama podržavamo i rekonstrukcije i izgradnje crkvi i pomoći manastirima. Prošle godine kada smo bili dogovorili smo se da pomognemo nešto u prethodnoj, a nešto u ovoj godini. Sada je realizovan i taj drugi deo dogovora. Finasijska pomoć došla je iz budžeta opštine za izgradnju nove crkve u Miljkovom manastiru, vidim došli su i novi monasi, što je zaista lepa slika, rekao je predsednik opštine Predrag Milanović.
Izvor: Rina
Ako krene da se kvari, ipak mu ima spasa: Šta uraditi s kiselim kupusom ako su glavice premekane i propadaju?
Čak i ako se potkrala neka greška, pa je kupus pre vremena krenuo da se kvari, ne morate sve da bacite
Sutra je sveti Jovan Zlatousti: Veruje se da jedno nikako ne treba da radite ako vam je život mio
Sveti Jovan Zlatousti poštuje se u celom hrišćanskom svetu. Bio je patrijarh u Carigradu i autor knjige “O sveštenstvu”, kao i nekoliko veoma cenjenih beseda zbog čega je i dobio nadimak “Zlatousti”. Pravoslavni vernici ga praznuju 26. novembra, a ovo su najpoznatiji običaji za koje se veruje da treba da se ispoštuju za ovaj praznik.
Božićni post 2025: Kad počinje, pravila i šta smete i ne smete da jedete
Božićni post 2025. godine počinje 28. novembra 2025. i završava 6. januara 2026. godine.
Večeras u ponoć svi treba da urade jednu stvar: Sutra je Sveti Jovan Milostivi, veruje se da se ovako ostvaruju želje
Srpska pravoslavna crkva u utorak 25. novembra obeležava Svetog Jovana Milostivog. Ovo su običaji koje bi trebalo ispoštovati noć uoči verskog praznika.
Žana je heriona iz Čačka: Rekorderka u doniranju krvi zaveštala je svoje organe i na druge uticala da postanu donori (FOTO)
Davanje krvi jedno je od najhumanijemih dela, jer je to lek koji ne može da se kupi i neprocenjive je vrednosti. Uz davanje krvi, donorstvo organa je odraz čovečnosti i požrtvovanosti. Prava heriona koja je svoje ime upisala kao rekorderkau davanju krvi, ali je i zaveštala svoje organe jeste Žana Marković iz Čačka.
Komentari(0)